Afričke države ne žele da budu puki dobavljači sirovina za Zapad, saopštio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov, tokom razgovora s komesarom Afričke unije za politička pitanja, mir i bezbjednost Banholom Adeojeom.

On je dodao da je u kontekstu dubokih promjena i potresa koji se odvijaju na globalnoj sceni, primjetno nastojanje afričkih naroda da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste prirodne resurse, kako je naveo, “u interesu sopstvenih naroda, a ne da ostanu puki dobavljači sirovina globalnim korporacijama”.

Rusija širi svoj uticaj: Otvaranje vrata za saradnju sa Afričkom unijom

Prema njegovim riječima, Rusija će rado pružiti svaku vrstu podrške otvaranju predstavništva Afričke unije u Moskvi.

Ruski ministar je naglasio da Rusija širi svoje diplomatsko prisustvo u Africi: na afričkom kontinentu trenutno radi 45 ruskih ambasada, a uskoro će biti otvorene još četiri.

“Afričke zemlje pokazuju namjeru da razvijaju sopstvenu industriju, a ruska strana, koja u tom pogledu posjeduje ogromno iskustvo, spremna je da na svaki način pruži podršku afričkim kolegama, pri čemu je sada za to veoma pogodan period”, dodao je Lavrov.

Ključni susret u Moskvi: Samit Rusija-Afrika u oktobru!

On je saopštio i da se Moskva nada da će većina afričkih lidera, kao i predsjednik Komisije Afričke unije, moći lično da učestvuju na samitu Rusija-Afrika, koji će se prema najavama, održati u Moskvi 28. i 29. oktobra.

Potrošnja energije u domaćinstvima Evropske unije nastavila je trend pada i on je prisutan već nekoliko godina zaredom, pokazuju podaci Evrostata.

Pogoršanje uslova

Iza ovog trenda, prema ocjenama ekonomskih analitičara, stoji pogoršanje ekonomskih uslova života u velikom dijelu Evropske unije. Iako su nominalne plate u pojedinim zemljama rasle, inflacija i rast cijena osnovnih životnih namirnica i usluga značajno su umanjili stvarnu kupovnu moć građana.

Podaci pokazuju da su upravo troškovi stanovanja i energije među najvećim opterećenjima za domaćinstva. Prema podacima Evrostata, više od 20 odsto stanovništva Evropske unije nalazi se u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, što predstavlja oko 90 miliona ljudi.

Pored toga, značajan dio građana nema mogućnost da priušti osnovne životne potrebe u potpunosti, uključujući i grijanje tokom zime ili odlazak na godišnji odmor.

Ekonomisti ističu da je pad potrošnje energije u domaćinstvima djelimično posljedica i takozvanog energetskog siromaštva, odnosno situacije u kojoj domaćinstva, zbog visokih troškova života, svjesno smanjuju potrošnju energije kako bi uskladila budžet sa osnovnim potrebama.

Potrošačke navike

Dodatni faktor predstavlja i promjena potrošačkih navika, od smanjenja grijanja i racionalnije upotrebe električnih uređaja, do odlaganja većih investicija u domaćinstvu.

Iako se dio pada može objasniti i većom energetskom efikasnošću i investicijama u obnovljive izvore energije, analitičari upozoravaju da je ekonomska komponenta sve izraženija.

U tom kontekstu, pad potrošnje energije u domaćinstvima sve više se posmatra kao indirektan pokazatelj promjena u životnom standardu građana Evropske unije, koji se suočavaju sa dugotrajnim pritiskom visokih cijena i sporijim oporavkom kupovne moći.

Novo iransko tijelo zaduženo za nadzor Ormuskog moreuza potvrdilo je da je ovaj strateški pomorski prolaz zatvoren za saobraćaj do daljnjeg, nakon što je sličnu odluku tokom noći objavio Korpus Islamske revolucionarne garde (IRGC).

Uprava Persijskog zaliva (PGSA), institucija osnovana početkom maja radi nadzora tranzita kroz Ormuski moreuz, saopštila je da je odluka donesena zbog, kako navode, „tenzija izazvanih agresijom američkih snaga u regionu“.

„Zbog tenzija koje su izazvale američke snage u regionu i saopštenja koje su sinoć objavile iranske oružane snage, Ormuski moreuz biće zatvoren do daljnjeg“, navela je PGSA u objavi na društvenoj mreži X.

Istovremeno, vlasti su pozvale sve kompanije i brodare kojima su ranije odobrene dozvole za prolazak da sačekaju nova uputstva, prenosi Tanjug.

Jedan od najvažnijih plovnih puteva na svijetu
Ormuski moreuz predstavlja ključnu pomorsku vezu između Persijskog zaliva i Omanskog zaliva, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom i tečnim prirodnim gasom.

Svaka ozbiljnija obustava saobraćaja kroz ovaj prolaz mogla bi imati posljedice po globalno tržište energenata, posebno u trenutku pojačanih geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku.

Iran optužuje SAD za novi napad
Objava o zatvaranju moreuza uslijedila je nedugo nakon što je iranski zvaničnik optužio Sjedinjene Američke Države za napad na teretni brod u Omanskom zalivu.

Prema navodima iranskih medija, guverner okruga Sirik u južnoj provinciji Hormozgan, Reza Šahidijan, izjavio je da je pogođen brod koji je prevozio osnovne životne namirnice iz jedne omanske luke.

On je naveo da su svi članovi posade spaseni i prebačeni u Oman.

SAD osporavaju tvrdnje o potpunoj blokadi
Dok Iran tvrdi da će prolaz biti zatvoren za sva plovila, američka Centralna komanda (CENTCOM) osporila je te navode.

Prema američkim tvrdnjama, komercijalni brodovi i dalje ulaze i izlaze iz Ormuskog moreuza, uprkos saopštenju iranskih vlasti.

Za sada nema nezavisne potvrde o tome da li je saobraćaj kroz moreuz u potpunosti obustavljen ili se odvija pod posebnim režimom.

Strah od novih poremećaja na tržištu nafte
Najnoviji razvoj događaja dodatno je povećao zabrinutost na svjetskim tržištima zbog mogućih poremećaja u snabdijevanju energentima.

Ormuski moreuz godinama se smatra jednom od najosjetljivijih geopolitičkih tačaka na svijetu, a svaka prijetnja njegovom zatvaranju izaziva pažnju vlada, energetskih kompanija i finansijskih tržišta širom svijeta.