Connect with us

Društvo

KONSTANTNO RASTE POTREBA ZA većim brojem hraniteljskih porodica

Djeci bez roditeljskog staranja neophodna je podrška koju pruža toplina doma, a to mogu osjetiti u hraniteljskim porodicama.

Iz Centra za socijalni rad Banjaluka kažu za “Nezavisne novine” da po Zakonu o socijalnoj zaštiti djeca u hraniteljskoj porodici borave sve do navršene 26. godine života ili do završetka redovnog školovanja.

“Trenutno je kod nas smješteno 46 djece, dok je 11 djece sa poteškoćama u razvoju smješteno u takozvano specijalizovano hraniteljstvo i imamo 37 hraniteljskih porodica, uz 11 specijalizovanih porodica. Imamo stalnu potrebu za povećanjem hraniteljskih porodica, jer postoje djeca koja su u podršci našeg Centra i koja zaslužuju život u boljoj i sretnijoj porodici nego što su njihove, zbog čega je potreban dodatni angažman cjelokupne zajednice, koja bi se dodatno senzibilisala za potrebe zaštite djece i njihovih elementarnih prava”, kazali su iz banjalučkog Centra za socijalni rad.

Ističu da naknada za izdržavanje djeteta iznosi 445 KM, plus 251 KM kao naknada za hraniteljski rad, što ukupno iznosi 696 maraka.

“Za hraniteljstvo u Centru za socijalni rad Banjaluka mogu se prijaviti i hranitelji iz drugih opština. Jedan od bitnih kriterijuma u odabiru hraniteljske porodice je da niko od članova porodice nije krivično gonjen/kažnjavan, da im nije oduzeto ili ograničeno roditeljsko pravo, oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost, da nisu lica koja su duševno bolesna ili slaboumna, odnosno boluju od druge bolesti koja može dovesti u opasnost zdravlje ili život djece povjerene na brigu i staranje, te da pružaju dovoljno garancije da će djecu koja im se povjere na staranje podizati i vaspitavati tako da budu korisni članovi društvene zajednice”, objasnili su iz banjalučkog Centra.

Iz Centra za socijalni rad Trebinje kazali su za “Nezavisne novine” da trenutno imaju četiri registrovane hraniteljske porodice, od kojih su tri hraniteljske i jedna srodnička, u koje je smješteno sedmoro djece, dok je jedna hraniteljska porodica u postupku usvajanja.

“Upravo je jedna od većih zabluda poistovjećivanje hraniteljstva i usvajanja, što su dva odvojena prava u socijalnoj zaštiti. Hraniteljstvo podrazumijeva privremeno smještanje djeteta u porodicu hranitelja na određeno vrijeme, dok biološki roditelji zadržavaju roditeljsko pravo. Potpuno usvajanje, s druge strane, obuhvata trajno pravno usvajanje djeteta od strane usvojitelja, pri čemu se prekida pravna veza sa biološkim roditeljima”, kazali su iz trebinjskog Centra i dodali da broj hraniteljskih porodica koje trenutno imaju nije dovoljan.

“Kod nas je više zastupljeno srodničko hraniteljstvo. Ovo se odnosi na situacije kada članovi šire porodice preuzimaju brigu o djetetu umjesto bioloških roditelja. Ova vrsta hraniteljstva ima svoju posebnu dinamiku i prednosti, kao što je održavanje veza sa porodičnim porijeklom i kulturom. Međutim, važno je da se i u takvim situacijama osigura dobrobit i zaštita djeteta, kako bi imalo stabilno i sigurno okruženje za odrastanje”, kažu iz Centra za socijalni rad Trebinje.

Dodaju da vrijeme čekanja na odobrenje da se postane hranitelj može varirati otprilike dva do tri mjeseca i zavisi od različitih faktora, uključujući postupak procjene, obuku i administrativne korake koje treba preduzeti.

“Procjenu ispunjenosti uslova za sticanje statusa hraniteljske porodice obavlja nadležni centar za socijalni rad prema mjestu prebivališta hranitelja. Procjena ispunjenosti uslova za sticanje statusa hraniteljske porodice vrši se uvidom u priloženu dokumentaciju, intervjuom sa potencijalnim hraniteljima u centru za socijalni rad, intervjuom sa članovima porodice potencijalnih hranitelja u kućnoj posjeti, kao i sveobuhvatnom timskom obradom”, navode iz trebinjskog Centra.

Iz Centra za socijalni rad Derventa kazali su za “Nezavisne novine” da imaju jednu hraniteljsku porodicu kod koje boravi dječak sa područja drugog grada.

“Ukupno tri hraniteljske porodice iz drugih gradova su primile naših šestoro djece radi zbrinjavanja. Naime, petoro zdrave djece je smješteno u dvije porodice, dok je jedan dječak zbog potreba specijalnog školovanja u specijalnoj hraniteljskoj porodici u Banjaluci. On se po završetku školovanja vraća u Derventu svojim roditeljima. Ostalih petoro djece su zbog narušenih porodičnih prilika, nedostatka roditeljske brige i zanemarivanja posredstvom našeg Centra smješteni u tada odgovarajuće hraniteljske porodice”, kazali su iz derventskog Centra i dodali da apeluju na sve građane Srpske, koji su prvenstveno humani, da se jave u svoje nadležne centre za socijalni rad kako bi se prijavili za potencijalno hraniteljstvo.

“Prema podacima prikupljenim iz centara za socijalni rad, u 2022. godini u Srpskoj je bilo ukupno 278 djece bez roditeljskog staranja. U hraniteljskim porodicama bilo je ukupno 220 djece, a postojalo je ukupno 137 hraniteljskih porodica za djecu. U srodničkim hraniteljskim porodicama bilo je 90 djece”, kazali su za “Nezavisne novine” iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

Navode da je u prosjeku nešto više od 60 odsto djece bez roditeljskog staranja smješteno u hraniteljske porodice.

“Pravilnik o hraniteljstvu propisuje vrste i oblik zbrinjavanja u hraniteljsku porodicu, te se u zavisnosti od potreba i stanja korisnika primjenjuju standardno, specijalizovano i urgentno hraniteljstvo. Izbor hraniteljske porodice vrši centar za socijalni rad prema prebivalištu korisnika. Takođe, ovim pravilnikom propisuju se i uslovi i postupak dobijanja statusa hraniteljske porodice, kao i obračun naknada za rad hranitelja”, kazali su iz resornog ministarstva.

Naknade
Iz nadležnog ministarstva navode da se naknada za rad hranitelja obračunava po korisniku i iznosi 25 odsto od prosječne neto plate u Republici ostvarene u prethodnoj godini.

Naknada za rad hranitelja koji zbrinjava dijete sa poteškoćama u razvoju i dijete sa društveno neprihvatljivim ponašanjem obračunava se u iznosu od 35 odsto od prosječne neto plate u Republici ostvarene u prethodnoj godini.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno