Connect with us

Politika

Šta su poslanici rekli o zakonu kojim kleveta postaje krivično djelo

U Narodnoj skupštini Republike Srpske u toku je rasprava o prijedlogu izmjena Krivičnog zakonika Srpske, kojim se, između ostalog, kao krivično djelo uvodi kleveta.
Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić rekao je da pomenuti zakon nije najbolji koji će Srpska usvojiti, ali da se od nečega mora početi.- Bojazan koja stiže od medija je možda i sa pravom, ali niko ne može da negira da postoje pojedinci koji svjesno nanose zlo i štetu – rekao je Stevandić.

Naglasio je da je  zakon prošao sve procedure, nacrt, javne rasprave, a do sada su najavljena i tri amandmana od strane poslanika.

– Uz sve kritike koje je trpio ministar, svi mi koji smo na strani ovog spektra, za ova rješenja, znamo da nisu najbolja rješenja. Ima stvari koji bi trebale biti bolje. Između slobode mišljenja i slobode izražavanja ne možemo staviti znak jednakosti – rekao je Stevandić, koji je i predsjednik Ujedinjene Srpske.

Poslanik SNSD-a Mladen Ilić rekao je da je uvaženo sve što je trebalo po pitanju iznesenih sugestija u toku javnih rasprava o izmjenama Krivičnog zakonika.

– Ne vežem usko medije za klevetu. Nemoguće je da neko dobije kaznu od 100.000 maraka. Postoje pojedinci koji zahvaljujući svojim izvorima finansiranja mogu da učine i do deset puta isto krivično djelo – rekao je Ilić i doda da mu je žao što je politička borba umiješana i u krojenje izmjena Krivičnog zakonika.

Njegov stranački kolega Srđan Mazalica rekao je da “hladne glave” treba razmatrati prijedlog izmjena pomenutog zakona.

– Klevete su nanijele ogromnu štetu pojedinim ljudima. Dobro plasirana i artikulisana kleveta nanosi trajno obilježje pojedincima. Ne radi se ovdje o slobodi mišljenja – rekao je Mazalica i dodao da je dobro što je brisano krivično djelo uvreda.

Poslanici opozicije pozvali su kolege iz vladajućih stranaka da razmisle još jednom i ne glasaju za kriminalizaciju klevete.

– Pritisak medija je urodio plodom jer je prijedlog značajno izmijenjen u odnosu na nacrt izmjena Krivičnog zakonika, od smanjenja novčanih kazni do brisanja krivičnog djela uvreda.  Mnogo je drugih spornih odredaba, među kojima je i kriminalizacija klevete. Ovo nije trenutak za donošenje ovog zakona zbog trenutne krize – rekao je poslanik SDS-a Dragomir Vasić.

PDP-ov poslanik Igor Crnadak rekao je da se pomenutim zakonom od Srpske pravi crna rupa u kojoj “neće niko smjeti da pisne”.

– Mislim da ministar pravde nije nosilac ovog zakona jer on dolazi kao ideja za obračun sa svakim oblikom kritične misli. Zakon nije došao od stručnih krugova, ni od Ministarstva pravde  – naveo je Crnadak.

Naglasio je da će oni koji budu optuženi za klevetu proći golgotu od strane pravosuđa, koje kako navodi, kontroliše vlast.

-Ovim zakonom biće ugrožena sloboda govora. Svako ko kritikuje neke društvene procese moraće staviti prst na čelo -poručio je Crnadak.

Demos predložio prolongiranje

Predsjednica Kluba poslanika Demosa  u Narodnoj skupštini Republike Srpske  Spomenka Stevanović rekla je da će njen klub predložiti zaključak da se donese novi zakon o medijima kojim bi bilo riješeno pitanje portala bez impresuma, za koje je rekla da iznose najviše neistina a koji nikom ne odgovaraju.

Ona je rekla da predložene izmjene Krivičnog zakonika neće riješiti taj problem i da zato predlaže da se stupanje na snagu izmjena prolongira dok ne bude donesen zakon o medijima.

Stevanovićeva je je zatražila pauzu, kako bi došlo do konsultacija svih klubova u vezi s njenim prijedlogom.

Šta piše u prijedlogu

Ministar pravde Srpske Miloš Bukejlović obrazložio je izmjene toga akta.

Miloš Bukejlović rekao je da je Prijedlogom izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske izbrisano krivično djelo uvrede, da kažnjavanje za uvredu ostaje u sferi prekršaja, dok je u znatnoj mjeri smanjena kazna kod krivičnog djela protiv časti i ugleda.

Obrazlažući prijedlog ovog zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Bukejlović je rekao da se ovim prijedlogom zakona uvode krivična djela protiv časti i ugleda, i to krivična djela kleveta, iznošenje ličnih i porodičnih prilika i javno izlaganje poruzi.

-Iznošenje neistina, ličnih i porodičnih prilika, izlaganje poruzi određenih kategorija lica prevazišlo je svaku normu društveno prihvatljivog ponašanja i na svaki način obezvrijedilo ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, čovjekovu privatnost, lični i porodični život – istakao je Bukejlović.

On je podsjetio da je članom 26 Ustava Republike Srpske propisano da je zagarantovana sloboda štampe i drugih sredstava javnog informisanja vodeći računa o članu 13 Ustava Republike Srpske, koji propisuje da su ljudsko dostojanstvo, tjelesni, duhovni integritet, čovjekova privatnost, lični i porodični život nepovredivi.

Bukejlović je ukazao da član osam Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda propisuje da svako ima prava na poštovanja ličnog i porodičnog života.

On je rekao da je ovim prijedlogom zakona propisano novo krivično djelo neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa sa predviđenim kvalifikovanim oblikom koji je za posljedicu mogao imati i smrt.

Prema njegovim riječima, izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske propisano je i da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može na zahtjev osuđenog zamijeniti novčanom kaznom.

Bukejlović je rekao da je resornom ministarstvu od Fondacije “Udružene žene Banjaluke” dostavljena inicijativa za izmjene ovog zakona, a u vezi sa krivičnim djelom polno uznemiravanje i usklađivanje ovog zakona sa Konvencijom Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja u porodici.

-Izmijenjeno je krivično djelo polno uznemiravanje, ali je uvršteno i novo krivično djelo koje se odnosi na zloupotrebu fotografije, video-zapisa polno eksplicitnog sadržaja – istakao je Bukejlović.

On je naveo da je resornom ministarstvu od republičkog javnog tužilaštva dostavljena inicijativa za izmjenu krivičnog djela koje se odnosi na krađu električne energije, prirodnog gasa.

Bukejlović je podsjetio da je javnost od objavljivanja Nacrta ovog zakona imala aktivno učešće i izmjenama koje su prihvaćene u javnim raspravama koje su održane širom Republike Srpske.

Prethodno je veliki broj novinara održao protestnu šetnju na kojoj su zatražili da prijedlog izmjena Krivičnog zakonika bude povučen sa dnevnog reda.

Međutim, njihov prijedlog nije dobio podršku skupštinske većine.

Glas Srpske

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ ŽESTOKO O MINIĆU: Nazvao ga kandidatom za novog Karana! “Ne pojavljuje se, ne čujemo ga, a na plakatima ponovo vidimo Dodika”

Predsjednik PSS-a Draško Stanivuković poručio je da je Savo Minić „kandidat za novog Karana“, odnosno, kako je rekao, za predsjednika kojeg nakon izbora „nigdje nema, niko ga ne vidi i niko ga ne čuje“.

Stanivuković je rekao da je dovoljno pogledati predizborne plakate vlasti da bi se vidjelo ko se, prema njegovim riječima, zapravo ponovo kandiduje.

– Karana nema nigdje, iako je izabrani predsjednik Republike Srpske. Ne pojavljuje se, ne čujemo ga, a na plakatima ponovo vidimo Dodika. Očigledno je da se on ponovo kandiduje da bi bio lažni predsjednik – rekao je Stanivuković.

On je ocijenio da je takvim odnosom vlasti dodatno obezvrijeđena funkcija predsjednika, ali i institucije Republike Srpske.

– Moja podrška ide kandidatu koji će biti stvarni predsjednik Republike Srpske, koji će obavljati svoju funkciju i preuzeti odgovornost koju ona nosi, a to je profesor doktor Branko Blanuša – poručio je Stanivuković

Nastavi čitati

Politika

„SIGURNO“ KREĆE IZ BIJELJINE: Stanivuković predstavio program PSS-a i poručio da Srpska mora krenuti putem Banjaluke

Pokret Sigurna Srpska zvanično je počeo predizbornu kampanju pod sloganom „SIGURNO“, a Draško Stanivuković najavio je promjene u ekonomiji, poljoprivredi, penzionom sistemu i radu Vlade Republike Srpske.

Pokret Sigurna Srpska danas je u Bijeljini ozvaničio početak predizborne kampanje, predstavljajući programske ciljeve sadržane u „Ugovoru sa narodom“.

Predstavnici PSS-a poručili su da su promjene u Republici Srpskoj, prema njihovom uvjerenju, neophodne, dok je lider pokreta Draško Stanivuković najavio da bi nova Vlada, ukoliko dobije podršku građana, bila usmjerena na ekonomsku i socijalnu sigurnost.

Poseban akcenat tokom predstavljanja programa stavljen je na poljoprivredu, sigurnost prihoda, infrastrukturne projekte i efikasniji rad institucija.

Stanišić: Poljoprivrednicima treba sigurnost, a ne milostinja

Predsjednik Gradskog odbora PSS-a Bijeljina i kandidat za Parlamentarnu skupštinu BiH Miloš Stanišić rekao je da „Ugovor sa narodom“ predstavlja osnovu za konkretne mjere koje bi, prema planu pokreta, trebalo početi realizovati odmah nakon preuzimanja vlasti.

Kao jednu od najvažnijih tema za Semberiju izdvojio je poljoprivredu.

„Kada budemo vodili Vladu, zaštitićemo poljoprivredne proizvođače, smanjićemo uvoz, formiraćemo Fond osiguranja tako da u slučaju elementarnih nepogoda poljoprivrednici ne moraju da mole vlast za milostinju, već da imaju fond koji to podržava“, rekao je Stanišić.

On je izrazio uvjerenje da PSS ima veliku podršku građana i pozvao birače u Bijeljini da podrže program pokreta.

Istovremeno je pozvao na podršku zajedničkim kandidatima SDS-a za inokosne funkcije, Marinku Božoviću i Branku Blanuši.

Marković: „Građani traže sigurnost“

Član Predsjedništva PSS-a i kandidat za narodnog poslanika Slaviša Marković rekao je da je Bijeljina izabrana kao jedno od mjesta iz kojih kampanja treba da pošalje poruku cijeloj Republici Srpskoj.

On je „Ugovor sa građanima“, koji je PSS prethodno predstavio u Banjaluci, opisao kao obavezu prema biračima.

„Znamo šta građani Srpske traže, traže sigurnost, prije svega sigurnost za porodicu i sigurnu zemlju i upravo taj slogan iz kampanje jeste ključ – obezbijediti tu sigurnost za građane“, rekao je Marković.

Marković je kritikovao rad aktuelne vlasti, navodeći slučajeve „Serdarova“ i „Vijadukta“, kao i probleme sa realizacijom infrastrukturnih projekata.

Posebno je govorio o izgradnji auto-puta Bijeljina–Rača.

Prema njegovim riječima, ukoliko Stanivuković bude izabran za predsjednika Vlade, PSS bi pokušao da ubrza realizaciju tog projekta.

Marković je pozvao građane da podrže liste PSS-a, kao i kandidate za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH.

Stanivuković: „Sigurno znači sigurnu 13. penziju“

Lider PSS-a Draško Stanivuković poručio je da slogan „SIGURNO“ nije samo izborna poruka, već da iza njega stoje konkretna obećanja koja bi, kako tvrdi, trebalo realizovati kroz rad buduće Vlade.

Među njima je izdvojio 13. penziju, sigurniji otkup poljoprivrednih proizvoda i stabilnije podsticaje za poljoprivrednike.

„Sigurno znači sigurnu 13. penziju, sigurno da će poljoprivrednici imati siguran otkup i cijenu i da poljoprivreda mora imati sigurne podsticaje“, rekao je Stanivuković.

Kao jedan od problema naveo je i konkurentnost domaće poljoprivrede u odnosu na zemlje u okruženju.

„O kakvoj mi konkurenciji pričamo ako je danas jeftinije preći granicu i kupiti hranu, preći granicu i kupiti lijekove, i onda ljudima da kažete ostanite i živite ovdje“, poručio je lider PSS-a.

On je ocijenio da je odgovornost za rješavanje tih problema na Vladi, ali je dodao da je, dok institucije ne reaguju, kao gradonačelnik Banjaluke pokušavao da dio problema rješava na lokalnom nivou.

„Banjaluka je naša razglednica“

Stanivuković je kritikovao rad aktuelne Vlade Republike Srpske, tvrdeći da joj je potrebna temeljna promjena u načinu rada.

„Treba nam stručna, ekspeditivna Vlada, koja ne traži izgovore, kao što je to ova Vlada činila prethodnih više od 20 godina“, rekao je.

Pozvao je građane da podrže PSS kako bi, kako je naveo, razvojni model koji pokret promoviše iz Banjaluke bio primijenjen i u drugim dijelovima Republike Srpske.

„Banjaluka je naša razglednica, ali želimo da to bude i Bijeljina, Zvornik, Istočno Sarajevo, Romanija, svaki dio Srpske“, poručio je Stanivuković.

Predstavnici PSS-a tako su kampanju u Bijeljini iskoristili da predstave ključne programske poruke i pozovu građane da podrže njihov plan za promjenu vlasti i način upravljanja Republikom Srpskom.

Nastavi čitati

Politika

ZAROBLJENE INSTITUCIJE SRPSKE: Odluke Vlade donose se u stranačkim kabinetima, a ne u institucijama?

Izjave o potrebi stranačke saglasnosti za odluke Vlade ponovo su otvorile pitanje odnosa partijskih struktura i institucija Republike Srpske. Kritičari tvrde da je javni interes potisnut partijskim interesima, dok vlast ovakav model rada predstavlja kao političku odgovornost.

„Trebala mi je saglasnost Predsjedništva stranke“

Vlada Republike Srpske trebalo bi da djeluje u javnom interesu i u okviru zakona, ali najnovije izjave predsjednika Vlade Sava Minića otvorile su pitanje koliko je izvršna vlast u donošenju odluka samostalna.

Minić je nedavno govorio o odluci da se osnovcima, srednjoškolcima i studentima obezbijedi novčana pomoć, navodeći da je prije njenog donošenja morao dobiti saglasnost partijskog rukovodstva.

„Meni je trebala saglasnost Predsjedništva stranke i predsjednika da svim našim osnovcima i srednjoškolcima pomognemo sa 100 konvertibilnih maraka, odnosno sa 150 maraka kada su u pitanju srednjoškolci i studenti“, rekao je Minić.

Upravo ovu izjavu politikolog Milenko Dačević vidi kao pokazatelj potiskivanja institucija u korist partijskog odlučivanja.

„Na takav način podrivamo politički i ustavni sistem Republike Srpske i primjenjujemo matricu komunističkih lidera, koji su državu pretvorili u partijsku, a ekonomiju u ekonomiju političke partije. To je jako opasno, riskantno i jako loše“, ocijenio je Dačević.

Kritike zbog donošenja odluka van institucija

Ekonomista Milenko Stanić smatra da se donošenjem odluka u partijskim strukturama, umjesto kroz Vladu i druge nadležne institucije, dodatno slabi povjerenje građana u sistem.

Prema njegovom tumačenju, takva praksa stvara utisak da građani socijalnu i ekonomsku podršku ne ostvaruju na osnovu zakona i unaprijed utvrđenih pravila, već zahvaljujući političkoj odluci partijskog lidera.

„Takvim odlukama se šalje pogrešna poruka građanima i javnosti da svoje osnovne ekonomske potrebe i socijalna primanja ne dobijaju od države na bazi zakona, već da ta primanja zavise isključivo od želja, volje i raspoloženja lidera političke partije“, rekao je Stanić.

On je posebno problematizovao donošenje ovakvih mjera neposredno pred izbore, ocjenjujući da takva praksa nije primjer razvijenih demokratskih sistema.

Pitanje, međutim, nije samo visina pojedinačne pomoći, već način na koji se odluke donose – odnosno da li građani ostvaruju prava kroz institucije i zakonske procedure ili kroz političku volju.

Dodik: „Interes Republike Srpske ja određujem“

Kritičari aktuelnog sistema odlučivanja podsjećaju i na ranije izjave Milorada Dodika, koji je prije četiri godine sa skupštinske govornice govorio o tome ko određuje interes Republike Srpske.

„Interes Republike Srpske ja određujem. Ne određuje niko tamo negdje po poljanama, ja sam predsjednik i ja određujem šta je interes Republike Srpske i šta je njeno pravo“, rekao je tada Dodik.

Ova izjava i danas se koristi kao ilustracija tvrdnji opozicije da je političko odlučivanje u Republici Srpskoj u velikoj mjeri koncentrisano oko jednog čovjeka.

Poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH Mladen Bosić smatra da se posljedice takvog načina upravljanja vide i kroz odluke Narodne skupštine Republike Srpske.

Od skupštinskih odluka do njihovog povlačenja

Bosić kao primjer navodi situaciju u kojoj je Narodna skupština Republike Srpske usvajala odluke kojima su osporavane institucije BiH i pokušavano vraćanje pojedinih nadležnosti, da bi potom, kako tvrdi, iste odluke bile promijenjene kada je to politički odgovaralo rukovodstvu.

„Tipičan primjer za to je bilo nedavno kada je Narodna skupština na zahtjev autokrate donijela niz zakona kojima nije priznavala institucije Bosne i Hercegovine i kojima je vraćala nadležnosti. Isti ti ljudi su poslije mjesec dana, ponovo na zahtjev autokrate, kada je bilo u pitanju skidanje njegovih ličnih sankcija, glasali za ukidanje onih odluka koje su sami donijeli“, rekao je Bosić.

On smatra da bi promjena takvog sistema bila moguća tek kada bi se, kako je rekao, „razvlastio autokrata“.

Institucije, izbori i javni novac

Kritike opozicije i sagovornika ne odnose se samo na politički sistem. Kao posljedica zarobljenih institucija navode se i način upravljanja javnim novcem, stanje ekonomije i sve veća zaduženost Republike Srpske.

U takvom ambijentu posebno se otvara pitanje da li javne politike nastaju na osnovu dugoročnih potreba društva, zakona i ekonomskih kriterijuma ili su povezane sa trenutnim političkim interesima.

Pred izbore, dodatnu težinu ima i pitanje korištenja javnih sredstava za mjere koje mogu imati politički efekat. Kritičari vlasti upravo zbog toga insistiraju na strožem razdvajanju partijskog i institucionalnog djelovanja.

Da li će institucije Republike Srpske biti snažnije od partijskih struktura, ili će politička volja i dalje biti presudna za donošenje ključnih odluka, ostaje jedno od važnih pitanja pred građanima koji će na izborima odlučivati o budućem pravcu Republike Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno