Apelaciono odjeljenje Suda BiH o žalbi Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, na odluku CIK-a da mu se oduzme mandat predsjednika Republike Srpske, najvjerovatnije će odlučivati iduće sedmice, a moguće i krajem mjeseca.

U CIK-u su za Federalnu novinsku agenciju potvrdili da su primili žalbu na odluku, te da je sljedeći korak izrada izjašnjenja na žalbu, a nakon čega se žalba i samo izjašnjenje CIK-a šalju Apelacionom odjeljenju Suda BiH.

Kako nezvanično saznajemo, da bi dokumentacija bila upućena Apelacionom odjeljenju Suda BiH, ona (dokumentacija) mora biti kompletirana, što juče nije bio slučaj.

“U svom izjašnjenju CIK mora prvo konstatovati da je žalba izjavljena blagovremeno, a imamo situaciju da je žalba stigla prije poštanske dostavnice da je odluka CIK-a o prestanku mandata uopšte uručena. Moramo čekati i dostavnicu, nakon toga piše se izjašnjenje i sva dokumentacija se šalje Sudu”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.

Rok u kojem bi Apelaciono odjeljenje Suda BiH trebalo odlučiti po žalbi je tri dana, ali radi se o “instrukcionom roku”, odnosno neobavezujućem, tako da je moguće da taj rok bude i probijen, što ne bi bio prvi put da se o žalbama na odluke CIK-a odlučuje i nakon isteka tri dana.

Nakon što Apelaciono odjeljenje Suda BiH odluči po toj žalbi, i u slučaju da je odbaci, odluka CIK-a postaje pravosnažna i od tada počinju da teku rokovi definisani Izbornim zakonom BiH, u kojem je definisano da CIK raspisuje te izbore, a u članu 14.3 Izbornog zakona BiH navodi se: “Prijevremeni izbori održaće se u roku od 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa, odnosno prestanka mandata u skladu sa ustavom i zakonom. Od dana raspisivanja prijevremenih izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 90 dana.”

Prema nezvaničnim informacijama, i u slučaju da odluka CIK-a o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske bude pravosnažna, odluka o raspisivanju prijevremenih izbora mogla bi biti donesena početkom septembra.

Ipak, sve bi mogla zakomplikovati odluka Ustavnog suda BiH od kojeg je Dodikova odbrana tražila privremenu mjeru kojom bi se obustavilo izvršenje prvostepene presude do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH.

Ustavni sud BiH plenarnu sjednicu zakazao je za 18. avgust sa jednom tačkom dnevnog reda, i to “Administrativna pitanja”, a koja se odnosi isključivo na poslovanje Suda.

“Ustavni sud Bosne i Hercegovine u ovom trenutku nije u mogućnosti dati informaciju o datumu sjednice na kojoj će biti razmatrana apelacija, odnosno zahtjev za privremenu mjeru apelanta Milorada Dodika. Ustavni sud BiH predmete rješava po hronološkom redu, osim izuzetaka utvrđenih članom 25. pravila Ustavnog suda BiH. Članom 25. Pravila propisano je hitno postupanje, između ostalog, u odnosu na zahtjeve za donošenje privremene mjere. Od novembra 2022. godine Ustavni sud radi u otežanim okolnostima i sa nepotpunim sastavom jer Narodna skupština Republike Srpske odbija da izvrši svoju ustavnu obavezu da izabere sudije na upražnjene sudijske pozicije. Iz navedenog razloga ne mogu se održavati sjednice Velikog vijeća na kojima se u normalnim okolnostima donosio veliki broj odluka (gotovo 99 odsto svih odluka), kao ni sjednice Malog vijeća koje u normalnim okolnostima odlučuje o privremenim mjerama. U datim okolnostima, Ustavni sud je prisiljen predmete rješavati isključivo na plenarnim sjednicama, na koje se može uputiti samo ograničen broj predmeta”, rekli su za “Nezavisne” u Ustavnom sudu BiH.

U ovom sudu naglašavaju da je trenutno u radu 13.106 AP predmeta i 16 U predmeta te da u ovom trenutku postoji veći broj apelacija drugih apelanata u kojima je takođe sadržan zahtjev za donošenje privremene mjere.

“Ustavni sud nema mehanizme kojima može uticati na otklanjanje ovog problema, ali nastoji svojim organizacionim prilagođavanjima rada novonastalim okolnostima ublažiti njegove posljedice kako bi ovakva situacija imala što manje uticaja na postupke po predmetima pred Ustavnim sudom”, rekli su nam u Ustavnom sudu BiH.

Prema nezvaničnim informacijama, Ustavni sud BiH zahtjev Dodikove odbrane mogao bi razmatrati tek krajem septembra.

U slučaju da CIK raspiše prijevremene izbore početkom septembra, a da Ustavni sud BiH odbije zahtjev Dodikove odbrane o privremenoj mjeri, izbori se, otprilike, ne bi mogli održati prije prve polovine oktobra i poslije druge polovine decembra.

Ako je suditi po ranijim odlukama CIK-a, u tim slučajevima izbori su zakazivani u roku od 60 dana od dana raspisivanja, tako da bi građani Republike Srpske na izbore mogli ići početkom novembra.

Prema nezvaničnim informacijama, na dan izbora za predsjednika Republike Srpske mogao bi se održati i referendum koji je najavio Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Izvjesni Muamer Hasanagić pozvao je Bošnjake da s oružjem budu pratnja onima koji planiraju da održe masovni vjerski obred klanjanja u Širokom Brijegu uoči proslave katoličkog praznika Velike Gospojine.
Na masovan vjerski obred u Širokom Brijegu, koji je planiran za danas, pozvao je islamski teolog i političar Sanin Musa, kojeg je policija zvanično obavijestila da je njegov skup zabranjen.

Međutim, Hasanagić je preko društvenih mreža pozvao sve koji budu išli, a imaju oružani list, lično naoružanje da ga ponesu sa sobom i sa tim naoružanjem bdiju dok ostali klanjaju.

“Tako nas i Kur`an uči. Govorim vam to zato što idete u jedno veliko leglo ustašluka”, rekao je Hasanagić koji se nada da će na ovom skupu biti više od 1.000 muslimana.

Za Hinu je potvrđeno da je ta prijetnja prijavljena policiji u Federaciji BiH.

Poziv Sanina Muse na masovan vjerski obred uslidio je nakon što je objavljen video-snimak u kojemu je navodno u centru Širokog Brijega jednoj muslimanki muškarac zabranio da klanja.

Policijska uprava Široki Brijeg zabranila je vjerski skup koji je najavio islamski teolog i čelnik Bosanske narodne stranke Sanin Musa, ali je on danas objavio da ne odustaje od odlaska u taj grad, te ponovno pozvao na masovno klanjanje.

“Svaki pokušaj izazivanja napetosti te svako postupanje protivno zakonskim propisima biće sankcionisano. Policijska uprava Široki Brijeg je donijela rješenje o zabrani okupljanja”, navodi se u saopštenju ove uprave.

Iz Federalne uprave policije takođe su zamolili Musu da odustane. U ranijoj reakciji na zabranu Musa je poručio da se, ako je cilj vrijedan toga, ne boji ni zatvora, ni kazne, ni pendreka.

Tužilaštvo BiH formiralo je predmet protiv Borjane Krišto, predsjedavajuće Savjeta ministara BiH i Darka Ćuluma, direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), a osnovu krivične prijave koju su podnijeli državni parlamentarci Šemsudin Mehmedović i Jasmin Emrić, saznaje Raport. Prijava podnesena 21.jula

Krivična prijava je podnesena 21.jula Tužilaštvu BiH, tačnije glavnom državnom tužiocu Milanku Kajganiću.

Nedugo zatim, kako saznajemo, predmet je formiran u CMS i dodijeljen na provjeru postupajućem tužiocu.

Zanimljivo je, međutim, da Tužilaštvo BiH nije odgovorilo na upit Raporta još od 28.jula.

U krivičnoj prijavi protiv Ćuluma, direktora SIPA-e, navodi se da postoji osnovana sumnja da je počinio više teških krivičnih djela, uključujući udruživanje radi činjenja krivičnih djela protiv integriteta BiH, napad na ustavni poredak, oružanu pobunu, neizvršenje odluka najviših sudskih institucija i zloupotrebu službenog položaja…

Prijava je takođe podnesena i zbog postojanja osnovane sumnje da je Ćulum postupio po zahtjevu tada osumnjičenog Milorada Dodika koji je zatražio od zaposlenih u SIPA-i da napuste institucije te državne agencije.

Ćulum je takođe, tvrdi se u prijavim izvršio i krivično djelo iz člana 156 Krivičnog zakona BiH ‘napad na ustavni poredak BiH’ kao i krivično djelo ‘ugrožavanje teritorijalne cjeline’ kao i krivično djelo ‘oružane pobune”.

Kada je u pitanju Krišto, prijava je podnesena navodeći da se ona tereti za zloupotrebu službenog položaja jer, iako je bila upoznata s ostavkom i nezakonitim djelovanjem Darka Ćuluma, nije pokrenula postupak njegovog razrješenja s pozicije direktora SIPA-e.

(Raport) Foto: Raport