Connect with us

Politika

ELMEDIN KONAKOVIĆ: Turkovićeva bila ministar kad su RUSIMA POTPISANE ID KARTICE

ID kartice dvojici ruskih diplomata koji su u BiH došli nakon što su protjerani iz drugih zemalja, potpisane su u vrijeme ministarke inostranih poslova Bisere Turković, izjavio je njen nasljednik na toj funkciji Elmedin Konaković.

“Jedan od njih, Serov, došao je 25.10.2022. godine. Drugi, Anton Sokolov je došao 12.1.2023. godine. To su oba datuma kada još nije bilo formirano Vijeće ministara BiH. Bisera Turković je bila ministrica vanjskih poslova BiH, Osman Mehmedagić na čelu OSA, Fahrudin Halač bio je zamjenik direktora Granične policije BiH. Ruska ambasada je ministarstvu tada uputila dopis i zatražila ID kartice za diplomate. Ministarstvo je obavijestilo ambasade da rade najavu dolaska diplomata 15 dana uoči ulaska u BiH, što se u ovom slučaju nije desilo, ušli su bez najave. Onda je Ambasada Rusije uputila dopis da im se izdaju ID kartice (ključni dokument koji uređuje prava i obaveze diplomate). Imam zahtjeve sa slikama i potpisima obojice diplomata”, objasnio je Konaković na konferenciji za medije koju je organizovao nakon povratka iz Strazbura.

Oba diplomata su prešli granicu BiH bez da je iko od nadležnih službi reagovao, rekao je on, a prenosi N1..

Između ostalog, naveo je Konaković, na diplomatskim listama su se nalazili i mrtvi ljudi.

Konaković se osvrnuo na posjetu Strazburu.

“U ovom trenutku brojni važni akteri, koji o BiH razgovaraju, pišu i pripremaju važne odluke. Rekao sam kad sam preuzimao ovu funkciju, da se odluke neće donositi bez nas, bez da barem dođemo i kažemo istinu o BiH i tim procesima koji se kod nas dešavaju. I naravno, lobiramo u ovom trenutku koji zovemo momentum za BiH, šta se kod nas sve dobro i loše događa i da pokušamo s prijateljima BiH pokušamo napraviti važan korak ka evropskim integracijama”, rekao je on, ističući da BiH ima tu priliku zbog rata u Ukrajini.

“Prilika je tu, vrata su nam otvorena i čini se da politički akteri u BiH nedovoljno shvataju kakvu priliku BiH ima ispred od sebe”, prenosi “Avaz” Konakovićeve riječi..

“Priča o proširenju EU je ponovo živa, ponovo je aktivna, da se govori o Ukrajini, Gruziji, Moldaviji i zemljama zapadnog Balkana. Nas taj prostor posebno interesuje i svjesni toga od početka pokušavamo napraviti nekoliko važnih koraka u smislu političke stabilizacije, regionalne stabilnosti, a posebno stabilnosti unutar BiH na političkom polju. Niko nas neće posvađane, blokirane, niko neće htjeti da razgovara sa nama, a kamoli da otvori vrata integracije”, rekao je Konaković.

Dodaje da je EU pripremila paket za zapadni Balkan za narednih sedam godina u iznosu od 14 milijardi eura.

“Sad imam informaciju da su spremili dodatnih šest milijardi eura za tri godine, od kojih bi četiri milijarde trebale biti namijenjene za poboljšanje poslovnog ambijenta na prostoru zapadnog Balkana. Dvije milijarde grant sredstava koje bi trebale biti potrošene na infrastrukturne projekte. Mi smo zbog dobrog starta, prilikom posljednje raspodjele sredstava iz EK dobili 57 posto ukupnih grant sredstava. 303 miliona su dodijeljena BiH, a 43 posto ostalim državama regiona”, naveo je on.

Ministar inostranih poslova je pozvao sve one koji se bave privredom i biznisom da izvrše maksimalan pritisak na političke aktere, da shvate ovu šansu.

“Kada govorimo o proširenju to je integracija prije članstva. Sada se govori o ubrzanom pristupu zajedničkom evropskom tržištu. To bi otvorilo mnogo prostora za privredu BiH. Naše izvozom orijentisane kompanije bi imale zaista veliku priliku za razvoj. Čak i mali dobavljači s kojim sarađuju. To će biti ozbiljna ekonomska injekcija za BiH ukoliko budemo pametni, ukoliko bude dominirao ratio, a ne neke turbulencije”, poručio je on.

Konaković je izjavio i da su evropski komesari i parlamentarci raspoloženi da pomognu BiH u vezi sa iskorakom ka EU, ali da su među važnijim uslovima zakon o sudu i zakon o sukobu interesa.

“Lobiramo da dobijemo političku odluku da će biti početak pregovora sa BiH možda čak i bez datuma, a možda i sa datumom i da u procesu donošenja paketa podrške za zapadni Balkan BiH ima priliku da uskoči na evropski voz i da benefite osjete svi građani u svojim džepovima”, naglasio je Konaković, a prenosi Srna.

On je podsjetio da je EU pripremila paket za zapadni Balkan za narednih sedam godina u iznosu od 14 milijardi evra, a da sada ima informaciju da su spremili dodatnih šest milijardi evra za tri godine, od kojih bi četiri milijarde trebale biti namijenjene za poboljšanje poslovnog amibijenta, a dvije milijarde u vidu granta za infrastrukturne projekte.

On je naglasio da su pod posebnom lupom Brisela odnosi Srbije i samoproglašenog Kosova, a sa pažnjom se prati formiranje Vlade u Crnoj Gori.

Related Topics:

Politika

“BOGATA” OPŠTINA! Nevesinjska bolnica nabavlja limuzinu od 92.430 KM

Opšta bolnica u Nevesinju odlučila je nabaviti automobil vrijedan 92.430 KM sa porezom, a sudeći po specifikacijama najvjerovatnije su se odlučili za škodu superb saznaje CAPITAL.

Kada su u pitanju karakteristike vozila zatražili su da automobil ima automatski mjenjač, pogon na sve točkove, kao i da bude crne metalik boje.

Traže i da vozilo ima putni računar, utičnicu u prtljažniku, limitator brzine, ali i prednje i zadnje parking senzore.

Zahtijevaju i da snaga motora bude najmanje 140 kilovata, kao i multifunkcionalni servo upravljač podesiv po visni i dubini.

Rok za prijem i otvaranje ponuda je 17. jul ove godine.

Aktuelni direktor ove bolnice je Velibor Milivojević.

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ IZ STRAZBURA UPOZORIO: Višesatna čekanja na granicama ponižavaju građane, EES sistem mora biti prilagođen

U Savjetu Evrope u Strazburu ukazao sam na sve ozbiljniji problem višesatnih čekanja na granicama sa Evropskom unijom i potrebu urgentnog prilagođavanja novog EES sistema evidentiranja ulazaka i izlazaka sa realnim stanjem na graničnim prelazima i aerodromima.

Ovo je na “Iksu” objavio Branislav Borenović, poslanik u PD PSBiH.

“To je problem koji svakodnevno pogađa stotine hiljada građana širom zemalja zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu – prekomjerno duga čekanja na granicama sa Evropskom unijom.

Tokom ljetne sezone, praznika i vikenda, čekanja na pojedinim graničnim prelazima traju po nekoliko sati. U tim kolonama nalaze se porodice sa djecom, studenti, radnici, turisti, preduzetnici i prevoznici. Gube se vrijeme, novac i strpljenje, dok frustracija neprestano raste”, naveo je on i dodao:

“U potpunosti razumijemo pravo i obavezu Evropske unije da štiti svoje spoljne granice i obezbijedi visok nivo bezbjednosti. Međutim, postoji opravdana zabrinutost da bi primjena novog Sistema evidencije ulazaka i izlazaka (EES) sa EU i šengen zonom mogla dodatno usporiti protok saobraćaja i dovesti do još dužih zadržavanja na graničnim prelazima i aerodromima”.

Borenović kaže da je kolagama u Savjetu Evrope rekao da ne želi da kritikuje, već da pozove na partnerstvo i pronalaženje rješenja.

“Da zamisle da po ovoj vrućini čekaju tri, četiri ili pet sati da bi prešli granicu sa Evropskom unijom. Da zamisle koliku to izaziva frustraciju, poniženje, iscrpljenost i osjećaj nepravde! Da li je to sloboda kretanja kojoj težimo?”, naveo je Borenović.

On je podsjetio da već stižu ozbiljna upozorenja vodećih ljudi međunarodnih turističkih i aerodromskih asocijacija, kao i grčkih i italijanskih strukovnih organizacija, da se hitno mora nešto preduzeti – obustaviti ili prilagoditi primjenu novog EES ( sa EU-šengen zemljama) sistema za prelazak granica stvarnim uslovima, jer ćemo u suprotnom imati ogromne probleme i kolaps na graničnim prelazima i aerodromima.

“Sloboda kretanja ljudi i robe jedna je od temeljnih evropskih vrijednosti. Ako građani Zapadnog Balkana Evropu budu doživljavali prvenstveno kroz rampe, kolone i višesatna čekanja, rizikujemo da oslabimo povjerenje u evropsku ideju i evropsku budućnost naših zemalja. Za mnoge građane, granični prelaz predstavlja njihov prvi i najdirektniji susret sa Evropom. Taj susret treba da stvara osjećaj partnerstva i pripadnosti, a ne frustraciju i razočaranje”, rekao je Borenović.

On navodi da je iskoristio priliku da pozove sve da zajedno radeo na pronalaženju praktičnih rješenja.

“Ne zbog procedura, već zbog ljudi. Zbog porodica, mladih i privrednika koji očekuju da Evropa bude prostor povezivanja, a ne čekanja. Evropa mora ostati kontinent koji spaja ljude, a ne mjesto na čijim se granicama gube vrijeme, strpljenje i vjera u našu zajedničku budućnost”, zaključio je Borenović.

Nastavi čitati

Politika

UHLJEBLJAVANJE BEZ PREMCA! Vlada RS dala zeleno svjetlo za 56 novih fotelja u režiji Ane Trišić Babić

Vlada Republike Srpske dala je saglasnost Ani Trišić Babić da u novoosnovanu Kancelariju za međunarodnu saradnju Republike Srpske zaposli čak 56 ljudi.

Toliko je naime planirano pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta koji stupa na snagu naredne sedmice.

Prema ovom aktu, kancelarija će imati sektor za pravne poslove i upravljanje resursima, sektor za analizu i planiranje, sektor za promociju i odnose sa javnošću te područnu jedinicu u Istočnom Sarajevu.

Kancelarija će pored direktora imati zamjenika, pomoćnika, sekretara, načelnike odjeljenja, saradnike za ljudske resurse i kadrovske poslove, kancelarijsko poslovanje, javne nabavke, prevodioca, IT administratora.

U njoj će biti zaposlen i viši stručni saradnik za geopolitičko planiranje sa završenim fakultetom političkih nauka, ali i saradnik za evropska pitanja čiji će posao biti sve što je vezano za integracije, iako Republika Srpska ima odvojeno ministarstvo koje se ovim bavi.

Trišić Babić će oko sebe imati i analitičare za ekonomska i bezbjednosna pitanja, portparole, saradnike za diplomatiju i digitalnu komunikaciju, saradnju sa dijasporom, projekte.

U sistematizaciji se navodi da je Kancelarija osnovana kao stručna služba Vlade, sa ciljem unapređenja međunarodne saradnje Srpske sa drugim državama i međunarodnim organizacijama, a sve radi zaštite njenih političkih, ekonomskih, kulturnih i drugih interesa.

Prema uredbi o njenom osnivanju, u ovoj kancelariji će se praviti dugoročne strategije za jačanje međunarodne pozicije Republike Srpske, analizirati međunarodni trendovi i pripremati planovi usaglašeni sa ciljevima ekonomskog rasta, kulturne promocije i političke stabilnosti.

Finansiraće se iz budžeta Republike Srpske, posredstvom donatora iz sredstava EU fondova i drugih izvora.

Rebalansom budžeta za ovu godinu, Kancelariji za međunarodnu saradnju je obezbijeđen budžet od preko dva miliona maraka od čega će 1,1 milion biti isplaćeno za plate.

Nastavi čitati

Aktuelno