Connect with us

Svijet

NJEMAČKA TONE SVE DUBLJE: “Strmoglavi pad, giganti počinju bježati iz države”

Iz Njemačke ne prestaju stizati loše vijesti. Na političkom planu, velik dio društva sa zaprepaštenjem i zabrinutošću prati strelovit uspon krajnje desnice, a na privrednom planu stvari takođe izgledaju sve sumornije.

Oštar pad u proizvodnji automobila potaknuo je još dublji pad u njemačkoj industriji jer je proizvodnja u julu pala treći uzastopni mjesec, što pojačava pritisak na vladu kancelara Olafa Šolca da učini više kako bi izvukla privredu iz krize.

Pad od 0,8 odsto na mjesečnom nivou, o kojem je izvijestio njemački statistički ured, premašio je pad od 0,5 odsto koji su prognozirali ekonomisti u anketi agencije Reuters. Pad bi bio još veći da nije došlo do oporavka energetske i građevinske proizvodnje u julu. Proizvodnja u njemačkom sektoru proizvodnje automobila, pak, pala je za 9%.

Najveća evropska privreda smanjila se ili stagnirala u posljednja tri tromjesečja, a oporavak od pandemije virusa korona bio je sporiji od onog u SAD-u i cjelokupnoj evrozoni, uz više cijene energije, rastuće kamatama i usporavanje trgovine s Kinom – koja je drugo po veličini njemačko izvozno tržište – posebno teško pogađajući samo srce industrijsko centra Evrope.

Ralf Solven, ekonomist njemačke banke Commerzbank, rekao je da je kontinuirani pad industrijske proizvodnje uticao na sve proizvodne sektore, ukazujući da će to vjerovatno nastaviti doprinositi smanjenju njemačke privrede u drugoj polovini godine.

Kao dodatak sumornoj slici, statistički ured Evropske unije smanjio je svoju službenu procjenu rasta evrozone u drugom tromjesečju sa 0,3 na 0,1 odsto. Ovaj potez uslijedio je nakon smanjenja procjene rasta od strane Italije, Irske i Austrije, što znači da evrozona dodatno zaostaje za SAD-om, čiji je BDP porastao 0,6% u tromjesečju. U međuvremenu, euro je pao 0,2% na 1,0707 dolara u odnosu na američki dolar u četvrtak, približivši se najnižem nivou u tri mjeseca.

Takođe, rastu strahovi od premještanja proizvodnje njemačkih industrijskih grupacija u inostranstvo. Hemijski div BASF odlučio je izgraditi novu tvornicu vrijednu 10 milijardi evra u Kini te smanjuje svoje golemo sjedište na obalama Rajne u Ludwvgshafenu. Njemačka komora za trgovinu i industriju (DIHK) nedavno je ustanovila da je 32 odsto anketiranih firmi dalo prednost ulaganjima u inostranstvu u odnosu na širenje kod kuće, kako piše Financial Times.

“Njemačka industrijska proizvodnja nastavlja strmoglavo ponirati, tako da čak i okorjeli pesimisti postaju uplašeni”, kaže Karsten Brzeski, ekonomista nizozemske banke ING, koji je izračunao da je njemačka industrijska proizvodnja još uvijek 7% ispod nivoa prije pandemije.

Vlada se našla pod velikim pritiskom da se uhvati u koštac s ekonomskim problemima zemlje. Ove je sedmice kancelar Šolc obećao potaknuti rast i smanjiti birokraciju ubrzanjem digitalizacije u segmentima internetske državne usluge i e-računa – područja u kojima Njemačka zaostaje – te olakšavanjem osnivanja i izgradnje start-upova. Šolc je odbacio ideju o subvencionirsnoj cijeni električne energije za firme koje troše velike količine energenata kao dio svojih primarnih privrednih aktivnosti, ili veliki paket poticaja za poticanje rasta.

Prošle je sedmice predstavio planove paketa olakšica za porez na dobit u iznosu od sedam milijardi evra, koji uključuje nova pravila o amortizaciji investicionih troškova za izgradnju, digitalizaciju i zelenu energiju.

“Pozitivna vijest je da se napokon povećao osjećaj hitnosti”, kaže Brzeski.

Sada, navodi, treba pričekati konkretnije političke akcije, a do tada stagnacija u industriji i široj ekonomiji, ističe, izgleda kao novo normalno.

Destatis, njemačka savezna agencija za statistiku, saopštila je da je pad industrijske proizvodnje na godišnjem nivou u julu iznosio 2,1%. Po potrošniji energije najintenzivnije industrije, poput hemijske, metaloprerađivačke i industrije stakla, pretrpjele su veći pad od 11,4%.

Istovremeno, njemački proizvođači rješavaju svoje zaostale narudžbe, ali se one smanjuju. Naime, nove narudžbe za njemačku industriju pale su za 10,7% u julu u odnosu na juni, što je najveći pad otkako su mnoge tvornice bile zatvorene zbog udara pandemije u aprilu 2020. godine.

“Iako je zaostatak kada su neizvršene narudžbe u pitanju još uvijek velik, on je u stalnom padu pa vjerovatno neće još dugo podržavati proizvodnju”, upozorila je Franciska Palmas, ekonomistkinja u konsultantskoj firmi Capital Economics.

Tamo očekuju da će proizvodnja dodatno pasti u ostatku godine i pridonijeti ponovnom ulasku Njemačke u recesiju.

Još jedan faktor koji koči mnoge njemačke firme je nedostatak radne snage. Istraživanje instituta Ifo provedeno prošlog mjeseca među 9000 firmi u zemlji pokazalo je da je 43,1% njih prijavilo manjak kvalifikovanih radnika, što je povećanje u odnosu na prethodni mjesec, ali ipak niže od istorijskog rekorda od gotovo polovine svih preduzeća prošle godine, prenosi Jutarnji.hr.

Svijet

ORBAN: Prikupljamo potpise protiv vojnih planova Briela

Mađarska je počela da prikuplja potpise protiv vojnih planova EU, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

Orban je 2. oktobra rekao da će u Mađarskoj pokrenuti peticiju protiv vojnih planova Brisela, koji je na samitu Unije predstavio strategiju za “nanošenje poraza Rusiji”.

“Ne možemo ovo da gledamo, a da ništa ne uradimo! Moramo još jednom da pokažemo da mađarski narod ne želi rat. Zato danas počinjemo da prikupljamo potpise protiv vojnih planova Brisela. Bićemo u svakom gradu i selu, jer nam je trenutno potreban svaki Mađar koji želi mir”, objavio je Orban na društvenim mrežama.

On je dodao da se Evropa kreće ka ratu sve brže i da je razvila strategiju za pobjedu u sukobu u Ukrajini, ali da su to, kako je naveo, samo snovi Brisela.

Mađarski premijer je rekao da je u Briselu pokrenuta čitava kampanja protiv Budimpešte sa optužbama za špijunažu, skandalima sa lažnim vijestima i pravnim manipulacijama da bi se na parlamentarnim izborima 2026. godine svrgnula nacionalno orijentisana vlada i postavili “namjesnici” u vidu mađarske opozicije.

Orban je 3. oktobra izjavio da se iza zatvorenih vrata većina zemalja EU slaže sa Mađarskom u vezi s tim da Evropa klizi ka ratu i da će, prije ili kasnije, poslati vojno osoblje u Ukrajinu, koje će se vratiti u kovčezima.

Nastavi čitati

Svijet

FACEBOOK I INSTAGRAM PRISLUŠKUJU: Sve što kažete četbotu biće upotrebljeno za serviranje reklama

Od 16. decembra stupa na snagu nova politika privatnosti na Facebook i Instagram platformama. Kompanija Meta je upravo najavila da će koristiti sadržaj razgovora sa Meta AI četbotom za oglašavanje.

Meta je najavila kontroverznu promjenu politike privatnosti koja će uticati na sve korisnike Facebook i Instagram platformi. Kompanija planira da počne da koristi razgovore sa Meta AI četbotom kako bi dodatno personalizovala sadržaj i reklame koje se serviraju.

Konkretno, sve što kažete ili pitate Meta AI – bilo da se radi o tekstualnom dopisivanju ili glasovnom razgovoru – uskoro će postati dio podataka koji formiraju vaš lični profil za preporuke sadržaja i reklama.

Ako, recimo, pričate sa četbotom o planinarenju, Facebook i Instagram će pretpostaviti da volite prirodu i početi da vam nude više objava, grupa i reklama o toj temi.

Nova politika privatnosti stupa na snagu 16. decembra 2025. godine.

Iz kompanije tvrde da će ovakav pristup poboljšati preporuke i učiniti ih relevantnijim. “Ova promjena će pomoći da preporuke postanu relevantnije, tako da korisnici vide više onoga što ih zanima – i manje onoga što ih ne zanima”, poručuju iz Meta-e.

Korisnici će i dalje moći da kontrolišu svoje preporuke kroz opcije kao što su “Ads Preferences” i podešavanja feed-ova. Meta takođe navodi da neće koristiti teme poput religije, orijentacije, političkih stavova ili zdravstvenih podataka za personalizaciju reklama.

Ova promjena stiže u trenutku kada Meta AI koristi više od milijardu ljudi mjesečno, a kompanija očigledno želi da iskoristi tu ogromnu bazu korisnika za finije podešavanje svog algoritma.

Iako iz Meta-e tvrde da će korisnici zadržati kontrolu, činjenica da razgovori sa AI četbotom sada postaju dio sistema za personalizovane reklame otvara ozbiljna pitanja o privatnosti.

Nastavi čitati

Svijet

MASOVNA PUCNJAVA U AMERICI: Ubijene četiri osobe, najmanje ranjeno 12

Četiri osobe su ubijene, a najmanje 12 drugih je ranjeno u pucnjavi koja se dogodila danas 11. oktobra u gradu Liland, savezna država Misisipi, saopštili su zvaničnici.

Gradonačelnik Lilanda, Džon Li, rekao je za CBS News da se pucnjava dogodila oko ponoći i da su četiri ranjene osobe helikopterom prebačene u lokalne bolnice. Za sada nema informacija o njihovom zdravstvenom stanju.

Niko još nije uhapšen, a istraga je u toku.

Li je rekao da se pucnjava dogodila u glavnoj ulici. U tom trenutku u gradu su se nalazili ljudi koji su došli na proslavu povodom utakmice za povratak bivših učenika srednje škole Liland (homecoming).

Na sajtu školskog distrikta navedeno je da je srednja škola Liland tog dana trebalo da igra utakmicu protiv srednje škole Čarlston.

Liland je mali grad u okrugu Vašington, sa oko 4.000 stanovnika, prema podacima iz popisa stanovništva iz 2020. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno