Slavni glumac Erik Dejn (52) objavio je da su mu dijagnostikovali opasnu bolest.

Zvijezda serija “Uvod u anatomiju” i “Euforija” objavio je da boluje od rijetke i neizlječive bolesti, amiotrofične lateralne skleroze (ALS), neurodegenerativne bolesti koja postupno zahvata nervni sistem i uzrokuje paralizu mišića.

“Dijagnostkovali su mi ALS”, rekao je glumac za People, te dodao kako je zahvalan na svojoj porodici koja mu je trenutno najveća podrška. Iako su on i njegova supruga Rebeka Gejhart najavili da se razvode, prošlog mjeseca se saznalo da do toga ipak neće doći. Par ima dvije kćerke, prenosi 24sata.hr.

Dejn je u razgovoru za People rekao i da je srećan što može nastaviti sa radom na “Euforiji” te da se na set vraća već iduće sedmice.

Amiotrofična lateralna skleroza poznata je i pod nazivom Lou Gehrigova bolest, a radi se o bolesti koja uzrokuje progresivnu paralizu mišića. Pored Dejna, ALS je dijagnostikovan još nekim slavnim osobama kao što je Stiven Hoking.

S dolaskom proljeća i sve intenzivnijim radovima u dvorištima i baštama, pokošena trava postaje redovan „otpad“ kojeg se mnogi automatski rješavaju.

Međutim, stručnjaci za hortikulturu i održivu poljoprivredu upozoravaju da ova zelena masa ima daleko veću vrijednost nego što većina vlasnika kuća i dvorišta misli. Umjesto da završava u kontejnerima ili se pali, pokošena trava može se višestruko iskoristiti – kao đubrivo, zaštita za biljke, pa čak i kao pomoć u održavanju dvorišnih staza.

Prirodno đubrivo bez troška
Pokošena trava bogata je azotom, jednim od osnovnih hranljivih elemenata za rast biljaka. Ako se koristi pravilno, može poslužiti kao organsko đubrivo koje se lako vraća nazad u zemljište. Jedna od najsvrsishodnijih primjena je ostavljanje trave direktno na travnjaku nakon košenja, posebno ako se koristi kosilica sa funkcijom usitnjavanja. Ova tehnika omogućava da se hranljive materije iz trave vrate tlu, poboljšavajući njegov kvalitet bez dodatnih troškova.

Kompost za plodnu baštu
Još jedan efikasan način upotrebe jeste kompostiranje. Pokošena trava, kada se kombinuje sa „smeđim“ materijalima poput suvog lišća, grana ili kartona, postaje moćna komponenta domaćeg komposta. Rezultat je bogato organsko đubrivo koje povećava plodnost baštenske zemlje, poboljšava strukturu tla i smanjuje potrebu za hemijskim preparatima.

Važno je napomenuti: Trava se ne smije kompostirati u debelim slojevima, jer zbog velike količine vlage može doći do truljenja i stvaranja neprijatnog mirisa. Raspoređivanje u tankim slojevima i povremeno prevrtanje ključ su uspjeha.

Malč kao štit za biljke
Sušena pokošena trava idealna je za malčiranje – postupak pokrivanja zemljišta oko biljaka kako bi se zadržala vlaga, spriječio rast korova i zaštitilo korijenje od temperaturnih oscilacija. Trava se jednostavno osuši na suncu i potom rasporedi oko stabljika povrća, cvijeća ili mladih voćki.

Tečno đubrivo iz kante
Manje poznata, ali jednako korisna metoda je priprema takozvanog „trava čaja“. U kantu se stavi pokošena trava, prelije vodom i ostavi da odstoji nekoliko dana. Nastala tečnost bogata je hranljivim materijama i može se koristiti za zalivanje biljaka, posebno tokom sušnih perioda.

Pomoć u održavanju dvorišnih staza
U domaćinstvima sa zemljanim ili blatnjavim stazama, suva pokošena trava može poslužiti kao prirodni pokrov koji upija vlagu i olakšava kretanje. Iako privremeno rješenje, pokazalo se kao izuzetno praktično, naročito tokom kišnih dana.

Hrana za životinje – uz oprez
U ruralnim sredinama, pokošena trava ponekad se koristi i kao dodatna hrana za životinje, poput kokošaka, kunića ili ovaca. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ovakva trava mora biti neprskana i sasušena, jer vlažna i svježa može izazvati probavne smetnje kod stoke.

Priroda sve vraća
Umjesto da završi kao beskoristan otpad, pokošena trava može igrati značajnu ulogu u održavanju zdravog i funkcionalnog dvorišta. Osim što doprinosi kruženju hranljivih materija u prirodi, korištenje ove “zelene mase” smanjuje potrebu za hemikalijama i dodatnim troškovima u domaćinstvu. U vremenu kada se sve više govori o održivosti i ekološkoj svijesti, i najmanji koraci – poput ovoga imaju značaj.

Ako tražite način da ove godine vaša vaskršnja/uskršnja jaja izgledaju spektakularno, predstavljamo vam sjajnu ideju – jaja ukrašena jestivim šljokicama. Ova tehnika je zaludjela domaćice širom svijeta.

Sastojci:

• Kuvana jaja
• Slatka pavlaka
• Crvena prehrambena boja
• Maslinovo ulje
• Papirni ubrusi
• Jestivi prah sa šljokicama

Priprema:

U posudu sipajte malo slatke pavlake ili pjenu za brijanje ako ukrašavate samo za dekoraciju i dodajte nekoliko kapi crvene prehrambene boje. Dobro promiješajte da se ravnomjerno oboji.

Uvaljajte ohlađena kuvana jaja u ovu obojenu smesu. Pazite da su potpuno prekrivena bojom. Ostavite jaja da odstoje u smjesi 15 minuta kako bi upila boju.

Nakon što odstoje, nježno isperite jaja pod mlazom hladne vode i pažljivo ih osušite papirnim ubrusom.

Nakapajte nekoliko kapi maslinovog ulja na svako jaje i lagano utrljajte prstima ili mekom krpom. Ovo će dati jajima prirodan sjaj i pomoći da se šljokice bolje zalijepe.

Na kraju, četkicom nanesite jestivi prah sa šljokicama dok su još blago vlažna.

Višak šljokica nježno otresite i nježno tapkajte ubrusom kako bi se ljepše fiksirale, prenose Novosti.rs.

Watch on TikTok  

Nezavisne