Ukoliko izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske u kojima se kriminalizuje kleveta stupe na snagu, to će onemogućiti BiH da nastavi pridruživanje EU, proističe iz odgovora koji smo dobili od Delegacije EU.

Kako nam je u odgovoru koji smo dobili objašnjeno, vraćanje kriminalizacije klevete je u suprotnosti sa međunarodnim obavezama BiH u pogledu ljudskih prava i u suprotnosti je sa njenim evropskim putem.

Kako su objasnili, ovaj korak nije u skladu s 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, posebno ključnim prioritetom 11 o povoljnom okruženju za civilno društvo i ključnim prioritetom 12 o slobodi izražavanja.

“Tamo gdje su na snazi krivične odredbe o kleveti, postoji rizik njihove zloupotrebe protiv novinara, aktivista za ljudska prava i drugih aktera civilnog društva u obavljanju njihove legitimne uloge da istražuju i informišu javnost o pitanjima od javnog interesa, što je od suštinskog značaja za funkcionisanje bilo kojeg demokratskog društva”, naglasili su oni i napomenuli da je sloboda izražavanja temeljno pravo i osnovna evropska vrijednost.

Oni su podsjetili da je kandidatski status BiH dodijeljen uz razumijevanje da će BiH preduzeti niz hitnih koraka u cilju jačanja demokratije, funkcionalnosti državnih institucija, vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, garancija slobode medija i upravljanja migracijama u zemlji.

“Amandmani su pomak u potpuno suprotnom smjeru i predstavljaju žalosni i neosporan veliki korak unazad u zaštiti temeljnih prava te narušavaju efikasno funkcionisanje demokratije u RS. EU će nastaviti da prati dalji razvoj ovih izmjena, kao i drugih relevantnih pitanja, te će zaključke iznijeti u predstojećem Izvještaju o BiH koji se očekuje u oktobru 2023. godine”, istakli su oni.

Iz ovog se može zaključiti da RS ima vremena da do oktobra ukine ovaj zakon, bilo da ga neustavnim proglasi Vijeće za ocjenu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda RS ako bude pokrenuto pitanje vitalnog nacionalnog interesa u Vijeću naroda, bilo da dođe do ocjene ustavnosti ovog zakona na Ustavnom sudu RS, ili da on bude osporen od strane Ustavnog suda BiH.

Ljiljana Smiljanić, banjalučka novinarka u Klubu novinara Banjaluka i članica Upravnog odbora “Bh. novinara”, kaže za “Nezavisne” da je planirana apelacija Ustavnom sudu RS, a da će kao osnovni argument biti ustavna garancija slobode mišljenja i govora.

“Ponovo napominjemo da je cijelo poglavlje, koje se odnosi na krivična djela protiv ugleda i časti, preširoko formulisano i samim tim pogodno za zloupotrebe i ciljane obračune naročito ako uzmemo u obzir to kakvo nam je pravosuđe. Takođe, ne odustajemo ni od poziva vlastima da zakon ipak stave van snage, jer neće riješiti širenje lažnih vijesti i govora mržnje. Naprotiv, može da pogorša sve to”, naglasila je ona.

Smiljanićeva je istakla da novinari ne odustaju ni od upozorenja svim građanima na to kakvu opasnost ovakvo zakonsko rješenje predstavlja.

Napomene radi, proteklih dana i sedmica su međunarodni eksperti i relevantne međunarodne organizacije upozoravali na opasnost koju ovaj zakon donosi.

Eksperti Ujedinjenih nacija za ljudska prava su u utorak u saopštenju koje su objavili takođe upozorili da bi se ovaj zakon mogao negativno odraziti na slobodu izražavanja u BiH i doprinijeti klimi sve manjeg građanskog prostora u zemlji.

Upozorili su da kriminalizacija klevete negativno utiče na stanje ljudskih prava, posebno na slobodan i inkluzivan politički diskurs; pravo na traženje, primanje i prenošenje informacija i slobodu štampe.

“Usvajanje amandmana je u suprotnosti sa globalnim trendom dekriminalizacije klevete, uključujući i Evropu, gdje je nekoliko država članica EU i kandidata za članstvo ukinulo krivično djelo klevete ili je preduzelo korake ka njenom napuštanju”, naglasili su oni.

I Dunja Mijatović, komesarka za ljudska prava u Savjetu Evrope, nedavno je u intervjuu za “Nezavisne” upozorila na štetne posljedice usvajanja ovog zakona.

Nezavisne