Connect with us

Društvo

ĐAJIĆ BI DA VODI BANJALUKU, a UKC krije SKANDAL! Nemaju sertifikat koji je potvrda o SIGURNOSTI RADA i bezbjednosti uslova”

Univerzitetsko–klinički centar Republike Srpske je pokušao da sakrije skandaloznu informaciju, a prema saznanjima BN televizije, već godinama je u procesu sertifikacije kod Agencije za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske. To znači da UKC ne može ni pacijentima ni osoblju da garantuje sigurnost rada i bezbjednost uslova u kojima rade.

Univerzitetsko–klinički centar Republike Srpske nema sertifikat koji je potvrda o sigurnosti rada i bezbjednosti uslova u kojima radi. Proces sertifikacije koji inače radi ASKVA – Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite RS u UKC–u traje već godinama, što jasno pokazuje da Agencija nije spremna da im da sertifikat koji očigledno ne zaslužuju.

Ukoliko je neki pacijent Univerzitetsko–kliničkog centra pao s kreveta, operisan na pogrešnom mjestu, dobio pogrešnu dijagnozu, doživio zamjenu nalaza ili su nastali problemi sa sterilizacijom, te doživio brojne druge greške, može da tuži Klinički centar, a slučaj dobija na sudu samim tim što UKC nema sertifikaciju.

“Republika Srpska je usvojila novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti. U tom Zakonu je jasno navedeno da se zdravstvene ustanove moraju sertifikovati. Sertifikacija je usklađivanje rada zdravstvene ustanove sa bezbjednosnim standardima. A ti standardi se kreću od pada pacijenta s kreveta, od toga da pacijentu prime pogrešnu terapiju ili da ne dobiju terapiju na vrijeme.

Zanimljivo je da je UKC ušao u taj proces, a nije sertifikovana ustanova. To je poražavajuće, jer su se brojne manje ustanove sertifikovale, i privatne. Ako govorite da ste najbolji, dokažite svoj kvalitet kroz proces sertifikacije”, poručuje Slobodan Stanić, član Predsjedništva Narodnog fronta.

U Registru sertifikovanih zdravstvenih ustanova, do koga je došao BN, nema nigdje UKC–a, dok su proces sertifikacije dobile i bolnice u Prijedoru, Foči i Trebinju, kao i Zavod za rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović” i bolnica za fizikalnu medicinu “Mlječanica” u Kozarskoj Dubici, te mnogobrojne privatne zdravstvene ustanove.

Sertifikat ima i bolnica u Bijeljini, koja je već i u procesu resertifikacije.

“Suština tog procesa je da ustanova bude funkcionalnija, naprednije, priznatija. I da bude što bolja u onome što radi, u konkretnom slučaju da pruža usluge pacijentima. Improvizacija je pogubna u svemu, pa smo mi u tom nekom prethodnom periodu uradili sistem laboratorijske dijagnostike, da kada vi uradite PCR u bijeljinskoj bolnici to je priznato i kad odete u Tokio”, kaže dr Nemanja Janković, pomoćnik direktora JZU “Sveti Vračevi”, Bijeljina.

Prema proceduri koja je objašnjena na veb stranici ASKVE, konačno odobrenje za sertifikaciju neke zdravstvene ustanove daje ministarstvo zdravlja. Iz Kliničkog centra potvrđuju našu informaciju.

“Postupak sertifikacije u skladu sa zahtjevima bolničkih standarda je u toku i biće završen u roku od devet mjeseci (trenutna ispunjenost zahjeva je preko 80%). Prema ISO standardima, sertifikovane su Klinika intenzivne medicine za nehirurške grane koja je i referentni centar, Klinika za kardiohirurgiju i Zavod za kliničku laboratorijsku dijagnostiku.” – poručuju iz UKC – a.

Sertifikacija je obavezna za sve zdravstvene ustanove, vrši se prema djelimično kolegijalno dogovorenim standardima, odnosi se uvijek na cijelu zdravstvenu ustanovu, dok je sticanje statusa sertifikovane ustanove uslov za obavljanje zdravstvene djelatnosti – jasno je navedeno na veb stranici Agencije za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštitte Republike Srpske.

BN TV

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje pretežno sunčano i malo toplije vrijeme, uz dnevni razvoj oblačnosti i moguću slabu kišu ponegdje.

U ranijim jutarnjim časovima uz rijeke i po kotlinama moguća je magla, dok se tokom noći i jutra na nedjelju očekuje porast oblačnosti, prvo na zapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, a u Hercegovini slaba do umjerena bura, povremeno pojačana.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od sedam do 13, u višim predjelima od pet, a dnevna od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeniCelzijusovih .

Nastavi čitati

Društvo

POKAŽIMO DA NAM JE SRPSKA U SRCU I MISLIMA: Podsjetnik da to što se desilo ne smije nikad da nam se ponovi

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, Isidora Graorac istakla je kolik je važno da Banjaluka ali i čitava Srpska dobije centalno spomen-obilježje.

– Jako je važno da postoji spomen obilježje za sve poginule u proteklom odbrambeno otadžbinskom ratu. Ne sam zabog onih koji su izgubili svoje najmilije nego i zbog ljudi koji će doći u Republiku Srpsku, jer je to način da im se prenese priča o stradanju srpskog naroda. To je jedan podsjetnik da to što se desilo ne smije nikad da nam se ponovi – istakla je Graorac za Blink.

Ona je pozvala sve građane da dođu sutra na obilazak radova na ovom važnom spomeniku.

– Pozivam građane čitave Republike Srpske da dođu i obiđu radove. Da na taj način iskažu jedinstvo i pokažu da je Srpska svima nama i srcu i mislima – zaključila je Graorac.

Nastavi čitati

Društvo

Srpskoj prijeti gubitak pola MILIJARDE MARAKA

Energetski sektor u Republici Srpskoj trpi značajne finansijske udarce, a u prilog ovoj tvrdnji, govori činjenica da je Srpska u 2024. godini definitivno izgubila dva arbitražna spora, zbog kojih će dvjema slovenačkim kompanijama morati da isplati sa kamatama nešto manje od 340 miliona maraka.

Ali, tu nije kraj problemima, jer Republici prijeti još jedan arbitražni spor, ovoga puta sa Hrvatskom, a u igri je ponovo 200 miliona KM, koliko u vidu odštete od Rudnika i termoelektrane “Gacko” planira da traži “Hrvatska elektroprivreda” (HEP).

Prvo ćemo se ukratko posvetiti onome što je već izgubljeno.

Naime, 1. maja ove godine, Arbitražno vijeće u Londonu odbacilo je zahtjev Republike Srpske, odnosno BiH, da se poništi arbitražna odluka kojom je Srpska bila obavezana da isplati 90 miliona KM odštete slovenačkoj kompaniji “Vijadukt”, zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu, a koji je potpisan 2004. godine.

Ovo je za portal “Capital” potvrdio Predrag Baroš, pravni zastupnik “Vijadukta”.

Kompletan slučaj datira iz 2004. godine, kada je Vlada Republike Srpske sa “HES Vrbas”, potpisala ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju “HE Krupa” i HE “Banjaluka – Niska”, vrijedan 165 miliona KM.

Međutim, uslijedili su protesti građana Banjaluke, koji su se protivili projektu, što je dovelo do toga da se nije realizovao do 2015. godine, čime je ugovor raskinut.

Zbog raskida ugovora, kompanija “Vijadukt” iz Slovenije, koja je većinski vlasnik “HES Vrbas”, podnijela je Vladi Srpske odštetni zahtjev vrijedan 46 miliona evra (90 miliona KM). Pošto do dogovora nije došlo, “Vijadukt” je 2016. godine podnio zahtjev za arbitražu sa BiH u Vašingtonu.

Drugi poraz od Slovenaca potvrđen je u januaru ove godine.

Tada su predstavnici Rudnika i termoelektrane Ugljevik, “Elektrogospodarstva Slovenije” i Holdinga “Slovenske elektrane” potpisali tri ugovora povodom arbitražnog spora koji je trajao deceniju i po, između ugljevičkog preduzeća i slovenačke elektroprivrede, a kojim je traženo da RiTE, odnosno “Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS), treba da plati 67 miliona evra (131 milion KM), na ime prouzrokovane štete po osnovu neisporučene trećine proizvedene električne energije, za period od 12. juna 2011. godine, do 31. decembra 2021. godine.

Srpska se ugovorima obavezala da će novac iz svojih sredstava platiti ERS u 14 polugodišnjih rata, kao i da će iz RiTE Ugljevik isporučivati trećinu proizvedene struje Sloveniji, sve dok bude radila. Međutim, to nije sve.

RiTE Ugljevik će takođe morati da plati i kamatu zbog neisporučene struje, a ona iznosi dodatna 58,2 miliona evra, odnosno oko 116 miliona KM.

Sličan problem sa neispunjenim obavezama koje se tiču isporuke struje ima i Rudnik i termoelektrana (RiTE) Gacko, s tim da oni muku muče sa Hrvatima.

“Nezavisne novine” već su pisale o čemu se radi, ali nije zgoreg podsjetiti da “Hrvatska elektroprivreda” od RiTE Gacko traži 100 miliona evra (oko 200 miliona maraka) i kamate na ime obeštećenja po osnovu ulaganja u izgradnju termoelektrane iz osamdesetih godina prošlog vijeka.

Tada se RiTE obavezala da će Hrvatskoj isporučivati jednu trećinu proizvedene struje, a obaveze su redovno plaćane do 1992. godine, kada je počeo rat u BiH.

HEP je na tom planu 2017. godine, poslao zahtjev za mirno rješavanje spora Savjetu ministara BiH (mirno poravnanje), tražeći da im se na ime odštete plati 100 miliona evra. Međutim, od tada se situacija nije pomjerila sa mrtve tačke, pa se hrvatska strana okrenula namjeri da pokrene međunarodni arbitražni spor.

“Nezavisne” od rukovodstva RiTE Gacko nisu uspjele saznati da li ima novih informacija u vezi s ovim pitanjem, a isto smo prošli u pokušaju da dobijemo stav od Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva Republike Srpske.

Vrijedi podsjetiti da je Radovan Višković, premijer Srpske, najavio da će, ukoliko HEP krene u arbitražu, Republika Srpska pokrenuti protivtužbu, kojom bi tražila da joj Hidroelektrana (HE) Plat kod Dubrovnika, a koja je dio hidrosistema Trebišnjica, nadoknadi preuzetu i nenaplaćenu električnu energiju od 1994. godine.

Ekonomista Slaviša Raković ističe za “Nezavisne” da će Srpska preživjeti gubitak novca, ali da je šteta nenadoknadiva u smislu da su se tim parama mogli pokrenuti novi projekti. Stava je da u ovom slučaju ne možemo na isti način gledati na slučajeve u Ugljeviku, Gacku i Banjaluci, jer se radi o različitim periodima.

“Da se radilo po propisima, u Vrbasu nikad ne bismo došli u situaciju da imamo spor. To je zaista vrijedno istrage da se vidi zašto je došlo do toga i neko bi trebalo da odgovara”, smatra Raković, dodajući:

“Ugljevik je izgubio. Što se tiče RiTE Gacko, tu imamo mnogo kompleksnije odnose sa HEP-om, jer se u isti koš u taj slučaj mogu staviti i Hidroelektrane u Dubrovniku”.

Raković kaže da je ključ svega ispitati gdje godinama nestaju milioni maraka iz javnih energetskih preduzeća te da Srpska u bilo kom trenutku može biti suočena sa nekom arbitražom, ukoliko sa druge strane projekta stoji neki strani investitor.

“Uzmite samo Rašida Serdarova, evo, ja čekam da on počne da tuži za bilo šta. Ne bi me čudilo. Podsjetiću vas i na to da je kroz IRB RS nestalo 300-400 miliona KM, pa nikom ništa. Kad nestane neki novac, treba da se zapitamo gdje je on ispario, pa nije u termoelektrani. Kako vrijeme prolazi, trag novca se uništava, a niko ne odgovara za to”, upozorio je Raković.

Nastavi čitati

Aktuelno