Connect with us

Društvo

KONSTANTNO RASTE POTREBA ZA većim brojem hraniteljskih porodica

Djeci bez roditeljskog staranja neophodna je podrška koju pruža toplina doma, a to mogu osjetiti u hraniteljskim porodicama.

Iz Centra za socijalni rad Banjaluka kažu za “Nezavisne novine” da po Zakonu o socijalnoj zaštiti djeca u hraniteljskoj porodici borave sve do navršene 26. godine života ili do završetka redovnog školovanja.

“Trenutno je kod nas smješteno 46 djece, dok je 11 djece sa poteškoćama u razvoju smješteno u takozvano specijalizovano hraniteljstvo i imamo 37 hraniteljskih porodica, uz 11 specijalizovanih porodica. Imamo stalnu potrebu za povećanjem hraniteljskih porodica, jer postoje djeca koja su u podršci našeg Centra i koja zaslužuju život u boljoj i sretnijoj porodici nego što su njihove, zbog čega je potreban dodatni angažman cjelokupne zajednice, koja bi se dodatno senzibilisala za potrebe zaštite djece i njihovih elementarnih prava”, kazali su iz banjalučkog Centra za socijalni rad.

Ističu da naknada za izdržavanje djeteta iznosi 445 KM, plus 251 KM kao naknada za hraniteljski rad, što ukupno iznosi 696 maraka.

“Za hraniteljstvo u Centru za socijalni rad Banjaluka mogu se prijaviti i hranitelji iz drugih opština. Jedan od bitnih kriterijuma u odabiru hraniteljske porodice je da niko od članova porodice nije krivično gonjen/kažnjavan, da im nije oduzeto ili ograničeno roditeljsko pravo, oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost, da nisu lica koja su duševno bolesna ili slaboumna, odnosno boluju od druge bolesti koja može dovesti u opasnost zdravlje ili život djece povjerene na brigu i staranje, te da pružaju dovoljno garancije da će djecu koja im se povjere na staranje podizati i vaspitavati tako da budu korisni članovi društvene zajednice”, objasnili su iz banjalučkog Centra.

Iz Centra za socijalni rad Trebinje kazali su za “Nezavisne novine” da trenutno imaju četiri registrovane hraniteljske porodice, od kojih su tri hraniteljske i jedna srodnička, u koje je smješteno sedmoro djece, dok je jedna hraniteljska porodica u postupku usvajanja.

“Upravo je jedna od većih zabluda poistovjećivanje hraniteljstva i usvajanja, što su dva odvojena prava u socijalnoj zaštiti. Hraniteljstvo podrazumijeva privremeno smještanje djeteta u porodicu hranitelja na određeno vrijeme, dok biološki roditelji zadržavaju roditeljsko pravo. Potpuno usvajanje, s druge strane, obuhvata trajno pravno usvajanje djeteta od strane usvojitelja, pri čemu se prekida pravna veza sa biološkim roditeljima”, kazali su iz trebinjskog Centra i dodali da broj hraniteljskih porodica koje trenutno imaju nije dovoljan.

“Kod nas je više zastupljeno srodničko hraniteljstvo. Ovo se odnosi na situacije kada članovi šire porodice preuzimaju brigu o djetetu umjesto bioloških roditelja. Ova vrsta hraniteljstva ima svoju posebnu dinamiku i prednosti, kao što je održavanje veza sa porodičnim porijeklom i kulturom. Međutim, važno je da se i u takvim situacijama osigura dobrobit i zaštita djeteta, kako bi imalo stabilno i sigurno okruženje za odrastanje”, kažu iz Centra za socijalni rad Trebinje.

Dodaju da vrijeme čekanja na odobrenje da se postane hranitelj može varirati otprilike dva do tri mjeseca i zavisi od različitih faktora, uključujući postupak procjene, obuku i administrativne korake koje treba preduzeti.

“Procjenu ispunjenosti uslova za sticanje statusa hraniteljske porodice obavlja nadležni centar za socijalni rad prema mjestu prebivališta hranitelja. Procjena ispunjenosti uslova za sticanje statusa hraniteljske porodice vrši se uvidom u priloženu dokumentaciju, intervjuom sa potencijalnim hraniteljima u centru za socijalni rad, intervjuom sa članovima porodice potencijalnih hranitelja u kućnoj posjeti, kao i sveobuhvatnom timskom obradom”, navode iz trebinjskog Centra.

Iz Centra za socijalni rad Derventa kazali su za “Nezavisne novine” da imaju jednu hraniteljsku porodicu kod koje boravi dječak sa područja drugog grada.

“Ukupno tri hraniteljske porodice iz drugih gradova su primile naših šestoro djece radi zbrinjavanja. Naime, petoro zdrave djece je smješteno u dvije porodice, dok je jedan dječak zbog potreba specijalnog školovanja u specijalnoj hraniteljskoj porodici u Banjaluci. On se po završetku školovanja vraća u Derventu svojim roditeljima. Ostalih petoro djece su zbog narušenih porodičnih prilika, nedostatka roditeljske brige i zanemarivanja posredstvom našeg Centra smješteni u tada odgovarajuće hraniteljske porodice”, kazali su iz derventskog Centra i dodali da apeluju na sve građane Srpske, koji su prvenstveno humani, da se jave u svoje nadležne centre za socijalni rad kako bi se prijavili za potencijalno hraniteljstvo.

“Prema podacima prikupljenim iz centara za socijalni rad, u 2022. godini u Srpskoj je bilo ukupno 278 djece bez roditeljskog staranja. U hraniteljskim porodicama bilo je ukupno 220 djece, a postojalo je ukupno 137 hraniteljskih porodica za djecu. U srodničkim hraniteljskim porodicama bilo je 90 djece”, kazali su za “Nezavisne novine” iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

Navode da je u prosjeku nešto više od 60 odsto djece bez roditeljskog staranja smješteno u hraniteljske porodice.

“Pravilnik o hraniteljstvu propisuje vrste i oblik zbrinjavanja u hraniteljsku porodicu, te se u zavisnosti od potreba i stanja korisnika primjenjuju standardno, specijalizovano i urgentno hraniteljstvo. Izbor hraniteljske porodice vrši centar za socijalni rad prema prebivalištu korisnika. Takođe, ovim pravilnikom propisuju se i uslovi i postupak dobijanja statusa hraniteljske porodice, kao i obračun naknada za rad hranitelja”, kazali su iz resornog ministarstva.

Naknade
Iz nadležnog ministarstva navode da se naknada za rad hranitelja obračunava po korisniku i iznosi 25 odsto od prosječne neto plate u Republici ostvarene u prethodnoj godini.

Naknada za rad hranitelja koji zbrinjava dijete sa poteškoćama u razvoju i dijete sa društveno neprihvatljivim ponašanjem obračunava se u iznosu od 35 odsto od prosječne neto plate u Republici ostvarene u prethodnoj godini.

Related Topics:

Društvo

NAKON NEVREMENA STIŽE PREOKRET: Sunce se vraća, temperatura skače do 25 stepeni!

Nakon kiše, grmljavine i osjetnog zahlađenja koje je obilježilo prethodne dane, građane Republike Srpske danas očekuje znatno ugodnije vrijeme. Jutro će biti svježe, ali će tokom dana doći do postepenog razvedravanja uz duže sunčane intervale.

Mjestimično će biti umjerene oblačnosti, ali se ne očekuju značajnije padavine. Duvaće slab do umjeren vjetar, a maksimalna dnevna temperatura kretaće se između 22 i 25 stepeni Celzijusa.

Pred nama je dan idealan za boravak na otvorenom, šetnju i obavljanje svakodnevnih aktivnosti, dok meteorolozi za naredne dane najavljuju nastavak stabilnijeg i toplijeg vremena.

Nastavi čitati

Društvo

“MANJI BROJ ROĐENIH DANAS ZNAČI MANJE UČENIKA U ŠKOLAMA SUTRA”: Da li će podaci Ujedinjenih nacija konačno upaliti DEMOGRAFSKI ALARM

BiH se suočava sa jednim od najozbiljnijih problema dugoročnog razvoja. Prema najnovijim podacima Ujedinjenih nacija, stopa fertiliteta iznosi svega 1,5 djece po ženi, što je daleko ispod nivoa proste reprodukcije stanovništva od 2,1 i svrstava BiH među države koje se suočavaju sa ubrzanim starenjem stanovništva i padom broja stanovnika.

Sa stopom fertiliteta od 1,5 djece po ženi BiH se nalazi u društvu zemalja koje već godinama vode borbu sa demografskim padom. Slične ili niže stope bilježe brojne evropske države, ali i ekonomski razvijena društva poput Luksemburga, dok su najizraženiji demografski izazovi zabilježeni u Istočnoj Aziji. Južna Koreja ima stopu od svega 0,75, Hongkong 0,74, a Makao 0,69 djece po ženi.

Prema analizi UN, čak 71 odsto svjetske populacije danas živi u zemljama čija je stopa fertiliteta ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju stanovništva. Pod tim pojmom podrazumijeva se prosjek od 2,1 djeteta po ženi, što je minimum neophodan da bi broj stanovnika dugoročno bio održavan bez useljavanja.

BiH nije usamljen slučaj

Na evropskom nivou BiH nije usamljen slučaj. Većina evropskih država decenijama bilježi stopu fertiliteta ispod praga proste reprodukcije. Iako pojedine zemlje, poput Francuske i nekih skandinavskih država, imaju nešto povoljnije pokazatelje zahvaljujući razvijenim porodičnim politikama, ni one više ne dostižu nivo neophodan za prirodnu obnovu stanovništva.

Posebno su pogođene zemlje južne i istočne Evrope, u kojima se niska stopa rađanja često poklapa sa odlaskom mladih u razvijenije države. Zbog toga kontinent ubrzano stari, raste broj starijih od 65 godina, dok se istovremeno smanjuje broj radno sposobnih stanovnika.

Mnoge evropske vlade pokušavaju da odgovore na ovaj izazov finansijskim podsticajima za porodice, većim ulaganjima u predškolsko vaspitanje, dužim roditeljskim odsustvima i olakšicama za zaposlene roditelje. Ipak, rezultati su ograničeni i nijedna evropska država nije uspjela trajno da vrati stopu fertiliteta na nivo proste reprodukcije.

Dok Evropa, Istočna Azija i dio Latinske Amerike bilježe pad nataliteta, najveći rast stanovništva u narednim decenijama očekuje se u podsaharskoj Africi i dijelovima Južne Azije.

Najviše stope fertiliteta zabilježene su u Čadu (5,94 djeteta po ženi), Somaliji (5,91) i DR Kongu (5,90). Prema projekcijama UN, upravo će ovaj dio svijeta nositi najveći teret budućeg rasta globalne populacije do kraja vijeka.

Istovremeno, dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta, Indija i Kina, takođe su ušle u fazu niskog fertiliteta. U Indiji on iznosi 1,94 djeteta po ženi, dok je u Kini pao na svega 1,02, što je jedna od najnižih stopa među velikim svjetskim ekonomijama.

Struka konstantno upozorava

Demograf Stevo Pašalić jedan je od stručnjaka koji već godinama upozorava na pomenute negativne trendove. Prema njegovim riječima, demografski trendovi spadaju među najteže procese za preokretanje, jer njihove posljedice postaju vidljive tek nakon više godina.

– Manji broj rođenih danas znači manje učenika u školama sutra, manje radnika na tržištu rada za dvadeset godina i veći pritisak na penzione i zdravstvene fondove u budućnosti – istakao je Pašalić.

Za BiH je, kako smatra, izazov utoliko veći jer se negativan prirodni priraštaj poklapa sa dugogodišnjim odlaskom stanovništva.

Bez ozbiljnijih mjera podrške porodicama zadržavanja mladih i stvaranja povoljnijih ekonomskih uslova, biće sve teže zaustaviti pad broja stanovnika – poručio je Pašalić, dodajući da nizak fertilitet više nije jedini problem, već dio šireg procesa depopulacije, koji uključuje starenje stanovništva, pad broja stanovnika i migracije.

Evropa sve starija

Prema najnovijim demografskim podacima Evrostata i Ujedinjenih nacija, Evropa ubrzano ulazi u fazu dubokog starenja stanovništva. Udio populacije starije od 65 godina u Evropskoj uniji dostigao je oko 22 odsto, piše Glas Srpske.

Prema ovim projekcijama, BiH bi do 2050. godine mogla pasti na oko 2,2 do 2,6 miliona stanovnika. Istovremeno udio stanovništva starijeg od 65 godina mogao bi preći 30 odsto, što znači da bi gotovo svaki treći stanovnik bio penzioner.

Nastavi čitati

Društvo

KO VODI ZDRAVSTVO? Stručnjaci odlaze, a poslušnost postaje glavni kriterijum

Jedini Šeranićev pomoćnik u oblasti zdravlja – doktor medicine Milan Latinović, razriješen je dužnosti početkom mjeseca, nakon što je stekao uslov za penziju. Ministarstvo je tako, sem ministra Šeranića, ostalo bez ijednog doktora medicine. Pitali smo premijera Savu Minića, da li je upoznat s ovim problemom.

-Ne, nisam upoznat, evo provjeriću to danas-kaže Minić.

Ni pomoćnik ministra u oblasti socijalne zaštite Vladimir Makarić nema zvanje diplomiranog socijalnog radnika. Kako ministarstvo može da donosi odluke i predlaže zakone, ako, osim ministra, nema stručnjaka iz ove oblasti pita narodni poslanik Maja Dragojević Stojić.

-Imamo situaciju da bukvalno samo jedan doktor se pita za sve vezano za medicinu, za samu našu struku i ono što je nama vrlo bitno, da samo on praktično odlučuje, bez savjetnika i bez bilo koga. Ono što je najveći problem, prvo to je nemoguće da se jedan čovjek sve pita, drugo to je jedan od razloga zbog čega je naše zdravstvo generalno u ovakvom stanju u kakvom je i zbog čega mi stalno apelujemo da imamo probleme kada je zdravstveni sistem u pitanju

Imali smo skoro Prijedlog novog zakona o zdravstvenoj zaštiti i vidjeli smo da je to povučeno nakon velikog pritiska javnosti-ističe Dragojević Stojić

Narodni poslanik Ognjen Bodiroga ističe da je Republika Srpska pretvorena u zemlju poslušnika i da su na vodeće funkcije postavljeni nestručni ljudi.

-Najbolje poslove i na mjestima ministara i na direktorskim funkcijama, vrše oni koji dobro slušaju, a ti koji dobro slušaju, to im je najveća i jedina mjerodavna kvalifikacija pri zaposlenju iz razloga što imate čitavu plejadu kupljenih diploma, privatnih diploma, koji rade odgovorne funkcije, pa tako imate situaciju da je diorektor Šuma Kaurin nekada bio vozač, pa imate primjer da je direktor bolnice u Trebinju bio auto-limar, naravno oni su kasnije zavržili fakultete, neki su i doktorirali-kaže Bodiroga

Pored ovoga, ni u Republičkoj zdravstvenoj inspekciji nema nijednog inspektora sa zvanjem doktora medicine. Glavna zdravstvena inspektorica Milica Matijević završila je Tehnološki fakultet.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno