Connect with us

Društvo

NEKADAŠNJI BANJALUČKI STUDENT danas na vrhu slovenačkog IT sektora (FOTO)

Od četvorokrevetne sobe banjalučkog studentskog doma do posla iz snova u Sloveniji. U toj, naizgled, kratkoj rečenici krije se mnogo truda, učenja i usavršavanja koji su Dragana Đurića iz Kneževa doveli do pozicije šefa IT sektora u međunarodnoj kompaniji za proizvodnju robota u slovenačkom gradu Vrhnika.

Po završetku studija, sa prosječnom ocjenom 9,58, prije tri godine baš i nije imao u planu da napusti svoju državu, kaže Dragan za BL portal, ali je na kraju “prelomio” iz više razloga.

„Dobio sam dobru ponudu za posao u Sloveniji, tamo mi se najviše svidjela organizacija države i sistem zapošljavanja, mogućnost čak i studentskog rada i zarađivanja“, objašnjava Dragan.

Za sve to, kopča je bila, kako priznaje, ERASMUS razmjena studenata i obrazovanje u Ljubljani, gdje se iz prve ruke upoznao sa prednostima koje donosi školovanje i rad u zemljama Evropske unije.

Uz mnogo rada i učenja, Dragan je za kratko vrijeme prešao put od banjalučkog studenta zainteresovanog za bezbjednost softvera, do čovjeka koji je glavni i odgovorni za sigurnost povjeriljivih podataka velike kompanije, koja se u Sloveniji bavi proizvodnjom autonomnih robota za poljoprovredu.

„Ova oblast me je oduvijek zanimala, još tokom studiranja prijavio sam se na ERASMUS razmjenu za studente i otišao u Sloveniju gdje sam proveo jedan semestar. Tamo sam iz prve ruke vidio kako sistem funkcioniše kod njih i imao priliku da se dodatno usavršim i steknem neophodno iskustvo“, priča Dragan, i dodaje da se po završetku razmjene vratio u Banjaluku, završio četvrtu godinu studija i diplomirao na prilično zahtjevnoj temi – primjena informacionih tehnologija u vojnoj industriji.

Nakon toga, dobija posao u slovenačkoj firmi koja se bavi optičkim internetom, da bi ubrzo dobio još bolju ponudu iz kompanije PeK Automative, u kojoj radi i danas. Naravno, i tu je trebalo proći “trnovitim putem”, jer je počeo da radi kao IT podrška, a onda je jedan uspješno obavljen posao mnogo toga promijenio.

Dobio sam zadatak da odem u Istanbul, do tamošnjeg ogranka naše kompanije, da prebacim određene servere na drugu tehnologiju. Takođe, trebalo je da se prebaci čitava infrastruktura mreže u kompaniji. Poslali su me da instaliram zaštitne softvere koji sprečavaju sajber napade i sigurnost informacija“, objašnjava Dragan koji je po povratku iz Turske dobio unaprjeđenje u šefa IT sektora, odnosno, postao je vođa kompletnog odjeljenja kompanije.

To prepoznavanje truda i talenta, nije jedina stvar koja je Dragana dodatno privukla. U pitanju su, kako kaže, i kolege, odnosno odabir kadra u kompaniji koju je osnovao Mihael Kostkin, diplomirani inženjer eletrotehnike iz Rusije.

„On je takođe čovjek čija se nekadašnja firma „AktelFikaRu“ bavila proizvodnjom čipova za RosKosmos u Rusiji. Tako u  našoj firmi sada ima dosta ruskih i bjeloruskih inženjera i radnika sa velikim iskustvom”, kaže Dragan.

Zanimljivo radno okruženje, mogućnost napretka i dobra zarada, zasad su dovoljan motiv da ovaj mladi stručnjak ne razmišlja o povratku u rodni kraj: Mada, kako kaže, uvijek postoji šansa za to.

„Život je nepredvidiv, uvijek postoji šansa da se vratim kući. Međutim trenutno ne razmišljam o tome jer sam u procesu učenja i izgradnje samog sebe u ovoj firmi u kojoj mi se sve dopada – od međuljudskih odnosa, do posla koji obavljam“, kaže Dragan.

Srđan Banović, BL portal

Društvo

DAN ŽALOSTI U RS: Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja

U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom obilježavanja 33 godine od muslimanskog zločina nad Srbima u srednjem Podrinju i Birču, gdje je stradalo 3.267 Srba tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Odluku o proglašenju Dana žalosti donijela je Vlada Republike Srpske.

Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja, sve kulturne manifestacije će biti otkazane, a sportski događaji prilagođeni Danu žalosti.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA DA FALI! Evo koliko koštaju obroci za zatvorenike u Banjaluci

Kazneno-popravni zavod Banjaluka ne puni medijske stupce spektakularnim pričama iz zatvora, ali zato troškovi hrane svakako zaslužuju pažnju. Jer, hraniti pritvorenike i osuđenike nije ni malo jeftino.

Kazneno-popravni zavod Banjaluka odlučio je tako da nabavi svježe i konzervirano voće i povrće koje će koštati više od 130.000 KM godišnje.

Tender je bio otvoren, javila su se dva ponuđača, a posao je na kraju dobila firma „Trnisa“ iz Laktaša. Ugovor traje tri godine, a ukupna vrijednost je 380.710 maraka bez PDV. Kad se sve podijeli, dolazimo do cifre od oko 127.000 KM godišnje i to bez PDV.

Samo za voće i povrće. Ali to je tek dio menija.

U martu ove godine, KPZ Banjaluka je sklopio još jedan trogodišnji ugovor i to sa firmom „Novo-teks“ iz Banjaluke, ovaj put za nabavku hrane. Ugovor vrijedan 1.709.400 KM bez PDV pokriva ostatak kuhinje: meso, hljeb, mliječne proizvode, suhomesnate proizvode i sve ono što zatvorska trpeza (ipak) podrazumijeva.

Kad se sve sabere, dolazimo do cifre od više od 2 miliona maraka za tri godine. To znači da nas zatvorska ishrana u Banjaluci godišnje košta preko 620.000 KM.

Naravno, ovdje ne govorimo o luksuzu, već o osnovnim obrocima koji moraju zadovoljiti zakonom propisane standarde ali i dalje, cifra nije mala.

Treba imati na umu da se u zatvorskom restoranu hrane i zaposleni, ali najveći dio ovog iznosa ipak otpada na potrebe osuđenika i pritvorenika. I tako, dok se na slobodi mnogi pitaju kako spojiti kraj s krajem, iza zatvorskih zidina, makar kad je riječ o tanjiru, stvari izgledaju prilično stabilno, prenosi Srpskainfo.

Jer zatvorski život možda i nije lak, ali ni džabe ne dolazi. Bar ne poreskim obveznicima.

Nastavi čitati

Društvo

REVIZIJA ILI ŠMINKANJE? Novi direktor IRB RS produžio radno vrijeme, zaposleni sumnjaju u pravu namjeru!

Novi vršilac dužnosti direktora Investiciono – razvojne banke (IRB) Republike Srpske Boris Knežević produžio je radno vrijeme za sve rukovodioce, direktore svih sektora, ali i izvršne direktore do 18:00 časova zbog revizije poslovanja, koju inače provodi lično on, saznaje portal CAPITAL.

Odluka je izazvala pravu pometnju među zaposlenima koji su ostali zatečeni njegovim namjerama.

Iz IRB-a navode da Knežević reviziju obavlja nakon 18 časova kada završi sa svima i dobije informacije nakon čega vrši analizu dostavljene dokumentacije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i finansijama Republike Srpske.

Dodaju da je kvalifikovan jer ima znanje ovlašćenog sudskog vještaka i licenciranog internog revizora iz oblasti bankarstva.

„Dodatna olakšavajuća okolnost je ta što je v.d. direktora, preuzimanjem dužnosti, zatekao i proces eksterne revizije, koji je još u toku, što mu omogućava brzinu u radu i kvalitet informacija“, stoji u odgovoru IRB-a.

Oni tvrde da ostali radnici rade kao i do sata, od osam do 16:00 časova.

Podsjećamo, Knežević je na čelo IRB-a došao nakon što je prethodni vršilac dužnosti direktora Srđan Jovanović podnio ostavku, navodno iz zdravstvenih razloga.

Nastavi čitati

Aktuelno