Region
Dobila otkaz pa na dva smederevca razvila biznis (FOTO)

Kad je gubitak posla skrenuo sa ustaljene rute i ostavio bez redovnih prihoda, Dragana Dumbelović iz Gorjana kod Užica našla se na životnoj raskrsnici.
Putokaz je bio samo jedan. Danas je ova žena vlasnica poljoprivrednog gazdinstva koje se uspešno bavi proizvodnjom zimnice, i slatke i slane. Novac za koji proda ajvar, kisele krastavčiće, pasterizovanu cveklu, džemove, sirupe, sokove, solidna je dopuna kućnog budžeta.
Većina voća i povrća koje koristi potiče sa njenog ili imanja njenih roditelja koji žive u obližnjem selu Zlakusa. A, sve je počelo od paprike.
“Sve je počelo pre petnaestak godina kada sam dobila otkaz. U to vreme jedan lokalni hladnjačar najavio je otkup paprike, pa smo došli na ideju da posadimo tu kulturu na našoj njivi u Gorjanima. Međutim, desili su se događaji zbog kojih je otkup pao u vodu. Šta sam drugo mogla sa tolikom paprikom nego da je prodajem na užičkoj pijaci”, priča Dragana.
Na “smederevcu” pravljena, kažu najuskusnija… Priča Plodne zemlje: Dragana Dumbelović iz Gorjana kod Užica Na dva „smederevca“ po babinim receptima najukusniji džemovi i sokovi bez šećera, slatka, ajvar, kiseli krastavčići… #portalplodnazemljahttps://t.co/n8reQkTDYq pic.twitter.com/xKRG9CSijC
— Данијела Нишавић – Плодна земља (@DNisavic) June 7, 2023
Paprika koja danas nije nalazila kupca sutradan nije bila svježa da bi se mogla izneti na tezgu. Šta sa viškovima koje je vraćala kući? Kako ih iskoristiti? Uloženo je u njih isuviše novca i truda da bi tek tako propali, još u vrijeme kad je svaki dinar bio veliki kao kuća.
“Majka i ja došle smo da ideju da od neprodate paprike proizvodimo ajvar za prodaju. Mušterije, tada uglavnom meštani našeg i okolnih sela, su bile zadovoljne proizvodima. To nas je ohrabrilo. Nastavili smo da sadimo papriku, ali od sledeće godine više nismo trgovali na pijaci. Sve što smo proizvodili prerađivali smo u ajvar, najpre od pečene i barene paprike, kasnije i od pečene na roštilju”, kaže mještanka Gorjana.
Nije na tome htjela da se zaustavi. Došla je na ideju da asortiman proširi kiselim programom – paprikom u tegli, kornišonima, pasterizovanom cveklom, pinđurom, somborkom, salatom od patlidžana, lovačkom salatom. Sve od povrća sa svog dobra u Gorjanima. Papriku uzgajanu od sjemena kao rasad iznosila je u njivu, a na njeno mjesto pod plastenikom sadila krastavčiće. Usput je pokrenula i slatki program, proizvodeći slatka, džemove, sirupe od šljive, maline, kupine, kajsije, čak i kruške, kivija, šargarepe. Sve što je moglo da se posadi i rodi, ili ubere u okolini, gledala je da maksimalno iskoristi.
Sljedeći korak bili su sokovi sa plodovima voća. U službu porodičnog biznisa Dragana je stavila i šumsku borovnicu, zovu, višnju, jagodu, neprskanu domaću jabuku. Pročulo se i za njene džemove sa smanjenim procentom šećera ili fluktozom kao zajmenom za bijeli šećer.
“Zimnicu proizvodim sa svojom decom, a pomažu nam i moji roditelji. U dane većih poslova imamo sezonske radnike koje angažujemo u berbi ili na ljuštenju paprike. Šipurak, zovu, šumsku borovnicu i jagodu beremo po okolnim brdima. Ako na našem imanju ne rodi dovoljno voća, na primer kajsije, onda je kupujemo na pijaci ili od naših komšija, da bi i oni imali koristi. Količine koje proizvedemo nisu velike, radimo onoliko koliko možemo da stignemo, a da stanemo iza kvaliteta i onoga što piše na deklaraciji – domaće, prirodno, bez konzervansa i aditiva”, navodi vlasnica poljoprivrednog gazdinstva iz Gorjana.
Dumbelovići slatku i slanu zimnicu prave na tradicionalan način. Njihova fabrika je zapravo pomoćna prostorija sa dva šporeta “smederevca”, sudoperama, šerpama, pasterizatorom, velikim presama za cijeđenje sokova. Ulaganja nisu beznačajna! Dug je put od oranja njive, koja se uzgred đubri samo stajnjakom, do gotovog proizvoda. A tu su izdaci za sadnju, sirovine, ambalažu, drva, gorivo… Porodica je u poslu angažovana od ranog proljeća do sredine novembra, samo im je zima mrtav period.
Zarada na ajvaru, kaže Dragana, nekada zna da bude simbolična, ali od njega je sve počelo. Kupci su joj, osim ljudi iz njenog kraja, turisti koje magistralni put Užice – Požega navede kroz Gorjane.
“Napravili smo brvnaru za potrebe izložbenog prostora u kojoj će, kad bude stavljena u funkciju, kupci moći da probaju ceo naš asortiman. Ove godine proširili smo voćnjak novim sadnicama šljive i kruške, a u planu nam je i novi zasad kajsije. Ništa što proizvedemo od voća i povrća ne dajemo u otkup. Sve, osim onoga što se iznese na trpezu, ide u proizvodnju”, objašnjava Dragana Dumbelović za portal Plodna zemlja.
Region
Hrvatski ugostitelji “love” radnike iz BiH: PLATE I PO 2.000 EVRA

Iako je ljetna sezona tek završena, ugostitelji iz Hrvatske već su krenuli u lov na kuvare, konobare i barmene iz BiH, a onlajn oglasi pokazuju da ne jenjava ni potreba poslodavaca za radnicima u trgovini.
Evidentno je, što potvrđuje i početak 16. Regionalnog sajma poslova, da se tržište rada u BiH i regionu suočava sa paradoksalnom situacijom, s jedne strane nedostaje radnika, a s druge raste broj oglasa samo za određene sektore, poput turizma, ugostiteljstva i trgovine.
Ovaj onlajn sajam, organizovan u saradnji vodećih sajtova za zapošljavanje iz regiona, uključujući “MojPosao.ba”, dostupan je 24 časa dnevno, a posjetioci mogu da biraju između više od 700 oglasa za posao koje nudi stotinak poslodavaca iz različitih sektora.
Marketing menadžer te kompanije Amila Jažić pojasnila je da su kroz virtuelne štandove poslodavaca dostupne detaljne informacije o kompanijama i radnom okruženju, a kandidati se mogu prijaviti na više oglasa istovremeno.
– Prvi razgovori s poslodavcima mogu se obaviti putem četa ili video-poziva, što proces prijave čini bržim i jednostavnijim – kazala je ona, prenosi Glas Srpske.
Ponuda poslova raznovrsna
Ponuda poslova obuhvata trgovinu, tehnologiju, finansije i usluge, a među učesnicima su i brojni poznati domaći i regionalni poslodavci.
Predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić kazao je da je u posljednjih godinu dana osjetno primjetan pad broja oglasa za nova radna mjesta, što se odrazilo i na ovogodišnjem sajmu.
– Svako mjesto gdje poslodavci mogu lakše doći do radne snage je dobro, ali realnost je da sve manje firmi ima potrebu za novim kadrom. Kriza koja je prvo pogodila Njemačku, a zatim i cijelu Evropsku uniju, ostavila je ozbiljne posljedice na privredu Srpske i BiH, naročito na industriju i prerađivački sektor – naglasio je Škrebić.
Prema njegovim riječima, drvoprerađivačka, tekstilna i obućarska industrija najviše su pogođene, a od kraja 2023. godine do danas u prerađivačkoj industriji je izgubljeno oko 4.000 radnih mjesta.
– Iako je situacija paradoksalna, jer s jedne strane imamo nedostatak radnika, a s druge smanjenu potražnju, uzrok leži u padu proizvodnje i privredne aktivnosti. Očekujem da će se stanje stabilizovati kada dođe do promjena na evropskom tržištu i geopolitičkoj sceni – dodao je on.
Turističke kompanije “najglasnije”
Najviše oglasa na ovom sajmu dolazi od poznatih turističkih kompanija iz Hrvatske koje već sada traže radnike za narednu sezonu i to sobarice, konobare, barmene, kuvarice, vrtlare i velnes terapeute, uz ponude koje uključuju smještaj i platu i do 2.000 evra, piše Glas Srpske.
Predsjednik Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeka” Dalibor Šajić ističe da je tržište rada otvoreno i da je teško zadržati radnike u BiH.
– Apsolutno svi imaju pravo da animiraju radnike iz BiH. U Hrvatskoj su uslovi i plate znatno bolji, a poslodavci čak plaćaju sezonske radnike tokom cijele godine kako bi ih zadržali – kazao je Šajić.
On dodaje da se u Srpskoj tek sporadično pojavljuju radnici iz inostranstva za razliku od FBiH, gdje rade državljani Bangladeša, Indije i Nepala.
– Razlika u platama i cijenama usluga je ogromna pa nije čudo što ljudi odlaze. Mi se jednostavno ne možemo boriti s tim uslovima – poručio je on.
Šajić ističe da je još jedna teška i neizvjesna sezona pred ugostiteljima.
– Već 15 godina se borimo sa vjetrenjačama – istakao je on.
Strategija
Dalibor Šajić istakao je da, iako Srpska nema more, može da razvija ozbiljnu turističku ponudu ako se turizmu pristupi strateški.
– Mogli bismo razmišljati kao ugostitelji iz regiona. Mogli bismo biti ozbiljna turistička destinacija ako se turizmu posveti više pažnje, jer svaka marka koja dođe iz inostranstva predstavlja čist prihod i snažan podsticaj za našu privredu – poručio je Šajić.
On je dodao da bi bilo korisno usvojiti ozbiljnu strategiju razvoja turizma koja bi obuhvatila sve potencijale, od banjskog preko raftinga do seoskog turizma.
Region
POKUŠALI OTMICU SRPSKE DJEVOJČICE! Dvojica Albanaca puštena na slobodu

Dvojica Albanaca iz Južne Mitrovice, uhapšena zbog pokušaja otmice 16-godišnje djevojčice srpske nacionalnosti u naselju Mali Zvečan, puštena su na slobodu.
U međuvremenu je i krivično djelo pokušaj otmice koje im je inicijalno stavljeno na teret preinačeno u napad, a dobili su i zabranu prilaska žrtvi, prenosi portal “Kossev”.
Po isteku 48-časovne mjere zadržavanja, dvojica Albanaca izvedena su pred sud koji nije uvažio zahtjev tužioca da im se odredi jednomjesečni pritvor već ih je pustio na slobodu i slučaj sada ide u redovnu proceduru. U petak, 10. oktobra, na putu od naselja Mali Zvečan ka centru sjeverne Mitrovice, dvojica Albanaca presreli su maloljetnu djevojčicu i, kako je sama ispričala, u više navrata pokušali da je privole da uđe u njihov automobil.
Djevojčica je sa majkom i trogodišnjim bratom krenula sa Malog Zvečana prema gradu, gdje žive, ali je u trenutku kada se odmakla od njih bila izložena napadu.
Otmicu djevojčice spriječio je prijatelj njenog oca koji je naišao tim putem i ona se sklonila kod njega u automobil.
Muškarci koji su napali djevojčicu i pokušali da je otmu udaljili su se tek kada je pozvana policija.
Policija je iste večeri potvrdila da je privela dvojicu osumnjičenih – A.P. /41/ i G.M. /36/ koji su, kako je navedeno, bili pod dejstvom alkohola. Oni su zadržani 48 časova i na teret im je stavljen pokušaj otmice u saizvršilaštvu.
Region
VULIN PORUČIO URSULI! “Prije ćete primiti Tursku u EU nego što će Srbija IZDATI RUSIJU”

Prije ćete vi primiti Tursku u Evropsku uniju nego što će Srbija izdati Rusiju, poručio je lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin komentarišući izjavu predsjednice Evropske komisije Urusle fon der Lajen u kojoj traži da Srbija uvede sankcije Moskvi.
Vulin je istakao da očekuje od EU da se u potpunosti saglasi sa politikom Srbije uključujući i povlačenje priznanja tzv. Kosova kao i hitno povlačenje svih odluka kojima se krši Dejtonski sporazum i umanjuju ovlašćenja Republici Srpskoj. – Gospođo Fon der Lajen niko nas nije pitao da li želimo da krenemo u avanturu pristupanja EU ali vam garantujem da ćemo naći načina da pitamo Srbiju šta misli o nastavku avanture.
I da ne zaboravim, prije ćete Vi primiti Tursku u Evropsku uniju nego što će Srbija izdati Rusiju – poručio je Vulin.
Fon der Lajenova je izjavila da je potrebno da se ubrzaju reforme u vladavini prava, medija i izbornih zakona i usklađivanje sa spoljnom politikom Evropske unije. Navela je da Brisel očekuje da Srbija uvede sankcije Rusiji.
-
Politika2 dana ago
RADOJIČIĆ “Stanivuković je predstavnik nove generacije koja će DONIJETI SUŠTINSKE PROMJENE”
-
Svijet2 dana ago
FON DER LAJEN danas u Crnoj Gori i BiH, u srijedu u Srbiji
-
Politika23 sata ago
SJAŠI NINKOVIĆ, DA UZJAŠI ĐAJIĆ! “Sutra dovedite djecu pred GU, VODIĆEMO EVIDENCIJU KO JE BIO”
-
Svijet2 dana ago
OGLASIO SE TRAMP NAKON POSJETE IZRAELU: “Ovo je istorijski trenutak, postignuto je nemoguće”
-
Region10 sati ago
VULIN PORUČIO URSULI! “Prije ćete primiti Tursku u EU nego što će Srbija IZDATI RUSIJU”
-
Sport2 dana ago
SRBIJI OSTAO SAMO JEDAN PUT DO MUNDIJALA: Albanci pravili haos, tzv. Kosovo srušilo snove
-
Politika8 sati ago
PROPAO PLAN VLADE ĐAJIĆA, otkazano okupljanje pred GU, doktoru “presudile” PORUKE! (FOTO)
-
Svijet3 dana ago
POTPUNO LUDILO! Kalasova pozvala i druge zemlje da pomogn “EU DA FINANSIRA TRIBUNAL za ruske zvaničnike”