Connect with us

Društvo

ŠUME SRPSKE U GUBITKU! Direktor tvrdi da je sve zbog LOŠEG VREMENA?

Gubitak “Šuma Republike Srpske” na kraju šestog mjeseca ove godine iznosio je 5,1 milion maraka, a okidač za ovakav rezultat su, prije svega, nepovoljne vremenske prilike, rekao je u intervjuu “Glasu Srpske” direktor “Šuma RS” Slaven Gojković.

Naveo je da su od 32 organizaciona dijela, 22 završila prvo polugodište u minusu.

– Najveći gubitak iskazala su šumska gazdinstva iz Banjaluke, Doboja i Kotor Varoša, a najbolji dva iz istočnog dijela Srpske – kazao je Gojković koji se nada da bi ovo javno preduzeće u drugom dijelu godine moglo popraviti loš rezultat s početka 2023. godine, odnosno polugodišta.

GLAS: Kako su poslovale “Šume RS” u prvom polugodištu?

GOJKOVIĆ: Nažalost, prva polovina ove godine je u suštoj suprotnosti sa istim periodom lani, kada smo imali mnogo bolje rezultate. Na kraju juna ove godine na nivou javnog preduzeća iskazan je gubitak od 5,1 milion maraka. Nismo zadovoljni. Ima subjektivnih razloga zašto je tako, ali, realno, mnogo je i objektivnih zašto smo došli u ovakvu situaciju. Prvi kvartal zbog zime uvijek je problematičan i ne možemo ostvariti proizvodnju. Uvijek se nadamo da će drugi kvartal popraviti situaciju. Međutim, ove godine imali smo jako loš i drugi kvartal, pogotovo peti i šesti mjesec, kada bi proizvodnja trebalo da ide većim intenzitetom. Bilo je mnogo kišnih dana u maju i junu, pa se ni u tim mjesecima nije mogla postići proizvodnja kako smo planirali.

GLAS: U kojem procentu je realizovan zacrtani plan proizvodnje?

GOJKOVIĆ: Plan proizvodnje realizovan je u procentu od 78 odsto, što znači da je podbačen za 22 procenta. Sve je to rezultiralo krajnjim gubitkom, koji definitivno ne bi bio takav da su nam vremenske prilike išle naruku. Takođe, ove godine u padu je potražnja i za drvim sortimentima, za razliku od prethodnih. Tako da je i to uticalo na loš rezultat.

GLAS: Koliko je organizacionih dijelova iskazalo minus?

GOJKOVIĆ: Od 32 organizaciona dijela, njih 22 iskazalo je negativan rezultat. Imamo pojedina šumska gazdinstva koja su u jako teškoj situaciji i neizvjesno je da li uopšte do kraja godine može tu da se popravi finansijska slika. Očekujem da će veći broj gazdinstava uspjeti da u drugoj polovini godine podigne proizvodnju na nekakav optimalan nivo kako bi na kraju iskazali pozitivan rezultat.

GLAS: Koja gazdinstva su imala najveći gubitak?

GOJKOVIĆ: Najveći gubitak iskazala su šumska gazdinstva iz Banjaluke, Doboja te “Vrbanja” iz Kotor Varoša. Najbolji rezultat, s druge strane, imala su ŠG “Romanija” Sokolac i “Jahorina” Pale. Za gazdinstvo u Doboju imamo loše projekcije i do kraja godine, dok se, s druge strane, “Vrbanja” pomjera nabolje, ali ni tu ne polažemo neke velike nade. Za Banjaluku se nadamo i mislimo da idu u nekom pozitivnom pravcu i da će do kraja devetog mjeseca biti dobri i na samom kraju ove godine iskazati pozitivan rezultat.

GLAS: Kakva su očekivanja na nivou preduzeća za drugo polugodište?

GOJKOVIĆ: S obzirom na to da nam je proljeće bilo loše, pouzdaćemo se da će jesen biti dobra. Već posljednjih par godina imamo dobre pokazatelje u posljednja četiri mjeseca. Lani smo imali rekordan oktobar o pitanju izvršenja plana proizvodnje. Avgust nam je definitivno najbolji mjesec u ovoj godini do sada. Imamo pozitivne pomake, ali vidjećemo koliko ćemo do kraja godine uspjeti sanirati loš rezultat iz prvog polugodišta. Očekujemo da septembar i oktobar budu udarni mjeseci. Sve u velikoj mjeri zavisi od dobavljača i izvođača radova, odnosno u kakvoj će oni mogućnosti biti da izvrše preostale radove, ali i od vremenskih uslova. Ako nam sve bude išlo u našu korist, popravićemo stanje iz prvog polugodišta.

Smjene

GLAS: Hoće li biti promjena na čelu gazdinstava koja su ostvarila negativan rezultat?

GOJKOVIĆ: Imali smo promjenu na čelu gazdinstva u Driniću, gdje je smijenjen Sretko Stanković, a imenovana Slađana Banjac za vršioca dužnosti direktora.  Vidjećemo šta sve možemo uraditi da preduprijedimo proizvodnju i saniramo loš rezultat iz prvog polugodišta što je više moguće.

Related Topics:

Društvo

KATASTROFA u Potkozarju! Berbe ŠLJIVA neće biti

Mrazevi i dugotrajne kiše od aprila i maja uništile su skoro sav rod voća u Potkozarju, a najgore su prošle šljive i kruške.

“Berbe šljive neće biti. Nema je. Ono malo što je ostalo je samo za industrijsku proizvodnju. Kruške i jabuke su takođe loše. Jabuka je ostalo nešto više, ali je kvalitet jako loš i malo ih je za konzumiranje”, navodi predsjednik Udruženja voćara Prijedora Mladen Marjanović.

Trešnja je ove godine takođe loše rodila, kao i malina, ali su visoke cijene ovog voća ipak malo “popravile” proizvođače.
Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović kaže da je kompletno voće u Srpskoj podbacilo za oko 80 odsto.

“Od resornog ministarstva imamo svake godine 1.000 sadnica besplatno kruške, šljive i jabuke. Na vremenske prilike nažalost ne možemo uticati, ali ovako loše stanje ne pamtimo u posljednjih tridesetak godina”, ističe Dojčinović, prenosi Fena.

Prijedorski voćari takođe naglašavaju da nigdje ne mogu voće osigurati od mraza, jer se nijedna osiguravajuća kuća u BiH ne bavi s tim. Zbog toga su se obratili Gradskoj upravi Prijedor koja je formirala komisiju i popisala štetu. Procijenjena šteta na voćnjacima koji pripadaju samo članovima Udruženja voćara iznosi više od 700.000 KM.

Nastavi čitati

Društvo

BiH u vrhu zemalja po ODLIVU STANOVNIKA – opasan trend

Pozivajući se na projekcije Ujedinjenih nacija, globalna mreža “Svijet statistike” (World of statistics) objavila je podatke o kretanju stanovništva na evropskom kontinentu u periodu od 1990. do 2023. godine. Bosna i Hercegovina je, nakon Moldavije, Gruzije, Latvije i Ukrajine, zemlja koja je u posljednje 43 godine izgubila najviše stanovnika. Opasan trend: BiH u vrhu zemalja po odlivu stanovnika
U ovom periodu, prema objavljenim podacima, naša zemlja je ostala bez 28 posto populacije. S obzirom na to da je na popisu 1991. godine imala 4.377.033 stanovnika, to bi praktično značilo da smo do 2023. izgubili više od 1,2 miliona ljudi. Ovakvi podaci zvuče čak i optimistično u poređenju s podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, prema kojima je ukupan broj osoba rođenih u BiH, koji danas žive u 54 zemlje svijeta, gotovo 1,83 miliona.

Osnovni problem

Zamjenik predsjednika Centra za demografska istraživanja i viši asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci Aleksandar Majić pojašnjava da su ovakvoj situaciji doprinijeli nizak fertilitet (broj živorođene djece u odnosu na broj žena u plodnom razdoblju), prisutan od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća, kao i rat 90-ih godina.

– Međutim, osnovni problem je velika emigracija stanovništva. Danas ćete u Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj često sresti prezimena s ovih prostora. Imamo ukupnu depopulaciju, koja je povezana s negativnim prirodnim priraštajem, koji je prisutan od 2007. godine, ali i sa iseljavanjem stanovništva – pojašnjava Majić.

Istovremeno, stanovništvo BiH je sve starije, pa nam više ne treba toliko škola, koliko bolnica i apoteka. Od 2013. godine i popisa čije rezultate mnogi smatraju nerealnim, BiH nije obavila popis stanovništva, pa se postavlja pitanje kome ne odgovara da se prebrojimo i istinski zabrinemo koliko nas je ostalo ovdje.

Prirodni priraštaj

– Mi smo oduvijek bili emigraciono područje. I pod turskom, austrougarskom vlašću, i za vrijeme kraljevine Jugoslavije i kasnije ljudi su išli trbuhom za hljebom. Međutim, gubitak smo mogli nadoknaditi rađanjem, jer je u porodici je bilo 4-5 djece. Danas je naš prirodni priraštaj negativan, a političke okolnosti ubrzavaju procese – ističe Majić, te dodaje da se nezaustavljivi trendovi mogu samo usporiti i ublažiti, ali ne i zaustaviti.

Najveći rast populacije u periodu 1990-2023. imao je Luksemburg (+74%), zatim Kipar (+71%), Turska (+56%), Andora (+54%), Island (+52%), Irska (+48%), Malta (+45%), San Marino (+44%) i Azerbejdžan (+43%).

Najviše stanovništva izgubili su Moldavija (-31%), Gruzija (-30%), Latvija (-29%) i Ukrajina (-28%). Hrvatska je u istom periodu izgubila 19% stanovnika, Srbija, Albanija i Kosovo po 14%, Sjeverna Makedonija 11%, a Crna Gora 2%. U Sloveniji je 2023. živjelo šest posto više stanovnika nego 1990. godine.

(Avaz)

Nastavi čitati

Društvo

Braća iz RUSIJE našla duhovni dom – kršteni u Republici Srpskoj

Dječake Vlada, Leonida, Pavela, Vadima i Miloša, osim bratske ljubavi, zajedničkih nestašluka i roditeljske pažnje, vežu i niti svete tajne krštenja kojoj su pristupili u jednom danu u Sabornom hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Derventi.

Petorica braće od kojih je najstariji desetogodišnji Vlad, zatim osmogodišnji Leonid, četvorogodišnji Pavel i dvoipogodišnji Vadim i Miloš, sinovi su Dervenćanke Ane i Sergeja Lihtnera, porijeklom iz Rusije.

Ideju da sinove krste zajedno i to u njenom rodnom gradu, kako je objasnila majka Ana, odavno gaje, a ujedno su željeli i da se crkveno vjenčaju i da tim povodom okupe rodbinu i prijatelje u Derventi.
“U rodnoj Derventi sam završila osnovnu školu, a potom sam se preselila u mjesto u okolini Minhena, gdje sam kasnije i upoznala sadašnjeg supruga Sergeja i gdje smo svili porodično gnijezdo. Naša želja je bila da djecu krstimo u Derventi, ali se jednostavno nekako nije poklopilo. Odlučili smo da ovog ljeta ostvarimo tu želju, a i Sergej, čiji roditelji su pravoslavci, se takođe krstio, nekoliko dana prije dječaka”, ispričala je Ana za “Derventski list”.

Dodala je da je ovo ujedno bila prilika da okupe svoje najmilije u Derventi.

“Htjeli smo da okupimo porodicu, prijatelje i sve naše drage ljude koji nisu imali priliku da nas posjete, u Derventi, provedemo lijepe trenutke i pokažemo ljepote mog rodnog grada. Idejom zajedničkog krštenja naših sinova, što je dosta neobično, svi su bili oduševljeni. Ja sam se najviše plašila kako će dječaci to sve podnijeti, da li će biti nemirni u crkvi, ali su bili zaista dobri”, kazala je majka Ana.
Osim članova porodice, još od prve posjete Derventi 2010. godine, Derventom i Dervenćanima oduševljen je i Sergej.

“Od prvog dolaska sve mi se svidjelo u Derventi, svi su me prihvatili i učinili da se osjećam dobrodošlim. Ja sam porijeklom iz Sibira, a mentalitet ljudi u Derventi dosta podsjeća na Ruse, tako da se osjećam kao kod kuće”, rekao je Sergej.

Istakao je da mu nije bilo teško savladati ni srpski jezik kako bi se što bolje uklopio.

“Što se tiče jezika, ima dosta istih riječi, možda se drugačije izgovaraju, ali rekao bih da su slični jezici. I stariji dječaci govore srpski, dok mlađi razumiju, ali najviše se koriste njemačkim jezikom”, dodao je on.
U njihovom porodičnom domu, kako je objasnila majka Ana, osim tri jezika, svakodnevicu ispunjava graja i vreva, ali i složnost i poslušnost.

“Obzirom da sam većinu vremena sama sa njima, svakodnevica je turbulentna, ali sve se dogovaramo. Stariji dječaci svakako često ‘priskoče’ u pomoć da pričuvaju braću, a u Njemačkoj imam pomoć i od mame, što je dosta značilo kada su došli blizanci, dok u Derventi, moj tata često pomogne”, kazala je Ana istakavši da planovi ove porodice uključuju i njen rodni grad.

“Iako smo u Derventi samo za vrijeme odmora, svi jako volimo da tu provodimo vrijeme. Sergej često pominje, iako bih ja voljela da se preselimo i sada ovdje, da ćemo u Derventi da uživamo penziju”, rekla je Ana.

Krštenje i crkveno vjenčanje Lihtnerovi su izabrali da bude obavljeno u Sabornom hramu u Derventi, a obred je obavio sveštenik Ljubiša Nović.

Nastavi čitati

Aktuelno