U javnosti je nedavno odjeknula vijest da će na lokaciji bivšeg kina Kozara u Banjaluci, umjesto nebodera biti izgrađen park. Međutim, velika pobjeda se nije desila preko noći…
Ova priča zakotrljala se prije nekoliko godina, zahvaljujući tadašnjem kandidatu, a današnjem gradonačelniku Banjaluke Drašku Stanivukoviću. Naime, Stanivuković je u svojoj kampanji obećavao kako na toj lokaciji neće “nići” neboder, te da će se boriti protiv toga. Obećavao je, bez obzira na to što je regulacioni plan već bio usvojen.
Upravo zato, kada je došao na mjesto gradonačelnika, dočekali su ga brojni problemi, jer je zgrada već bila ucrtana u regulacioni plan.
U borbi protiv nebodera uključili su se i stanari. Stanari su organizovali proteste, a tražilo se rješenje kojim će biti zadovoljni svi. I stanari i investitori i Grad. S obzirom da je regulacioni plan već usvojen i da bi zaustavljanje regulacionih dozvola Grad Banjaluku moglo koštati milionske tužbe, najizazovniji problem bio je pred gradonačelnikom Banjaluke – kako ispuniti obećanje, ali i ispoštovati sve procedure.
Presuda i protesti
U međuvremenu, stigla je i odluka Suda. Odluka o donošenju Regulacionog plana dijela centralnog područja grada Banjaluka nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o uređenju prostora i građenju, objavio je Ustavni sud Republike Srpske ljetos.
Konkretno, sud je donio odluku u predmetu broj U-16/22 kojom je utvrđeno da Odluka o donošenju Regulacionog plana dijela centralnog područja grada Banjaluka („Službeni glasnik Grada Banjaluka“ broj 48/18) nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o uređenju prostora i građenju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 40/13, 106/15, 3/16 i 84/19).
– Sud je, naime, ocijeno da donosilac ovog akta, u postupku pripreme, izrade i donošenja osporene odluke nije postupao saglasno relevantnim odredbama Zakona o uređenju prostora i građenju, čime je istovremeno narušio i ustavno načelo zakonitosti – objavljeno je na sajtu Ustavnog suda.
U prevodu, bivša gradska administracija nije ispoštovala baš sve procedure kada se donosio sporni regulacioni plan.
Svađe
Mještani ulica Aleja Svetog Save i Sime Šolaje okupili nekoliko puta u da zaustave radove na privremenom putu koji bi iz Aleje Svetog Save ulazio u jednosmjernu ulicu. Tražili su da se radovi zaustave jer su uputili žalbu na rješenja i dozvole koje je Grad izdao i da se radovi suspenduju dok se pravna procedura žalbe ne završi. Pridružio im se i gradonačelnik Banjaluke, ali i pojedini odobornici i poslanici.
Ovaj period obilježile su i burne javne rasprave u koje su tih dana bile uprte sve oči javnosti. Gradonačelnik je sve vrijeme ponavljao:
– Tražim rješenje kojim će biti zadovoljni i stanari i Grad i investitor.
Njegov prioritet, kako kaže, bilo je kako spasiti grad milionskih tužbi. Nakon trogodišnjih pregovora, ipak je uspio.
Park umjesto zgrade
Nedavno je priča dobila epilog, a gradonačelik i investitor su nakon brojnih pregovora našli rješenje. Naime, Stanivuković planira dati 5.003 kvadrata zemljišta na Banjalučkom polju za 2.847 kvadrata u centru grada na lokaciji bivšeg kina „Kozara“ u vlasništvu firme „Cinema Tower“ uz njihovu doplatu od 141.675 KM. Podršku je dobio i od Skupštine, te je ovim priča završena.
Ovim se ispunilo Stanivukovićev plan da nađe rješenje u kom će zadovoljni biti i Grad i mještani i investitor.
– Na mjestu gdje se nekada nalazilo kino „Кozara“, ove godine gradićemo jedan od najljepših parkova u epicentru našeg grada, to će biti još jedan simbol naše zajedničke pobjede – objavio je Stanivuković na društvenim mrežama.
Šta kaže investitor?
– I dalje smatramo da je najljepši od svih projekata neopravdano protjeran iz centra grada, a pet godina našeg napornog rada bačeno je niz vjetar – rekao je medijima direktor firme Cinema Tower, Vedran Savić.
To, zapravo, znači da je zeleno svjetlo dobila nagodba gradonačelnika sa tom firmom da se novi stambeno – poslovni kompleks umjesto na lokaciji nekadašnjeg kina Kozara u centru Banjaluke gradi u neposrednoj blizini zgrade Vlade i Gradskog stadiona.
– Ipak, zahvaljujemo Gradu i Skupštini na inicijativi i volji da se za ovaj višegodišnji problem nađe koliko-toliko prihvatljivo rješenje. Ovim su zaustavljeni veliki sudski sporovi za odštetu koju bi Grad morao da plati -priznaje Savić.
Savić smatra da su stanari u ovom dijelu grada dobili šta su željeli, a Grad će dobiti novu imovinu, kao i sadržaje u pješačkoj zoni.
– Mi ćemo konačno nastaviti da se bavimo našom glavnom djelatnošću, razvojem projekata. Ovakvo rješenje je za nas nepovoljnije jer smo dobili manje atraktivnu lokaciju od ove, ali zbog svega prihvatili smo ponuđeni kompromis – zaključuje Savić.
Šta kažu građani?
Tragom ove važne vijesti za mještane koji žive u samom centru grada, ekipa BLinka prošetala je Banjalukom i razgovarala sa njenim stanovnicima.
Većina naših sagovornika istakla je kako je to sjajna odluka.
– Ja mislim da je to jedna jako fina ideja za ovo naselje, bilo je govora da će to biti neka zgrada od 12 spratova. Međutim, građani koji stanuju tu su bili protiv toga da se tu podigne zgrada koja će uticati negativno što se tiče sunca i svjetlosti. Prije nekoliko dana gradonačelnik je dolazio tu dolazio da mjere nešto oko tog parka, pitali smo ga: Šta imate vi u planu tu? On je rekao park. Oh, mi bili sretni, svaka vam čast. To je jedna jako fina ideja i mislim da ne može biti bolje za ove ljude koji tu žive – rekla je jedna od naših sagovornica.
Jedan stariji mještanin dodao je:
– Bilo je tu raznoraznih informacija, trebala je da se gradi zgrada i valjda se od toga odustalo. Da li je dobro ili nije to stručnjaci znaju, a ja mislim da je to nije loše – kaže ovaj čovjek.
U šetnji smo sreli i ženu koja je kod navedene lokacije živjela decenijama.
– To je divno, ako je istina. Prvi put čujem od vas. Ja sam tu živjela 20 godina, drago mi je ako je to tačno – kazala je naša sagovornica.
MILANOVIĆ O UVOĐENJU TRAMVAJA: Vrijeme je za novi koncept javnog prevoza u Banjaluci (VIDEO)
Sadašnjim prevozom niko nije zadovoljan, ni građani, ni prevoznici, ni Grad, rekao je on.
Da li je Banjaluka spremna za tramvaj ili je riječ o još jednoj velikoj političkoj ideji bez pokrića? Nakon najave gradonačelnika Draško Stanivuković o uvođenju tramvajskog saobraćaja, otvorena su brojna pitanja, od cijene i finansiranja, do realnih potreba građana.
Da li je ovo projekat koji će promijeniti lice grada ili predizborno obećanje koje lijepo zvuči?
Usluga javnog prevoza je jedna od najvažnih komunalnih djelatnoisti. Sadašnjim prevozom niko nije zadovoljan, ni građani, ni prevoznici, ni Grad, rekao je odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, Dragan Milanović.
– Sadašnji koncept saobraćaja naslijeđen je od ranije. Sada je pravo vrijeme da se razmišlja kako će saobraćaj izgledati u budućnosti. Trend je uvođenje elektičnih autobusa. Važno je zbog ekologije, jeftnije je, udobnije je, a cilj je povećati broj korisnika kako bi se smanjile gužve u saobraćaju. Banjaluka nema kapacitet za više linija ali za nekoliko da. U tom pravcu ako bi se išlo trebalo bi dogovarati sa susjednim opštinama. Međutim, uvijek ideja naiđe na osporavanja. Rasteretilo bi saobraćaj. Pravi je momenat da se pravi plan i koncept kako da izgleda saobraćaj u Banjaluci – rekao je Milanović.
Studija i stručnjaci će pokazati kako će izgledati, kaže Milanović.
– Ideja je da se postojeći autobusi zamijene elektičnim a da se na dvije linije postave tramvaji – kaže Milanović.
Skupštinska većina nema ništa protiv ovog prijedloga od strane gradonačelnika, ali se pitaju da li je realan.
– Mi nismo protiv razvijanja Banjaluke. Međutim, sadašnji javni prevoz je katastrofalan, jedan je od većih zagađivača u gradu. Јavni prevoz koristi svega 10 odsto stanovništva – kaže odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka, Bogoljub Zeljković.
Nismo protiv tramvaja ali brojna obećanja nisu ispunjena, kaže Zeljković.
– Mislim da se prvo mora uraditi ozbiljna analiza. Struka i studija izvodljivosti je na potezu. Sada ne postoji putna infrastruktura za to. Ulaganja u puteve su neophodna. Šta će od svega biti vidjećemo – rekao je Zeljković.
STANIVUKOVIĆ UGOSTIO BIBASA! Pokazao mu brojne projekte
-Posebno me čini ponosnim njegovo zapažanje da se Banja Luka u posljednjih pet godina promijenila više nego u prethodnih skoro dvadeset, u pozitivnom smislu i hvala mu na tim riječima. Iskoristio sam priliku da mu lično pokažem projekte na koje smo najviše ponosni. Najsnažniji utisak na njega ostavili su Centralno spomen-obilježje, novi gradski park kod „Delte“, spomenik Tvrtku I Kotromaniću, ali i naše šetalište – rekao je gradonačelnik.
Poručio je kako gradska administracija nastavljaa da gradi snažne mostove prijateljstva i jačamo veze koje traju godinama.
-A bila je ovo prilika i da uzvratimo gostoprimstvo koje nam je ukazano tokom posjete Izraelu prije nekoliko godina – naveo je on.
VIŠEKRUNA: Svjesni smo problema stanovnika Lorkinog naselja
Sa stanovnicima Lorkinog naselja želimo otvoren i argumentovan razgovor, kako o svim temama iz nadležnosti Odjeljenje za prostorno uređenje, tako i o problemu parkiranja, ali i ostalim potrebama ovog naselja.
Poručio je to Vuk Višekruna, ovlašteni potpisnik Odjeljenja za prostorno uređenje u Gradskoj upravi Banjaluka, navodeći da su oni svjesni svih problema koje imaju stanovnici ovog naselja.
“Tu je problem nedostatka parking mjesta za vlasnike stanova u ovom naselju. To je problem koji je izražen u svim starijim naseljima u gradu, a iz razloga što u vrijeme kada su građeni ovi objekti nije obezbijeđen dovoljan broj parking mjesta, odnosno barem jedno parking mjesto po stambenoj jedinici. Broj parking mjesta ne odgovara ni približno broju stanova u ovom naselju. Sa porastom broja automobila taj problem je postojao sve izraženiji i to je ono što nam je svima vrlo dobro poznato”, naveo je on.
Kako je dodao, problem koji se javio jeste i izgradnja novih objekata u ovom naselju, i to, kako kaže, usvajanjem regulacionog plana 2008. godine, na osnovu koga je izgrađeno sedam objekata, a od kojih niti jedan nije u posljednjih pet godina.
“Dakle, ako ćemo biti objektivni, moramo reći da nismo uzrokovali niti jedan od ovih problema, ali ću ponoviti da smo zajedno sa stanarima spremni da radimo barem na njihovom ublažavanju. Problem nedostatka parking mjesta nije nastao izdavanjem građevinske dozvole za jedan od predmetnih objekata, a pogotovo ne izdavanjem lokacijskih uslova za drugi objekat”, ističe Višekruna.
On je naveo da je za objekat investitora Ljirim Mustafe izdata građevinska dozvola u maju 2022. godine.
“Objekat je spratnosti Po+P+3+Pe i uvidom u projektnu dokumentaciju vidljivo je da sadrži četiri poslovna prostora administrativne namjene (po jedan u prizemlju, prvom, drugom i trećem spratu) i jednu stambenu jedincu na povučenoj etaži. Na parceli objekta obezbijeđeno je sedam parking mjesta i to: četiri mjesta u podrumskoj etaži, jedno mjesto u prizemlju objekta i dva mjesta na parteru”, navodi Višekruna.
Kako dodaje, pored ovoga, investitor je u obavezi da obezbijedi još četiri parking mjesta u okviru javne regulacije, koja će biti dostupna za parkiranje svim stanarima naselja.
“Što se tiče drugog objekta, u toku je postupak koji je inicirala urbanističko građevinska inspekcija, a odnosi se na pojašnjenje i usklađivanje sa planom u dijelu pristupa i procenta zelenih površina na parceli. Rezultat tog postupka, u svakom slučaju, biće novi urbanističko tehnički i lokacijski uslovi za ovu lokaciju. To praktično znači da taj objekat nema važeće ni urbanističko – tehničke, ni lokacijske uslove, dok izdavanje građevinske dozvole još uvijek nije izvjesno”, dodaje Višekruna.
On je naglasio da u skladu sa zakonom pravo učešća u postupku imaju vlasnici parcela koje graniče sa parcelom na kojoj je planirana izgradnja objekta.
“Stanari naselja to formalno nisu, te je Odjeljenje u tom smislu i tretiralo njihove zahtjeve. Ovakav stav Odjeljenja potvrdilo je i nadležno Ministarstvo za prostorno uređenje, kako u ovom postupku tako i u mnogobrojnim ranijim postupcima izdavanja građevinskih dozvola. Ovo je i dodatni razlog da sa stanarima razgovaramo i damo im sva potrebna pojašnjenja i informacije pošto u skladu sa navedenim nemaju pravo formalnog učešća u ovim postupcima”, navodi Višekruna.
