Connect with us

Društvo

IMA PETORO DJECE, HRANE SE U JAVNOJ KUHINJI U MOSTARU! “Nismo prljavi ni poderani”

Skoro 40 hiljada građana BiH ne zna hoće li danas imati pristojan obrok, procjena je upravnika javnih kuhinja. Je li u BiH bolje biti zatvorenik s osiguranim ručkom ili slobodan, a gladan? Čija je to sramota? Tekst donosi Deutsche Welle.

Kroz prozorčić javne kuhinje Crvenoga krsta u Mostaru korisnicima se dnevno preda od 350 do 370 pripremljenih obroka. Hrana se dijeli iza 10 sati, neki svoj obrok odmah jedu u blagovaonici, a neki pružaju svoje kantice kako bi kuvarice u njih ulile varivo.

Nije im previše do razgovora, a ni do fotografisanja. Kao da jedva čekaju otići sa svojim lončićima i kruhom. Pojedini dolaze s većim posudama. “Tu je hrana za 12 članova porodice”, kaže kuvarica javne kuhinje za DW.

Ramiz Pozder otac je petero djece i narušenog je zdravlja. “Borba je to za život, za porodicu”, kaže u kratkom razgovoru za DW. Porodicu prehranjuje u javnoj kuhinji već 12 godina.

Od posla ne bježi, ali ga nema. Ne može se drukčije, a pomoći, pojadao se, ni od kuda nema.

“Kako živjeti od penzije supruge od nešto više od 400 KM? I ona je teško bolesna, ali se bori za nas i našu djecu. Da nismo prljavi, poderani”, pokazuje Ramiz dostojanstveno na svoju čistu i ispeglanu majicu. Sa porodicom on živi u staroj kućici bez kupatila.

“Tako ti je, sestro, kako je”, završava ovaj kratak razgovor.

On je jedan od skoro 19 hiljada korisnika, ukupno 57 javnih kuhinja u BiH. A procjene onih koji trebaju obrok su daleko više.

UNDP svojim projektom Hrana za sve, regionalni dijalozi o ostvarivanju prava na topli obrok u BiH, skreće pažnju na ovaj, kako su naglasili, “brzorastući problem”.

“Nažalost, čak u 70 opština i gradova nemamo nikakvu uslugu besplatne podjele obroka. Potrebe su puno veće”, kaže za DW Amina Omičević iz jedinice za Integracije i inovacije UNDP-a BiH.

Mapiranje stanja u javnim kuhinjama u BiH pokazalo je da se nakon pandemije broj korisnika u BiH povećao. Bilježi se stalan trend rasta, pri čemu je broj povećan za više od 500 korisnika u 2022. godini u odnosu na 2021. Anketa je pokazala da se 12% ispitanika izjasnilo da su u stanju povremenog prehrambenog siromaštva, jedna trećina kaže kako neće više imati siguran obrok, dok je njih čak 80 posto izloženo riziku od nedostatka hrane. Iako je anketni uzorak malen, ostaje realnost da su mnogi u BiH ili suočeni s gladovanjem ili povremeno nemaju što jesti ili strepe od nedostatka hrane.

Većina korisnika su ranjive grupe stanovništva – penzioneri, nezaposleni, samohrani roditelji, osobe sa smetnjama u razvoju, pripadnici romske populacije, migranti…

Poznavateljima (ne)prilika u BiH ovo nije iznenađenje jer pogledavši samo, na primjer, podatke Federalnog zavoda za penziono osiguranje, skoro 400 hiljada penzionera prima penziju od samo 538 KM, nešto više od 250 eura, dok njih skoro 5000 prima nevjerovatno niskih 347 KM.

Omičević kaže da bh. društvo ne prepoznaje i ignoriše problem nesigurne dostave hranom ranjivih kategorija, ali se osvrće i na drugu, socijalnu dimenziju javnih kuhinja koje su mnogim korisnicima jedina prilika za razgovor i barem kratko druženje.

“Nužna su nova i sveobuhvatnija zakonska rješenja da bi naši sugrađani i oni koji sami ne mogu osigurati obrok ostvarili svoje pravo na hranu. U mnogim zemljama svijeta to ljudsko pravo svi ne mogu ostvariti, ali smatram da mi možemo puno bolje”, uvjerena je Omičević.

A to “puno bolje” realizovaali su učenici i nastavnici srednje strukovne škole Silvije Strahimir Kranjčević u Livnu. Oni su u sklopu škole otvorili javnu kuhinju, pripremaju i dijele obroke svojim sugrađanima u potrebi. Ova škola prozvana je “školom s dušom”.

Ali javnu kuhinju nemaju još mnoga mjesta u BiH poput Čapljine, Tomislavgrada, Prozor-Rame, Nevesinja, Trebinja, Neuma, Gruda, Kupresa, Širokog Brijega…Međutim, UNDP-ovo mapiranje je pokazalo i vrlo zabrinjavajuće podatke: 79.63 posto osoblja javnih kuhinja drži kako postoji društvena stigma o njima, dok ipak 94.34 posto smatra da njihova javna kuhinja ima podršku građana u njihovoj zajednici.

Alen Kajtaz iz mostarskog Crvenoga krsta, u sklopu kojeg djeluje i javna kuhinja, iznosi zanimljivu usporedbu.

“Povelja o ljudskim pravima UN-a precizira da svi ljudi i živa bića imaju pravo na hranu. Pravilnik o prehrani zatvorenika podrazumijeva 3000 kalorija dnevno svakom zatvoreniku i dodatne kalorije ukoliko ide na rad. Nameće se pitanje, je li bolje biti zatvorenik ili čovjek koji nema što jesti?” kaže Kajtaz za DW.

Procjenjuje kako je godišnje, za nabavu hrane, prijevoz, troškove režija i plaće zaposlenicima, potrebno 25 miliona KM. “Kada bi se ovaj trošak raspodijelio na državnoj, entitetskim i županijskim razinama”, kako kaže, ” to niko ne bi osjetio.”

Nada se da će država prepoznati ulogu i značenje javnih kuhinja, ali i naglašava kako u društvu nema dovoljno saosjećanja i solidarnosti, kao ni sistemskog rješenja problema.

“Trenutno se u kuhinjama hrani 19 hiljada ljudi, a odgovorno tvrdim da ih je još toliko koji su u stanju te potrebe, a zbog ponosa ili srama ne žele se hraniti u javnoj kuhinji. To može biti samo sramota društva, koje takve sugrađane stigmatizira kao nedobrodošle”, zaključuje Kajtaz.

N1

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Zahlađenje sa kišom i susnježicom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH ujutro i veći dio prijepodneva biće pretežno oblačno vrijeme sa slabom kišom ili susnježicom u nižim i snijegom u višim područjima, a u ostatku dana prestanak padavina i smanjenje oblačnosti.

Tokom jutra biće osjetno hladnije, vjetrovito i oblačno s padavinama koje se brzo izmeštaju ka jugu. Padaće kiša, koja će u višim predjelima, a ponegdje i u nižim krajevima na istoku prelaziti u susnježicu i snijeg, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Repubike Srpske.

U nastavku jutra postepeno razvedravanje, prvo na sjeveru, a tokom dana u svim krajevima i biće svježije. Uveče i naredne noći pretežno vedro i sve hladnije uz mraz, na istoku i jugozapadu oblačnije, povremeno s po kojom pahuljom snijega.
U Hercegovini i na jugozapadu umjerena do pojačana bura, a u ostatku zemlje slab do umjeren, povremeno sa jakim udarima, sjeverni i sjeveroistočni vjetar.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do četiri, na jugu do 10, a dnevna od četiri do devet, na jugu do 12 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

VASKRŠNJI POST JE NAJSTROŽI Sveštenik objasnio zašto neko jede hranu pripremljenu na vodi, a neko na ulju

Vaskršnji post je najstroži i zbog toga se mnogi koji do sada nisu postili ustručavaju da to učine. Ishrana je, iako zdrava, i prilično oskudna: od ponedjeljka do petka se posti na vodi, a vikendom na ulju, dok je riba dozvoljena samo dva dana– na Blagovijesti i na Cvijeti.
Sveštenik Borislav Petrić, paroh crkve Svetog Proroka Ilije objasnio je da post ne mora da bude isti za svakoga.

Uzdržavanje od proizvoda na bazi mesa i mlijeka, kao i uzdržavanje od jaja dok traje Vaskršnji post je korisno za zdravlje, ali je u isto vrijeme i veoma izazovno. Mnogi koji nikada nisu postili biraju da se hrane na ovaj način prve i/ili posljednje nedjelje Velikog posta, jer strahuju da zbog zdravstvenih problema, putovanja ili izloženosti velikim fizičkim naporima neće moći da poste na vodi. Da li je post isti za svakoga ili šta bi svaki vjernik trebalo da uradi prije nego što odluči da posti za Blic TV svojevremeno je objasnio sveštenik Borislav Petrić, paroh crkve Svetog Proroka Ilije.
– Ljudi koji poste to ne čine sami za sebe, odvojeni od zajednice u nekim svojim sobama, pa sad malo tamo jedu neke proizvode na vodi ili na ulju, gladuju, već naprotiv, učestvuju u zajednici koja se zove Crkva – rekao je sveštenik Petrić i dodao:
– Zato je važno da kada neko hoće da posti najprije potraži blagoslov od crkve, od svoga sveštenika, da se vidi kako živi, u kakvim uslovima radi, da li ima neku hroničnu bolest, da li često putuje. Kontekst života je važan da bi se odredilo kako i koliko neko da posti, kada da se pričešćuje, kada da se ispovijedi.
U razgovoru sa parohijanima, sveštenici odlučuju kome će dati razrješenje za post na ulju, odnosno koliko dugo bi neko trebalo da posti – da li jednu, dvije ili svih sedam nedjelja Vaskršnjeg posta. Odluku donose na osnovu toga da li je bolestan, da li pije terapiju koja iziskuje konzumiranje kaloričnije hrane da bi lijekovi bili djelotvorni, da li vjernik radi izuzetno težak fizički posao, da li je zbog prirode posla prinuđen da često putuje dok traje post… Razloga je mnogo, te se u skladu sa njima i donosi odluka o načinu na koji će neko postiti.

Ipak, ne bi trebalo zaboraviti da je uzdržavanje od mesa, mlijeka i jaja tokom svih postova, pa i ovog Vaskršnjeg samo jedan segment sjedinjenja sa Crkvom. Pojačane molitve i dobročinstva, uzdržavanje od loših misli i djela, odlasci na liturgije i život po Svetom pismu imaju jednaku težinu kao i hrana tokom posta koji, kako sveštenici podsjećaju, nikad ne bi trebalo da bude sveden na dijetu, piše ŽenaBlic.

Nastavi čitati

Društvo

VIKEND POČINJE NESTABILNO! Vrijeme sunčano i toplo, uveče naoblačenje sa padavinama!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti sunčano i toplo, a uveče se očekuje naoblačenje sa padavinama.

Ujutro će biti pretežno vedro, a uz rijeke i po kotlinama biće magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče se očekuje nagla promjena vremena, naoblačenje sa kišom koja će zahvatiti prvo sjeverne krajeve i premještaće se ka istoku i jugu.

Doći će i do priliva znatno hladnijeg vazduha, pa će kiša u brdsko-planinskim predjelima preći u snijeg, koji je moguć i ponegdje u nižim predjelima na istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče i u noći na nedjelju duvaće jak vjetar, ponegdje i olujni, sjevernog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha biće od tri do osam, na jugu do 10, u višim predjelima od minus jedan, a najviša dnevna od 15 na istoku do 22 ponegdje u Krajini, a u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.

U Republici Srpskoj i FBiH danas je umjereno do pretežno oblačno, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha u 14.00 časova: Han Pijesak i Čemerno sedam, Gacko i Sokolac devet, Kneževo i Srebrenica 10, Mrakovica i Rudo 11, Višegrad, Drinić i Mrkonjić Grad 12, Sarajevo, Ribnik i Foča 14, Zvornik 15, Banjaluka, Bileća i Trebinje 16, Bijeljina, Doboj i Novi Grad 17, Prijedor i Srbac 18, te Mostar 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno