Connect with us

Svijet

ERDOGAN SA BAJDENOM: Na tapetu borbeni avioni F-16

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da je razgovarao o pitanju turske nabavke borbenih aviona F-16 iz SAD tokom kratkog susreta s američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom na marginama samita lidera G20, javlja Anadolija.

“Imao sam kratak razgovor sa Bajdenom. Razgovarali smo i o pitanju F-16”, rekao je Erdogan na konferenciji za novinare nakon samita G20 u Indiji.

Lideri G20, u odsustvu predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsednika Kine Si Đinpinga, okupili su se u Nju Delhiju na dvodnevnom samitu pod temom “Jedna Zemlja, jedna porodica, jedna budućnost”, navela je agencija.

“Nažalost, naši prijatelji stalno spominju Švedsku kada je u pitanju F-16. Takav pristup nas ozbiljno uznemirava”, rekao je Erdogan.

Predsjednik Turske je ponovio da je mogući prijem Švedske u NATO u nadležnosti turskog parlamenta.

“Nisam u situaciji u kojoj mogu sam da odlučujem. To mora da usvoji parlament. Švedska mora da ispuni svoje obaveze”, rekao je Erdogan.

Turska tvrdi da kandidatura Švedske za ulazak u NATO i pitanje turske kupovine F-16 od SAD nisu međusobno povezani.

Zvanična Ankara je zatražila borbene avione F-16 i opremu za modernizaciju letjelica u oktobru 2021.

Ugovor vrijedan šest milijardi dolara uključivao bi prodaju 40 mlaznjaka, kao i komplete za modernizaciju za 79 borbenih aviona koji se već nalaze u inventaru turskih ratnih snaga.

Stejt department je neformalno obavijestio Kongres o mogućoj prodaji, međutim, ključni poslanici na Kapitol hilu upozorili su da će odbaciti dogovor zbog nekoliko zahtjeva, uključujući i uslovljavanje kupovine kako bi Ankara odobrila kandidaturu Švedske za članstvo u NATO.

Ankara tvrdi da bi avioni ojačali ne samo Tursku, već i NATO savez.

Svijet

KINA SE OSLOBAĐA AMERIČKOG DUGA! Povećava rezerve u zlatu

Kina je u prvom tromjesečju prodala rekordnu količinu od 53,3 milijarde dolara državnih obveznica američkog Trezora i drugih hartija od vrijednosti u pokušaju da se diverzifikuje od američke imovine.

Kineske investicije u Sjedinjenim Američkim Državama ponovo privlače pažnju investitora usred znakova da bi se tenzije između najvećih svetskih ekonomija mogle pogoršati, prenosi Blumberg.

“Pošto Kina prodaje i jedno i drugo uprkos činjenici da smo bliži ciklusu smanjenja kamatnih stopa Feda, trebalo bi da postoji jasna namera da se diverzifikuje dalje od američkih dolara”, rekao je Stiven Čiu, glavni strateg za azijske devizne i kamatne stope u Blumbergu.

Prema njegovim riječima, kineska prodaja američkih hartija od vrijednosti mogla bi da se ubrza dok se trgovinski rat između SAD i Kine nastavlja, posebno ako Tramp ponovo bude izabran za predsjednika.

Predsjednik SAD Džozef Bajden je uveo velika povećanja carina na niz kineskih uvoznih proizvoda, dok je njegov prethodnik Donald Tramp rekao da bi mogao da uvede namet od više od 60 odsto na kinesku robu ako bude izabran.

Pošto Kina prodaje imovinu u dolarima, njene zalihe zlata su porasle u državnim rezervama. Učešće plemenitog metala u rezervama u aprilu je poraslo na 4,9 odsto, što je najviše prema podacima centralne banke iz 2015. godine, prenosi tanjug.

“Kina i zemlje koje su bliske sa njom povećale su svoje posedovanje zlata u deviznim rezervama od 2015. godine, dok su ih zemlje u američkom bloku održale uglavnom stabilnim. Ovo sugeriše da je kupovina zlata od strane nekih centralnih banaka možda bila vođena zabrinutošću zbog rizika od sankcija”, izjavila je prvi zamenik generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda Gita Gopinat.
Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

MEDVEDEV ZABRINUO EVROPU “Izgleda da NATO insistira da osvojimo cijelu Ukrajinu, A MOŽDA I POLJSKU”

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije je poručio zapadnim liderima da dobro proračunaju domet oružja koje šalju Kijevu, jer će od toga zavisiti dubina bezbjednosne zone koju će Rusija stvoriti kako bi se zaštitila od i napada neprijatelja.

U slučaju da Ukrajina upotrebi rakete dugog dometa za napade na rusku teritoriju, “sanitarna zona” bi mogla da prođe i kroz teritoriju Poljske, upozorio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbednosti Dmitrij Medvedev.

“Ako se ovo nastavi, bezbjednosna zona će biti negde na granici sa Poljskom ili čak u samoj Poljskoj”, napisao je Medvedev na Telegramu.
Rakete “storm šedou”, koje Zapad isporučuje Kijevu, imaju domet napada od najmanje 550 kilometara, a udaljenost između Belgoroda i Kijeva je 429 kilometara, podsjetio je Medvedev.

“Izgleda da moronski NATO stratezi otvoreno žele da se pod kontrolom Rusije nađe gotovo cijela Ukrajina. Zato banderovcima u vladi daju oružje sve većeg dometa”, zaključio je Medvedev i pozvao zapadne lidere da “dobro proračunaju domet” udara iz oružja koje je dostavljeno Kijevu.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je poručio da zarad bezbednog života građana Rusije mora da se stvori tzv. sanitarna zona, odnosno bezbjednosna teritorija sa koje neprijateljska vojska ne bi mogla da nanosi udare na teritoriju Rusije.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP “Zbog Bajednove NESPOSOBNOSTI do izbora bi mogao da izbije TREĆI SVJETSKI RAT”

Bivši predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da bi do predsjedničkih izbora u SAD mogao da izbije treći svjetski rat zbog nesposobnosti aktuelnog američkog rukovodstva, istakavši da se sadašnji sukobi ne bi dogodili da je on predsjednik Sjedinjenih Država.

“Sa ovakvim idiotima koji vode ovu državu neće ostati mnogo ljudi jer je danas moć oružja zastrašujuća. Mogli bismo da završimo u narednih pet mjeseci u trećem svjetskom ratu jer imamo nesposobne ljude”, rekao je Tramp, kandidat republikanaca, na mitingu u Minesoti.

On je dodao da su SAD “krhke” i da bi “vrlo brzo mogle da završe u trećem svjetskom ratu” jer je vode “glupi ljudi”.

Tramp je rekao da se sukob Rusije i Ukrajine, konflikt na Bliskom istoku i visoka inflacija ne bi desili da je on predsjednik SAD.

Nastavi čitati

Aktuelno