Connect with us

Društvo

KONSTANTNO RASTE POTREBA ZA većim brojem hraniteljskih porodica

Djeci bez roditeljskog staranja neophodna je podrška koju pruža toplina doma, a to mogu osjetiti u hraniteljskim porodicama.

Iz Centra za socijalni rad Banjaluka kažu za “Nezavisne novine” da po Zakonu o socijalnoj zaštiti djeca u hraniteljskoj porodici borave sve do navršene 26. godine života ili do završetka redovnog školovanja.

“Trenutno je kod nas smješteno 46 djece, dok je 11 djece sa poteškoćama u razvoju smješteno u takozvano specijalizovano hraniteljstvo i imamo 37 hraniteljskih porodica, uz 11 specijalizovanih porodica. Imamo stalnu potrebu za povećanjem hraniteljskih porodica, jer postoje djeca koja su u podršci našeg Centra i koja zaslužuju život u boljoj i sretnijoj porodici nego što su njihove, zbog čega je potreban dodatni angažman cjelokupne zajednice, koja bi se dodatno senzibilisala za potrebe zaštite djece i njihovih elementarnih prava”, kazali su iz banjalučkog Centra za socijalni rad.

Ističu da naknada za izdržavanje djeteta iznosi 445 KM, plus 251 KM kao naknada za hraniteljski rad, što ukupno iznosi 696 maraka.

“Za hraniteljstvo u Centru za socijalni rad Banjaluka mogu se prijaviti i hranitelji iz drugih opština. Jedan od bitnih kriterijuma u odabiru hraniteljske porodice je da niko od članova porodice nije krivično gonjen/kažnjavan, da im nije oduzeto ili ograničeno roditeljsko pravo, oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost, da nisu lica koja su duševno bolesna ili slaboumna, odnosno boluju od druge bolesti koja može dovesti u opasnost zdravlje ili život djece povjerene na brigu i staranje, te da pružaju dovoljno garancije da će djecu koja im se povjere na staranje podizati i vaspitavati tako da budu korisni članovi društvene zajednice”, objasnili su iz banjalučkog Centra.

Iz Centra za socijalni rad Trebinje kazali su za “Nezavisne novine” da trenutno imaju četiri registrovane hraniteljske porodice, od kojih su tri hraniteljske i jedna srodnička, u koje je smješteno sedmoro djece, dok je jedna hraniteljska porodica u postupku usvajanja.

“Upravo je jedna od većih zabluda poistovjećivanje hraniteljstva i usvajanja, što su dva odvojena prava u socijalnoj zaštiti. Hraniteljstvo podrazumijeva privremeno smještanje djeteta u porodicu hranitelja na određeno vrijeme, dok biološki roditelji zadržavaju roditeljsko pravo. Potpuno usvajanje, s druge strane, obuhvata trajno pravno usvajanje djeteta od strane usvojitelja, pri čemu se prekida pravna veza sa biološkim roditeljima”, kazali su iz trebinjskog Centra i dodali da broj hraniteljskih porodica koje trenutno imaju nije dovoljan.

“Kod nas je više zastupljeno srodničko hraniteljstvo. Ovo se odnosi na situacije kada članovi šire porodice preuzimaju brigu o djetetu umjesto bioloških roditelja. Ova vrsta hraniteljstva ima svoju posebnu dinamiku i prednosti, kao što je održavanje veza sa porodičnim porijeklom i kulturom. Međutim, važno je da se i u takvim situacijama osigura dobrobit i zaštita djeteta, kako bi imalo stabilno i sigurno okruženje za odrastanje”, kažu iz Centra za socijalni rad Trebinje.

Dodaju da vrijeme čekanja na odobrenje da se postane hranitelj može varirati otprilike dva do tri mjeseca i zavisi od različitih faktora, uključujući postupak procjene, obuku i administrativne korake koje treba preduzeti.

“Procjenu ispunjenosti uslova za sticanje statusa hraniteljske porodice obavlja nadležni centar za socijalni rad prema mjestu prebivališta hranitelja. Procjena ispunjenosti uslova za sticanje statusa hraniteljske porodice vrši se uvidom u priloženu dokumentaciju, intervjuom sa potencijalnim hraniteljima u centru za socijalni rad, intervjuom sa članovima porodice potencijalnih hranitelja u kućnoj posjeti, kao i sveobuhvatnom timskom obradom”, navode iz trebinjskog Centra.

Iz Centra za socijalni rad Derventa kazali su za “Nezavisne novine” da imaju jednu hraniteljsku porodicu kod koje boravi dječak sa područja drugog grada.

“Ukupno tri hraniteljske porodice iz drugih gradova su primile naših šestoro djece radi zbrinjavanja. Naime, petoro zdrave djece je smješteno u dvije porodice, dok je jedan dječak zbog potreba specijalnog školovanja u specijalnoj hraniteljskoj porodici u Banjaluci. On se po završetku školovanja vraća u Derventu svojim roditeljima. Ostalih petoro djece su zbog narušenih porodičnih prilika, nedostatka roditeljske brige i zanemarivanja posredstvom našeg Centra smješteni u tada odgovarajuće hraniteljske porodice”, kazali su iz derventskog Centra i dodali da apeluju na sve građane Srpske, koji su prvenstveno humani, da se jave u svoje nadležne centre za socijalni rad kako bi se prijavili za potencijalno hraniteljstvo.

“Prema podacima prikupljenim iz centara za socijalni rad, u 2022. godini u Srpskoj je bilo ukupno 278 djece bez roditeljskog staranja. U hraniteljskim porodicama bilo je ukupno 220 djece, a postojalo je ukupno 137 hraniteljskih porodica za djecu. U srodničkim hraniteljskim porodicama bilo je 90 djece”, kazali su za “Nezavisne novine” iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

Navode da je u prosjeku nešto više od 60 odsto djece bez roditeljskog staranja smješteno u hraniteljske porodice.

“Pravilnik o hraniteljstvu propisuje vrste i oblik zbrinjavanja u hraniteljsku porodicu, te se u zavisnosti od potreba i stanja korisnika primjenjuju standardno, specijalizovano i urgentno hraniteljstvo. Izbor hraniteljske porodice vrši centar za socijalni rad prema prebivalištu korisnika. Takođe, ovim pravilnikom propisuju se i uslovi i postupak dobijanja statusa hraniteljske porodice, kao i obračun naknada za rad hranitelja”, kazali su iz resornog ministarstva.

Naknade
Iz nadležnog ministarstva navode da se naknada za rad hranitelja obračunava po korisniku i iznosi 25 odsto od prosječne neto plate u Republici ostvarene u prethodnoj godini.

Naknada za rad hranitelja koji zbrinjava dijete sa poteškoćama u razvoju i dijete sa društveno neprihvatljivim ponašanjem obračunava se u iznosu od 35 odsto od prosječne neto plate u Republici ostvarene u prethodnoj godini.

Related Topics:

Društvo

BIVŠI RADNICI KOKSARE LUKAVAC PROVELI NOĆ ISPRED FABRIKE: “Nećemo odustati dok nam se ne isplate dugovanja”

Veliki broj bivših radnika Koksare Lukavac proveo je noć ispred kapije fabrike, nastavljajući štrajk i protest kojim traže uvezivanje radnog staža, isplatu dugovanja i rješavanje svog radnopravnog statusa.

Štrajk je počeo u ponedjeljak, nakon što je propao posljednji pokušaj prodaje imovine preduzeća u stečaju, jer na javni poziv nije stigla nijedna ponuda. Bivši radnici poručuju da neće odustati od svojih zahtjeva dok im ne budu priznata prava koja im pripadaju, prenijela je Srna.

Traže staž, dugovanja i otpremnine
Gotovo 80 bivših zaposlenih okupilo se ispred fabrike koja je u februaru ove godine zvanično prestala s proizvodnjom.

Njihovi zahtjevi uključuju uvezivanje radnog staža, koji godinama nije uplaćivan, isplatu svih zaostalih potraživanja, kao i otpremnina koje smatraju da im pripadaju nakon otkaza.

Radnici traže i rješavanje statusa onih koji su ostali bez mogućnosti da ostvare pravo na penziju, posebno bivših zaposlenih sa zdravstvenim problemima i invalida rada, koji, kako navode, nemaju ni uslove za penzionisanje niti mogućnost novog zaposlenja.

“Nećemo odustati od svojih potraživanja”
Bivši radnici ističu da su godinama dobijali obećanja koja nikada nisu ispunjena, zbog čega sada svoja prava pokušavaju ostvariti kroz stečajni postupak.

„Mi nećemo odustati od svojih potraživanja. Tražimo da se radnicima izmiri radni staž i ono što im pripada po osnovu otkaza“, rekao je bivši radnik Koksare Nurdin Đuzić, prenosi BHRT.

Prema riječima bivših zaposlenih, gašenje Koksare nije jednako pogodilo sve radnike, jer dio njih nakon zatvaranja fabrike nije dobio adekvatno rješenje za svoj radnopravni status.

Propala prodaja imovine
Koksara Lukavac zvanično je završila proizvodnju u februaru ove godine, nakon višemjesečnog stečajnog postupka i neuspješnih pokušaja pronalaska investitora koji bi nastavio proizvodnju.

Posljednji pokušaj prodaje imovine takođe je propao, jer na javni poziv nije pristigla nijedna ponuda.

Nastavi čitati

Društvo

STRUČNJACI UPOZORAVAJU DA SLIJEDE NOVA POSKUPLJENJA: Gorivo u BiH ponovo premašilo tri KM

Cijene goriva u Bosni i Hercegovini iz dana u dan rastu, a na pojedinim benzinskim pumpama cijena dizela ponovo je premašila tri KM po litru.

Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se nastavi rast cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, poskupljenja mogla biti nastavljena i narednih sedmica.

Dalji rast cijena goriva zavisi od kretanja cijene nafte

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je za “Nezavisne novine” da su trenutna poskupljenja direktna posljedica rasta cijene barela nafte, ali da je dalji razvoj situacije teško predvidjeti zbog geopolitičkih dešavanja.

“Ove cijene su, na određeni način, povezane s trenutnom cijenom barela nafte. Dalje prognoze je vrlo teško dati jer sve zavisi od ratnih dešavanja, situacije u Ormuskom moreuzu i svega što se dešava na Bliskom istoku. Ako cijena barela pređe 90 dolara i bude se kretala u rasponu od 90 do 100 dolara, možemo očekivati da će cijene goriva premašiti tri KM po litru”, rekao je Bečarević.

Kako ističe, cijena barela početkom sedmice iznosila je oko 71 dolar, dok se sada kreće između 88 i 90 dolara.

“Logično je da distributeri povećavaju cijene jer su porasle i rafinerijske cijene. To još nije dramatičan rast, ali ukoliko barel nastavi da poskupljuje, sva goriva će biti skuplja od tri KM po litru”, naglasio je Bečarević.

On upozorava da bi povratak cijene nafte na oko 120 dolara po barelu ponovo doveo do značajnog rasta cijena na domaćem tržištu.

“U tom slučaju nema dileme da bi gorivo koštalo najmanje 3,50 KM, a vjerovatno između 3,80 i četiri KM po litru. Sve zavisi od razvoja situacije na Bliskom istoku”, rekao je Bečarević.

Cijene dizela u Banjaluci od 2,88 do 3,09 KM po litru

Slična očekivanja ima i Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

“Trenutne cijene eurodizela u Banjaluci kreću se od 2,88 do 3,09 KM po litru. S obzirom na aktuelna kretanja cijena sirove nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu, prema trenutnim pokazateljima očekuje nas rast cijena goriva na benzinskim pumpama u narednim danima”, rekao je Savić.

Građani, međutim, ističu da su razlike u cijenama između benzinskih pumpi velike, čak i na relativno malim udaljenostima.

“U Kotor Varošu dizel je na jednoj pumpi koštao 3,15 KM po litru, dok sam u Čelincu gorivo natočio po cijeni od 2,97 KM. Potom sam u Banjaluci kada sam vidio da je cijena 2,79 KM ponovo natočio gorivo. Međutim, kada sam se nakon otprilike sat vremena vratio na istu pumpu, cijena je već bila viša za šest feninga”, ispričao je jedan građanin.

Naime, cijena sirove nafte 20. jula je naglo porasla nakon nove eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Sjevernomorska nafta brent prvi put nakon dužeg perioda premašila je granicu od 90 dolara po barelu, dok su evropski berzanski indeksi zabilježili pad.

Na otvaranju berzi cijena nafte brent za isporuku u septembru porasla je za oko 2,5 odsto i premašila 90 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta za avgust poskupjela za oko 2,3 odsto, na 84,38 dolara po barelu.

Produžena podrška za kupovinu goriva

Vlada Republike Srpske produžila je do 15. avgusta mjeru direktne podrške pri kupovini goriva, kojom građani, preduzetnici i privredni subjekti ostvaruju popust od 10 feninga po litru benzina i dizela. Istovremeno, Inspektorat Republike Srpske nastaviće pojačanu kontrolu formiranja cijena naftnih derivata.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, u prvom obračunskom periodu iskorišteno je više od 15 miliona litara regresiranog goriva. Poljoprivredni proizvođači, osim prava na regresirano gorivo, koristili su i dodatno umanjenje cijene od 10 feninga po litru.

“Izneseni podaci potvrđuju da je ova mjera predstavljala značajnu podršku poljoprivrednim proizvođačima tokom proljećne sjetve i doprinijela ublažavanju posljedica poremećaja na tržištu naftnih derivata”, saopšteno je iz resornog ministarstva.

Obrađeni podaci za prvi obračunski period

Oko dva miliona KM vraćeno je građanima Republike Srpske od donošenja Odluke o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata, koja se primjenjuje od 15. aprila ove godine, a kojom je predviđeno da računi nakon sipanja goriva budu umanjeni za 10 feninga po litru goriva.

Potvrdili su ovo za “Nezavisne novine” iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, uz objašnjenje da su do sada obrađeni podaci za prvi obračunski period.

“U tom periodu je kroz ovu mjeru obuhvaćeno približno 20 miliona litara goriva. Na osnovu do sada obrađenih zahtjeva, obračunata sredstva za navedeni period iznose približno dva miliona KM”, navode iz Ministarstva

Nastavi čitati

Društvo

DOK GRAĐANI NEMAJU NI BANKU NI PEKARU: Opština kupuje terenac od 164.000 KM

Opština Kalinovik, na čelu sa načelnikom Radomirom Sladojem, planira putem finansijskog lizinga nabaviti novi službeni terenac od gotovo 164.000 KM sa porezom, a tehnička specifikacija upućuje na vozilo iz premium klase terenaca.

Luksuzni SUV bi posebno mogao upadati u oči u opštini poput Kalinovika koja spada u izrazito nerazvijene opštine i nema banku, pekaru, niti mesnicu.

Načelnik Kalinovika Radomir Sladoje kazao je za CAPITAL da vozilo nabavljaju za potrebe opštinske uprave, turističke potrebe, ali i za potrebe kompleksa “Zelengora”.

“Nemamo terensko vozilo, a svi putevi su makadamski osim onog za Sarajevo”, kazao je Sladoje za CAPITAL.

Prema tenderskoj dokumentaciji, traži se novo terensko-putničko vozilo proizvedeno najmanje 2025. godine, sa dizel motorom zapremine najmanje 2.700 kubnih centimetara i snagom od najmanje 150 kilovata.

Vozilo mora imati automatski osmostepeni mjenjač, pogon na sva četiri točka, najmanje pet sjedišta, kao i razmak od tla od najmanje 205 milimetara, što ga svrstava u kategoriju ozbiljnih terenskih vozila.

Osim toga, opština zahtijeva da vozilo bude sposobno da savlada vodene prepreke dubine najmanje 700 milimetara, uz ulazni ugao od najmanje 31 stepen i ugao penjanja od najmanje 42 stepena. Od opreme se, između ostalog, traže adaptivni tempomat, sistem za zadržavanje vozila u saobraćajnoj traci, kamera za vožnju unazad, LED svjetla i multimedijalni ekran osjetljiv na dodir.

Tenderskom dokumentacijom predviđena je i garancija od deset godina ili 200.000 pređenih kilometara, kao i isporuka vozila u roku od deset dana od zaključenja ugovora. Vozilo će biti nabavljeno putem finansijskog lizinga uz učešće opštine od 25 odsto, dok će preostali iznos biti otplaćivan kroz 60 mjesečnih rata.

Iako se u tenderskoj dokumentaciji ne navodi proizvođač niti model vozila, tehničke karakteristike odgovaraju tek manjem broju modela dostupnih na tržištu. Prema dostupnim specifikacijama, između ostalog, mogle bi odgovarati i novoj generaciji Toyote Land Cruiser, jednom od najpoznatijih terenskih vozila u toj klasi.

Podsjetimo, kako je ranije objavio Spin Info, opština Kalinovik je prije četiri godine za potrebe opštinske uprave kupila četiri službena vozila vrijedna oko 180.000 KM sa PDV-om.

Među kupljenim vozilima bio je i Isuzu D-Max, plaćen više od 70.000 KM. Međutim, samo dvije godine kasnije opština ga je odlučila prodati putem javnog nadmetanja. Početna cijena na licitaciji iznosila je 30.500 KM, što znači da je vrijednost vozila u međuvremenu pala za više od 50 odsto.

Capital

Nastavi čitati

Aktuelno