Connect with us

Društvo

POTREBNE VEĆE KAZNE Banjalučki profesor prava upozorava na eskalaciju NASILJA NAD ŽENAMA

Nasilje nad ženama trenutno je u fazi eskalacije, te je neophodno pojačati kaznenu politiku sudova kako bi se na efikasan način spriječilo vršenje ovih krivičnih djela, ali i uticalo na druge da ne vrši slična, poručio je profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Mile Šikman.

Šikman je rekao Srni da bez obzira na sveprisutne stavove, nasilje nad ženama nije nešto što je neizbježno, dodajući da blaga kaznena politika sudova ne doprinosi ostvarivanju svrhe kažnjavanja.

– Upitno je i izražavanje društvene osude za krivično djelo, razvijanje i jačanje odgovornosti i svijesti kod građana o opasnosti i štetnosti nasilja nad ženama, te neophodnosti poštovanja zakona – rekao je Šikman.

Nasilnicima se nerijetko izriču kazne ispod zakonskog minimuma
Šikman je upozorio da se nasilnicima često i formalno-pravno ublažavaju kazne, pa se nerijetko izriču ispod zakonom propisanog minimuma.

– I to pod uslovom da se izrekne kazna zatvora jer se obično izriču novčane kazne od 300 do 500 KM ili uslovna osuda koje više pogađaju žrtvu, nego počinioca. Kada tome dodamo da se mnogi od ovih postupaka okončavaju sporazumom o priznanju krivice, pa se na izrečenu kaznu ne žali tužilaštvo, onda se stiče utisak da se privileguje nasilniku, a ne žrtvi – smatra Šikman.

On je pojasnio da se iz tog razloga zalaže za dosljedniju primjenu pravnih propisa jer nasilje u porodici je krivično djelo koje se goni “eks ofisio”, odnosno po službenoj dužnosti.

To što žrtva u mnogim slučajevima ne želi da svjedoči protiv nasilnika, niti njega oslobađa krivice niti državne organe od daljeg gonjenja. Njihova dužnost je da pruže zaštitu žrtvi i nastave sa pribavljanjem dokaza, i to ne samo o konkretnom, prijavljenom slučaju nasilja, već i ranijim oblicima nasilja koji su se ispoljavali. To su sve okolnosti koje mogu uticati na odmjeravanje kazne nasilniku – istakao je Šikman.

Istovremeno, dodao je on, neophodna je oštrija kaznena politika sudova koja bi težila ka zakonom propisanom maksimumu, a ne njenom minimumu.

– Na primjer, kada bi se nasilniku za šamar ili čupanje žrtve izrekla kazna od tri godine zatvora, odnosno pet godina ako bi nasilje počinio korišćenjem oružja, ili kada bi se izrekla kazna za nasilje u porodici koje je učinjeno u prisustvu djeteta bliže deset godina zatvora, onda bi mogli biti sigurni da će efekti generalne prevencije biti ostvareni – smatra Šikman.

On je napomenuo da je ovako oštra kaznena politika prisutna u mnogim zemljama.

Na adekvatan način primijeniti propisane kazne i mjere
– Kazne i mjere koje imamo propisane našim zakonima su odgovarajuće, samo ih na adekvatan način treba primijeniti. Recimo, mjera zabrane prilaska žrtvi će biti efikasna samo ako se primijeni kako treba. Ako je nasilnik prekrši, pa se kazni zatvorom od tri godine, ne samo da ćemo neposredno zaštiti žrtvu, već ćemo uticati i na druge da ne krše izrečene zaštitne mjere – rekao je Šikman Srni.

On je upozorio i na fenomen neprijavljivanja ovih ponašanja koji je i dalje prisutan.

– Bez obzira na obavezu prijavljivanja krivičnog djela od građana, uključujući pojačanu obavezu subjekata zaštite od nasilja u porodici, ovi slučajevi i dalje ostaju “u četiri zida” i to je ono što se mora promijeniti – smatra Šikman.

Uzroci nasilja višestruki, faktori rizika često umanjeni i trivijalizovani
Govoreći o uzrocima nasilja nad ženama, Šikman je rekao da su oni višestruki, te da su rezultat spoljnih, ambijentalnih faktora, ali i unutrašnjih, ličnih osobina.

Iako postoje brojne studije o nasilju u porodici, Šikman je rekao da je malo istraživanja o muškarcima, kao izvršiocima nasilja.

– Kada imamo takva istraživanja, često su faktori rizika u pogledu činjenja nasilja umanjeni i trivijalizovani. Mnogi faktori kao što su zavisnost od alkohola, ali i drugih supstanci, psihijatrijski komorbiditeti, kao i štetna i traumatska iskustva iz djetinjstva, pojedinačno ili kumulativno, mogu predisponirati ljude da počine nasilje u porodici – rekao je Šikman.

On smatra da su posebno interesantni podaci o nepovoljnim iskustvima iz djetinjstva nasilnika, kao što su zanemarivanje, fizičko i seksualno zlostavljanje u djetinjstvu, zloupotreba alkohola ili droge od roditelja i slično.

– Potvrđen je međugeneracijski prenos nasilja, to jeste da djeca koja su i sama bile žrtve nasilja u porodici, imaju veći procenat da i sami postanu nasilnici – rekao je Šikman.

Osim toga, dodao je on, trendovi ovih ponašanja su u porastu, što je svakako bilo uslovljeno i pandemijom virusa korona, ali i socijalno-ekonomskom krizom, kao posljedicom velikih društvenih potresa na globalnom nivou.

Related Topics:

Društvo

DETALJNA PROGNOZA ZA POČETAK NOVEMBRA! Evo u kojim dijelovima se očekuje kiša, a gdje stiže snijeg

Meteorolog Nedim Sladić poručuje da ćemo imati tmurno i hladnije vrijeme nego je to uobičajeno za početak novembra

– Česta, jesenja kiša je izgledna u nizinama, pogotovo u centralnim i sjeverozapadnim predjelima. U područjima iznad 900 metara nadmorske visine početkom iduće sedmice često na granici kiše i snijega, a na planinama snijeg. Za razliku od prošlog puta padavine su ravnomjernije raspoređene, te samim tim povoljno će se odraziti na poboljšanje hidrološke situacije, a rijeke bi trebale izaći iz biološkog minimuma. Veće poteškoće i rizici se ne očekuju, a najprikladniji opis situacije je tipična kasna jesen – kaže Saldić.

On navodi da se očekuju dnevne temperature vazduha početkom novembra do svega 11 °C u Hercegovini, u Bosni od 1 do 7 °C, ali zbog većinom umjerenog u Bosni, često u Hercegovini i jakog istočnog i sjeveroistočnog vjetra subjektivni utisak biće i niži.

Nastavi čitati

Društvo

PAZITE KOGA PUŠTATE U DOM! Na Svetog Luku važi jedno staro vjerovanje, evo šta nikako ne smijete unijeti preko praga

Sveti Luka pada u subotu, 31. oktobra, i u mnogim kućama to je bio dan kada se kvaka nije otvarala bez razmišljanja. Naši stari su gledali u jednu osobu, onu koja prva prekorači prag, kao da u njoj čitaju mjesece pred sobom.

Zvuči kao sujevjerje? Možda. Ipak, iza tog običaja stoji nešto vrlo ljudsko: strah od duge zime i želja da se u nju uđe sa dobrim predznakom.

Vjeruje se da prvi gost nagovještava kakva će biti zima

U pojedinim krajevima pričalo se da prvi gost na Lučindan nosi sa sobom raspoloženje cijele zime. Ako uđe vedar, nasmijan i zdrav, zima će biti blaga, a kuća puna. Ako stigne mrzovoljan, bolestan ili sa lošom viješću, domaćini su se brinuli da ih čekaju teški mjeseci.

Nije slučajno baš kraj oktobra. Polja su tada prazna, ambari puni, a seljak više nije mogao ništa da promijeni. Ostajalo je samo da se čeka i da se traže znaci. Gost na pragu bio je najbliži znak koji su imali.

Kakvog gosta su stari priželjkivali na Svetog Luku

Najviše su se radovali vedrom, poznatom čovjeku dobre naravi, nekome ko ne dolazi praznih ruku i ne donosi svađu. Takav prvi gost dočekivan je kao i položajnik o Božiću: sa ponudom, rakijom i riječima dobrodošlice.

Obratite pažnju na jednu stvar. Običaji se ovdje razlikuju od kraja do kraja, pa ono što se poštovalo u jednom selu Šumadije komšije iz Pomoravlja možda nisu ni znale. Zato ne postoji jedno pravilo za cijeli narod, već mnogo kućnih priča koje su se prenosile uz ognjište.

Najljepši dio ovog vjerovanja, po mom mišljenju, nije proricanje. Ljepše je to što je domaćin morao da bude spreman: čista kuća, topla soba i nešto na stolu za svakoga ko pokuca.

Sveti Luka: Šta kaže crkva, a šta narodno vjerovanje

Ovdje treba povući jasnu liniju. Crkva tog dana slavi apostola i jevanđelistu Luku, pisca jednog od četiri Jevanđelja i Djela apostolskih, koga predanje pamti i kao ljekara i prvog ikonopisca. Crkveno učenje ne uči da gost na pragu određuje sudbinu kuće.

Vjerovanje o prvom gostu pripada narodu, a ne crkvi. Ono je izraslo iz seoskog kalendara, iz brige za stoku, drva i zimnicu. Oba sloja žive zajedno u istoj kući, ali nisu ista stvar, i dobro je to znati prije nego što sutra nekome zatvorite vrata.

Kako su naši stari dočekivali goste na ovaj praznik

Ono što su stari zapravo čuvali bila je sreća u kući, a ona ne zavisi od toga ko prvi pozvoni. Zavisi od toga kako ga dočekaju. Neka ne uđe ljutnja, neka ne uđe stara zamjerka, neka se na stolu nađe kafa za svakoga ko svrati.

Ako sutra prvi na vrata pokuca poštar sa računom za struju, nema razloga za paniku. Nasmijte se, ponudite ga čašom vode i dajte zimi priliku da bude blaga.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Zima kuca na vrata

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), početak novembra u Bosni i Hercegovini obilježiće oblačno vrijeme sa kišom, dok se na planinama očekuju snježne padavine.

U subotu nas očekuje oblačno vrijeme sa kišom. U Hercegovini će biti umjereno do pretežno oblačno, uz sunčane intervale, dok se kiša očekuje u večernjim satima. Na vrhovima planina padaće snijeg, a vjetar će biti slab do umjeren, sjevernog i sjeverozapadnog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće između 4 i 9, na jugu do 12 stepeni, dok će najviša dnevna temperatura biti uglavnom između 7 i 12, a na jugu zemlje od 15 do 18 stepeni.

U BiH se u nedjelju isto očekuje oblačno vrijeme sa kišom. Na planinama će padati snijeg. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće između 3 i 8, na jugu od 9 do 12, a najviša dnevna temperatura vazduha iznosiće uglavnom između 5 i 10, na jugu od 11 do 15 stepeni.

U BiH se i u nedjelju očekuje oblačno vrijeme sa kišom. Na planinama će padati snijeg.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće između 3 i 8, na jugu od 9 do 12 stepeni, dok će najviša dnevna temperatura biti uglavnom između 5 i 10, a na jugu zemlje od 11 do 15 stepeni.

U ponedjeljak nas u Bosni i Hercegovini očekuje oblačno vrijeme sa kišom. Na planinama će padati snijeg, a vjetar će biti umjerene jačine, istočnog i sjeveroistočnog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha biće većinom između 3 i 8 stepeni, dok će najviša dnevna temperatura iznositi uglavnom između 5 i 9, a na jugu zemlje do 14 stepeni, piše Srpskainfo.

Nastavi čitati

Aktuelno