Društvo
KONSTANTNO RASTE POTREBA ZA većim brojem hraniteljskih porodica
Djeci bez roditeljskog staranja neophodna je podrška koju pruža toplina doma, a to mogu osjetiti u hraniteljskim porodicama.
Iz Centra za socijalni rad Banjaluka kažu za “Nezavisne novine” da po Zakonu o socijalnoj zaštiti djeca u hraniteljskoj porodici borave sve do navršene 26. godine života ili do završetka redovnog školovanja.
“Trenutno je kod nas smješteno 46 djece, dok je 11 djece sa poteškoćama u razvoju smješteno u takozvano specijalizovano hraniteljstvo i imamo 37 hraniteljskih porodica, uz 11 specijalizovanih porodica. Imamo stalnu potrebu za povećanjem hraniteljskih porodica, jer postoje djeca koja su u podršci našeg Centra i koja zaslužuju život u boljoj i sretnijoj porodici nego što su njihove, zbog čega je potreban dodatni angažman cjelokupne zajednice, koja bi se dodatno senzibilisala za potrebe zaštite djece i njihovih elementarnih prava”, kazali su iz banjalučkog Centra za socijalni rad.
Ističu da naknada za izdržavanje djeteta iznosi 445 KM, plus 251 KM kao naknada za hraniteljski rad, što ukupno iznosi 696 maraka.
“Za hraniteljstvo u Centru za socijalni rad Banjaluka mogu se prijaviti i hranitelji iz drugih opština. Jedan od bitnih kriterijuma u odabiru hraniteljske porodice je da niko od članova porodice nije krivično gonjen/kažnjavan, da im nije oduzeto ili ograničeno roditeljsko pravo, oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost, da nisu lica koja su duševno bolesna ili slaboumna, odnosno boluju od druge bolesti koja može dovesti u opasnost zdravlje ili život djece povjerene na brigu i staranje, te da pružaju dovoljno garancije da će djecu koja im se povjere na staranje podizati i vaspitavati tako da budu korisni članovi društvene zajednice”, objasnili su iz banjalučkog Centra.
Iz Centra za socijalni rad Trebinje kazali su za “Nezavisne novine” da trenutno imaju četiri registrovane hraniteljske porodice, od kojih su tri hraniteljske i jedna srodnička, u koje je smješteno sedmoro djece, dok je jedna hraniteljska porodica u postupku usvajanja.
“Upravo je jedna od većih zabluda poistovjećivanje hraniteljstva i usvajanja, što su dva odvojena prava u socijalnoj zaštiti. Hraniteljstvo podrazumijeva privremeno smještanje djeteta u porodicu hranitelja na određeno vrijeme, dok biološki roditelji zadržavaju roditeljsko pravo. Potpuno usvajanje, s druge strane, obuhvata trajno pravno usvajanje djeteta od strane usvojitelja, pri čemu se prekida pravna veza sa biološkim roditeljima”, kazali su iz trebinjskog Centra i dodali da broj hraniteljskih porodica koje trenutno imaju nije dovoljan.
“Kod nas je više zastupljeno srodničko hraniteljstvo. Ovo se odnosi na situacije kada članovi šire porodice preuzimaju brigu o djetetu umjesto bioloških roditelja. Ova vrsta hraniteljstva ima svoju posebnu dinamiku i prednosti, kao što je održavanje veza sa porodičnim porijeklom i kulturom. Međutim, važno je da se i u takvim situacijama osigura dobrobit i zaštita djeteta, kako bi imalo stabilno i sigurno okruženje za odrastanje”, kažu iz Centra za socijalni rad Trebinje.
Dodaju da vrijeme čekanja na odobrenje da se postane hranitelj može varirati otprilike dva do tri mjeseca i zavisi od različitih faktora, uključujući postupak procjene, obuku i administrativne korake koje treba preduzeti.
“Procjenu ispunjenosti uslova za sticanje statusa hraniteljske porodice obavlja nadležni centar za socijalni rad prema mjestu prebivališta hranitelja. Procjena ispunjenosti uslova za sticanje statusa hraniteljske porodice vrši se uvidom u priloženu dokumentaciju, intervjuom sa potencijalnim hraniteljima u centru za socijalni rad, intervjuom sa članovima porodice potencijalnih hranitelja u kućnoj posjeti, kao i sveobuhvatnom timskom obradom”, navode iz trebinjskog Centra.
Iz Centra za socijalni rad Derventa kazali su za “Nezavisne novine” da imaju jednu hraniteljsku porodicu kod koje boravi dječak sa područja drugog grada.
“Ukupno tri hraniteljske porodice iz drugih gradova su primile naših šestoro djece radi zbrinjavanja. Naime, petoro zdrave djece je smješteno u dvije porodice, dok je jedan dječak zbog potreba specijalnog školovanja u specijalnoj hraniteljskoj porodici u Banjaluci. On se po završetku školovanja vraća u Derventu svojim roditeljima. Ostalih petoro djece su zbog narušenih porodičnih prilika, nedostatka roditeljske brige i zanemarivanja posredstvom našeg Centra smješteni u tada odgovarajuće hraniteljske porodice”, kazali su iz derventskog Centra i dodali da apeluju na sve građane Srpske, koji su prvenstveno humani, da se jave u svoje nadležne centre za socijalni rad kako bi se prijavili za potencijalno hraniteljstvo.
“Prema podacima prikupljenim iz centara za socijalni rad, u 2022. godini u Srpskoj je bilo ukupno 278 djece bez roditeljskog staranja. U hraniteljskim porodicama bilo je ukupno 220 djece, a postojalo je ukupno 137 hraniteljskih porodica za djecu. U srodničkim hraniteljskim porodicama bilo je 90 djece”, kazali su za “Nezavisne novine” iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.
Navode da je u prosjeku nešto više od 60 odsto djece bez roditeljskog staranja smješteno u hraniteljske porodice.
“Pravilnik o hraniteljstvu propisuje vrste i oblik zbrinjavanja u hraniteljsku porodicu, te se u zavisnosti od potreba i stanja korisnika primjenjuju standardno, specijalizovano i urgentno hraniteljstvo. Izbor hraniteljske porodice vrši centar za socijalni rad prema prebivalištu korisnika. Takođe, ovim pravilnikom propisuju se i uslovi i postupak dobijanja statusa hraniteljske porodice, kao i obračun naknada za rad hranitelja”, kazali su iz resornog ministarstva.
Naknade
Iz nadležnog ministarstva navode da se naknada za rad hranitelja obračunava po korisniku i iznosi 25 odsto od prosječne neto plate u Republici ostvarene u prethodnoj godini.
Naknada za rad hranitelja koji zbrinjava dijete sa poteškoćama u razvoju i dijete sa društveno neprihvatljivim ponašanjem obračunava se u iznosu od 35 odsto od prosječne neto plate u Republici ostvarene u prethodnoj godini.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Toplo i djelimično sunčano
U Bosni i Hercegovini se očekuje toplije vrijeme, uz promjenljivu oblačnost.
Ujutro će biti promjenljivo do potpuno oblačno, na jugu Krajine i vjetrovito, uz jake do olujne udare juga. Na sjeveru i istoku biće uglavnom sunčano, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Minimalna temperatura vazduha iznosiće od pet do 10 stepeni, u višim predjelima od dva, a maksimalna dnevna od 18 do 24 stepena Celzijusova. U večernjim časovima očekuje se jače naoblačenje od zapada, koje će se do narednog jutra širiti ka svim krajevima, a slaba kiša moguća je lokalno u Krajini.
U Hercegovini će veći dio dana biti oblačno sa slabom kišom.
Društvo
VEĆA KAZNA ZA DŽOINT NEGO OBLJUBU DJETETA: Advokat Jokić podsjetio Ministarstvo pravde na nerazmjernost zakona u RS
Advokat Aleksandar Jokić iz Banjaluke pokrenuo je inicijativu za izmjenu Krivičnog zakonika Republike Srpske, predlažući smanjenje kazni za krivično djelo omogućavanja uživanja opojnih droga.
On smatra da kazne treba da odgovaraju stvarnoj štetnosti i društvenoj opasnosti djela, naglašavajući paradoks trenutne regulative.
Prijedlog je prvi put predao tokom mandata bivšeg ministra pravde Miloša Bukejlovića. Međutim, Vlada RS na sjednici održanoj 4. jula prošle godine utvrdila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, ali se Jokićeva inicijativa tada nije našla među predloženim izmjenama, što u praksi znači da i dalje ostaje veća kazna za “počastiti prijatelja džointom” nego za djela poput obljube djeteta ili navođenja djeteta na snimanje pornografije.
Sada je Jokić podsjetio aktuelnog ministra pravde Gorana Selaka na ovu inicijativu i ponovo predložio izmjene člana 208. KZ RS, koji se odnosi na omogućavanje uživanja opojnih droga:
Kazna za osnovni oblik djela, umjesto od jedne do osam godina, predlaže se do tri godine zatvora.
Kazna za kvalifikovani oblik djela, koji uključuje više lica ili djelo izvršeno u obrazovnim i sličnim ustanovama, predlaže se od jedne do osam godina, umjesto sadašnjih dvije do dvanaest godina.
Jokić ističe da se predložene izmjene odnose na situacije u kojima su svi učesnici punoletni i djeluju dobrovoljno, dok bi omogućavanje uživanja maloljetnicima ili uz prisilu ostalo kvalifikovani oblik djela.
On navodi da bi smanjenje kazni bolje uskladilo društvenu štetnost djela i proporcionalnost sankcija, te rasteretilo pravosudni sistem – osnovni sudovi bi rješavali ove predmete, dok bi okružni i Vrhovni sud RS imali manje opterećenja.
U svom obrazloženju advokat podsjeća na paradoks: trenutno zakon propisuje strože kazne za omogućavanje uživanja opojnih droga među punoljetnim osobama nego za neka ozbiljnija krivična djela. Jokić naglašava da bi izmjene bile korisne za građane, društvo i pravosudni sistem, a istovremeno zadržale krivičnu sankciju za djela koja nose stvarnu opasnost i štetnost.
Društvo
HRVATSKA UVODI POTPUNU ZABRANU: Kako se škole u Srpskoj bore sa mobilnim telefonima?
Nakon što je najavljeno da će Hrvatska da uvede potpunu zabranu korištenja mobilnih telefona u osnovnim školama i za vrijeme odmora, direktori obrazovnih ustanova u Republici Srpskoj ističu da je ova praksa već zaživjela u nekim osnovnim školama.
Prema prijedlogu hrvatskih nadležnih institucija, izmijeniće se Pravilnik o kriterijumima za izricanje pedagoških mjera, gdje će se korištenje telefona na nastavi i izvan nje postrožiti na način da će se tretirati kao neprihvatljivo ponašanje.
Stanje s korištenjem mobilnih telefona u školama širom Republike Srpske je šaroliko. No, većina direktora je za to da se takođe uvede strože tretiranje korištenja telefona u obrazovnim ustanovama i oko njih.
Kako je za “Nezavisne novine” rekao Ljubiša Blagojević, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola dobojske regije i direktor OŠ “Vuk Stefanović Karadžić”, i oni su tražili da se usvoji potpuna zabrana upotrebe telefona.
“Mi smo donijeli internu odluku, a na prijedlog Savjeta roditelja, školski odbor usvojio je da ide potpuna zabrana upotrebe mobilnog telefona, mada djeca to teško usvajaju”, kazao je Blagojević.
Kako je rekao, ako đaci u školi koriste telefon, odmah im bude oduzet.
“Meni se donosi kao direktoru, te roditelj mora lično da dođe da preuzme telefon, a pritom se učeniku izriče i vaspitno-disciplinska mjera”, kazao je Blagojević.
Kako je rekao, nije samo problem upotreba telefona u školi te i kod roditelja treba da se razvije svijest da i oni moraju da kontrolišu kako djeca i u kojoj mjeri koriste mobilni telefon.
Pojasnio je da na današnju djecu ni sankcije, ali ni nagrade ne utiču previše.
Kako je rekao, na odluku o potpunoj zabrani mobilnih telefona odlučili su se nakon što su krajem prošle godine među osnovcima vladali opasni TikTok izazovi.
“Nadam se da će se u nekom narednom periodu usvojiti neki zakon o potpunoj zabrani telefona u školama”, zaključio je Blagojević.
I Zdravko Budimir, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola regije Prijedor i direktor OŠ “Desanka Maksimović”, ističe da oni unazad nekoliko godina imaju potpunu zabranu korištenja mobilnih telefona.
“Prilikom dolaska učenika u školu uzimaju se telefoni od đaka i stavljaju se u ormariće i djeci se daju kad se završi posljednji čas za taj dan”, kazao je Budimir i istakao da djeca tokom odmora nemaju pristup mobilnim telefonima.
Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije i direktor OŠ “Sveti Sava”, ističe da je svaka škola napravila interni pravilnik u kojem je precizirano korištenje mobilnih telefona.
“Što se tiče naše škole, učenici ne mogu da koriste telefon na nastavi, ali mogu za vrijeme odmora”, kazao Popržen i istakao da niko ne može zabraniti upotrebu korištenja mobilnih telefona.
Da li potpuna zabrana ima efekta, komentarisao je i sociolog Vladimir Vasić, koji kaže da djeci treba razgraničiti slobodno vrijeme od obaveza, cijeneći da potpune zabrane nisu efikasne.
“A to je da se mobilni telefoni ne bi smjeli koristiti tokom nastave, ali tokom odmora i njihovih slobodnih aktivnosti sigurno da da”, kazao je Vasić i istakao da je poenata na koji način se koriste mobilni telefoni.
“Mobilne telefone ne treba da koriste u svrhu destruktivnog ponašanja, nego da ih koriste primjereno njihovom uzrastu”, kazao je Vasić.
Kako je rekao, težište problema treba tražiti u porodici.
“Roditelji su ti koji djeci kupuju mobilne telefone, oni su ti koji vrše ili ne vrše nadzor nad upotrebom mobilnog telefona”, kazao je Vasić.
I Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Federacije BiH i Kantonalni odbor u KS ponovo su zatražili od nadležnih da uvedu zabrane korištenja telefona u školama.
Kako je navedeno, Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja KS u prethodnom periodu više puta se obraćao s inicijativom zabrane upotrebe mobilnih uređaja tokom trajanja redovne nastave, ali taj cilj do danas nije ostvaren.
Sugerišu i da izuzetak od zabrane mogu biti samo situacije kada je upotreba mobilnog telefona neophodna iz zdravstvenih, edukativnih i drugih opravdanih razloga.
“Mnoge zemlje donijele su propis kojim se zabranjuje upotreba mobilnih telefona u školama, ovim putem podnosimo inicijativu i pozivamo vas da zajednički radimo i djelujemo za dobrobit djece/učenika i da ih na ovaj način sačuvamo od negativnih utjecaja moderne tehnologije”, zaključuje se u pismu Sindikata koje je upućeno Nihadu Uku, premijeru Kantona Sarajevo.
-
Politika3 dana agoDODIK DAO ZADATAK SELAKU: “Vrati pravosuđe u Srpskoj ili povuci radikalne mjere!”
-
Politika2 dana agoZA RUSE DODIK VIŠE NIJE PREDSJEDNIK! Evo šta stoji iza sastanka sa Lavrovom u Minsku!
-
Svijet3 dana agoDva američka vojnа aviona pala u pola sata! Tramp: “NEŠTO JE VEOMA ČUDNO!”
-
Politika2 dana agoDODIK “Neće meni karijeru određivati ni BRISEL, NI MOSKVA, NI BEOGRAD”
-
Estrada3 dana ago“ŠVORC SAM!” Jelena Karleuša zapala u finansijsku krizu, EVO I ZBOG ČEGA
-
Društvo3 dana agoRADNICI I DALJE BROJE SVAKI FENING Minimalac u Srpskoj raste, ali može li se od 1.000 KM preživjeti?
-
Politika3 dana agoVJEROVALI ILI NE! Cvijanović i Amidžić TRAŽE PO 1.000 KM pomoći zaposlenima u institucijama BiH
-
Svijet1 dan agoORBAN “Evropa nema nikakav značaj, TRAMP GRIJEŠI U VEZI PUTINA”
