Connect with us

Društvo

IMA PETORO DJECE, HRANE SE U JAVNOJ KUHINJI U MOSTARU! “Nismo prljavi ni poderani”

Skoro 40 hiljada građana BiH ne zna hoće li danas imati pristojan obrok, procjena je upravnika javnih kuhinja. Je li u BiH bolje biti zatvorenik s osiguranim ručkom ili slobodan, a gladan? Čija je to sramota? Tekst donosi Deutsche Welle.

Kroz prozorčić javne kuhinje Crvenoga krsta u Mostaru korisnicima se dnevno preda od 350 do 370 pripremljenih obroka. Hrana se dijeli iza 10 sati, neki svoj obrok odmah jedu u blagovaonici, a neki pružaju svoje kantice kako bi kuvarice u njih ulile varivo.

Nije im previše do razgovora, a ni do fotografisanja. Kao da jedva čekaju otići sa svojim lončićima i kruhom. Pojedini dolaze s većim posudama. “Tu je hrana za 12 članova porodice”, kaže kuvarica javne kuhinje za DW.

Ramiz Pozder otac je petero djece i narušenog je zdravlja. “Borba je to za život, za porodicu”, kaže u kratkom razgovoru za DW. Porodicu prehranjuje u javnoj kuhinji već 12 godina.

Od posla ne bježi, ali ga nema. Ne može se drukčije, a pomoći, pojadao se, ni od kuda nema.

“Kako živjeti od penzije supruge od nešto više od 400 KM? I ona je teško bolesna, ali se bori za nas i našu djecu. Da nismo prljavi, poderani”, pokazuje Ramiz dostojanstveno na svoju čistu i ispeglanu majicu. Sa porodicom on živi u staroj kućici bez kupatila.

“Tako ti je, sestro, kako je”, završava ovaj kratak razgovor.

On je jedan od skoro 19 hiljada korisnika, ukupno 57 javnih kuhinja u BiH. A procjene onih koji trebaju obrok su daleko više.

UNDP svojim projektom Hrana za sve, regionalni dijalozi o ostvarivanju prava na topli obrok u BiH, skreće pažnju na ovaj, kako su naglasili, “brzorastući problem”.

“Nažalost, čak u 70 opština i gradova nemamo nikakvu uslugu besplatne podjele obroka. Potrebe su puno veće”, kaže za DW Amina Omičević iz jedinice za Integracije i inovacije UNDP-a BiH.

Mapiranje stanja u javnim kuhinjama u BiH pokazalo je da se nakon pandemije broj korisnika u BiH povećao. Bilježi se stalan trend rasta, pri čemu je broj povećan za više od 500 korisnika u 2022. godini u odnosu na 2021. Anketa je pokazala da se 12% ispitanika izjasnilo da su u stanju povremenog prehrambenog siromaštva, jedna trećina kaže kako neće više imati siguran obrok, dok je njih čak 80 posto izloženo riziku od nedostatka hrane. Iako je anketni uzorak malen, ostaje realnost da su mnogi u BiH ili suočeni s gladovanjem ili povremeno nemaju što jesti ili strepe od nedostatka hrane.

Većina korisnika su ranjive grupe stanovništva – penzioneri, nezaposleni, samohrani roditelji, osobe sa smetnjama u razvoju, pripadnici romske populacije, migranti…

Poznavateljima (ne)prilika u BiH ovo nije iznenađenje jer pogledavši samo, na primjer, podatke Federalnog zavoda za penziono osiguranje, skoro 400 hiljada penzionera prima penziju od samo 538 KM, nešto više od 250 eura, dok njih skoro 5000 prima nevjerovatno niskih 347 KM.

Omičević kaže da bh. društvo ne prepoznaje i ignoriše problem nesigurne dostave hranom ranjivih kategorija, ali se osvrće i na drugu, socijalnu dimenziju javnih kuhinja koje su mnogim korisnicima jedina prilika za razgovor i barem kratko druženje.

“Nužna su nova i sveobuhvatnija zakonska rješenja da bi naši sugrađani i oni koji sami ne mogu osigurati obrok ostvarili svoje pravo na hranu. U mnogim zemljama svijeta to ljudsko pravo svi ne mogu ostvariti, ali smatram da mi možemo puno bolje”, uvjerena je Omičević.

A to “puno bolje” realizovaali su učenici i nastavnici srednje strukovne škole Silvije Strahimir Kranjčević u Livnu. Oni su u sklopu škole otvorili javnu kuhinju, pripremaju i dijele obroke svojim sugrađanima u potrebi. Ova škola prozvana je “školom s dušom”.

Ali javnu kuhinju nemaju još mnoga mjesta u BiH poput Čapljine, Tomislavgrada, Prozor-Rame, Nevesinja, Trebinja, Neuma, Gruda, Kupresa, Širokog Brijega…Međutim, UNDP-ovo mapiranje je pokazalo i vrlo zabrinjavajuće podatke: 79.63 posto osoblja javnih kuhinja drži kako postoji društvena stigma o njima, dok ipak 94.34 posto smatra da njihova javna kuhinja ima podršku građana u njihovoj zajednici.

Alen Kajtaz iz mostarskog Crvenoga krsta, u sklopu kojeg djeluje i javna kuhinja, iznosi zanimljivu usporedbu.

“Povelja o ljudskim pravima UN-a precizira da svi ljudi i živa bića imaju pravo na hranu. Pravilnik o prehrani zatvorenika podrazumijeva 3000 kalorija dnevno svakom zatvoreniku i dodatne kalorije ukoliko ide na rad. Nameće se pitanje, je li bolje biti zatvorenik ili čovjek koji nema što jesti?” kaže Kajtaz za DW.

Procjenjuje kako je godišnje, za nabavu hrane, prijevoz, troškove režija i plaće zaposlenicima, potrebno 25 miliona KM. “Kada bi se ovaj trošak raspodijelio na državnoj, entitetskim i županijskim razinama”, kako kaže, ” to niko ne bi osjetio.”

Nada se da će država prepoznati ulogu i značenje javnih kuhinja, ali i naglašava kako u društvu nema dovoljno saosjećanja i solidarnosti, kao ni sistemskog rješenja problema.

“Trenutno se u kuhinjama hrani 19 hiljada ljudi, a odgovorno tvrdim da ih je još toliko koji su u stanju te potrebe, a zbog ponosa ili srama ne žele se hraniti u javnoj kuhinji. To može biti samo sramota društva, koje takve sugrađane stigmatizira kao nedobrodošle”, zaključuje Kajtaz.

N1

Društvo

CIFRE OD KOJIH SE VRTI U GLAVI! Evo koliko će pjevači iz BiH zaraditi tokom praznika

Većina pjevača doček Nove godine provodi radno jer je ovo svojevrsna prilika da zarade ogromne honorare, koji su nerijetko i po nekoliko puta veći u odnosu na standardne.

Najpopularniji pjevači u regionu uveliko su dogovorili svoje novogodišnje angažmane, a svi najveći gradovi i turistički centri organizovat će i doček na otvorenom.

U zavisnosti od pjevača honorari se kreću od 25.000 evra, pa sve do nevjerovatnih 150.000 evra, koliko već godinama u najluđoj noći zarađuje Dino Merlin, piše Nova. On će 2026. dočekati sa publikom na trgu u Dubrovniku, dok je prošle godine pjevao u Budvi i prema pisanju domaćih medija i tada zaradio sličnu cifru.

Merlin godinama važi za najplaćeniju domaću zvijezdu, ali s obzirom na to da njegovi nastupi privlače veliku pažnju, nema sumnje da će se organizatorima ovo isplatiti.

Takođe, velike zvijezde poput rođenog Sarajlije, a danas Beograđanina Zdravka Čolića, Lepe Brene i Aleksandre Prijović zaradit će više od 100.000 eura. Kako je poznato, Prijović i Lepa Brena će pjevati u glavnom gradu Srbije, dok će Čola poput Merlina dočekati 2026. u Dubrovniku.

Nastavi čitati

Društvo

RAST CIJENA GORIVA KAO IZGOVOR? Moguće poskupljenje hljeba od 1. januara

Samo u novembru cijene goriva su se povećale za nekih 4-5 feninga, a rast cijena goriva skoro uvijek prati i poskupljenje brojnih drugih proizvoda i usluga. Hljeb kao socijalna kategorija neće odmah poskupiti, ali bi mogao već od 1. januara da bude skuplji, najavljuju iz pekarskog sektora.

Kada gorivo poskupi, to izgleda kao kad bacite kamen u vodu i kada gledate kako se šire krugovi.

Gorivo je trošak svakom prevozniku, svakom pekaru, svakom ko dovozi robu u prodavnicu. Taj trošak na kraju, naravno, plate građani.

-Uglavnom sva poskupljenja, mi to plaćamo. Sad da li su opravdana i koliko, to je jedno sasvim drugo pitanje jer otprilike čim dođe do poskupljenja energenata, evo u ovom slučaju gorivo je otišlo za nekih 4-5 feninga, kako gdje, po litru, ovdje barem na našem području, ne znam kako je dalje- kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača ”Zvono” iz Bijeljine.

Iz Udruženja mlinara i pekara kažu da neće žuriti sa poskupljenjem hljeba. -Sačekaćemo da vidimo kako će se odraziti to na dobavljače, repromaterijal, sirovine i energente pa ćemo tek onda napraviti kalkulaciju ako bude bilo osnova za poskupljenjem, ako ne budemo mogli da radimo rentabilno, onda će doći do povećanja- navode.

-Teško je bilo šta planirati u budućnosti mi ne znamo šta nas očekuje i pšenica koja je berzanska roba zavisi od ponude i potražnje tako će se kretat i cijena brašna u pekarskoj industriji. Što se tiče energenata, vidimo da i tu nemamo neku stabilnost i sigurnost- kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.

-Ova inflatorna vremena, to je najnormalnije da se sve cijene mijenjaju. Ovo inflaciju što oni javno prezentuju, ona je znatno veća, da se razumijemo. To se frizira zbog stanovništva, zbog standarda, ali je znatno veća i u takvim vremenima šta možete očekivat osim da sve pomalo, pomalo bude korigovano naviše.

Nažalost, naviše. Hljeb je nažalost socijalna kategorija i kad god je išao gore, to je išlo 10, 20 feninga, to je stvarno iznos koji je danas beznačajan-priča Njegoslav Zagorac, vlasnik pekara “Bodaxco”.

Moguće je da bi veću cijenu hljeba mogao da izazove i najavljeni rast minimalne plate u Republici Srpskoj koji treba da krene od Nove godine, upozoravaju iz Udruženja potrošača.

-Ne samo da će doći do rasta hljeba, nego će, doći, porasti sve ostalo da se razumijemo jer poslodavci uglavnom, ukoliko država ne smanji doprinose, za onoliko koliko će da povećaju minimalni lični dohodak, moraju se smanjiti doprinosi. Pošto se ne smanje, onda automatski sve se to prenese na potrošače kroz proizvod-pojašnjava Vasilić.

-U suštini sad je najveći problem radna snaga i povećanje najniže plate. Ono za šta se mi zalažemo jeste da se poveća najniža plata, a da porezi i doprinosi ostanu na onom nivou na kojem su sada.

Niko, ne samo u pekarskoj, nego uopšte u privredi, niko ne bježi od povećanja minimalne plate, svi mi se zalažemo za bolji standard radnika i mi se zalažemo da dođe do povećanja plate, međutim porezi i doprinosi moraju da ostanu na iznosu koji se sad uplaćuje, ne treba doći do povećanja- tvrdi Pelemiš.

Koliko god da minimalna plata brzo raste, pitanje je da li može da isprati rast cijena koji uvijek idu u korak sa njima. Najveću cijenu će opet da plate oni koji najmanje imaju jer inflacija uzima maha.

BN

Nastavi čitati

Društvo

DRINIĆ SA BAJKERIMA! Održan treći “Winter Moto Party” (FOTO)

Sinoć je Moto klub “Kladari Kings” priredio treći po redu “Winter Moto Party” – događaj koji je, prema riječima prisutnih, ponovo opravdao očekivanja i potvrdio reputaciju jednog od najposjećenijih zimskih moto okupljanja u Lijevču.

Kako je izjavio generalni sekretar PSS, Nebojša Drinić, ovaj skup je još jednom pokazao šta znači istinska bajkerska solidarnost i energija:
„Moji prijatelji iz MK Kladari Kings sinoć su ponovo bili na visini zadatka. Organizovali su treći ‘Winter Moto Party’, okupili veliki broj bajkera, priredili odličnu svirku i još jednom pokazali kako Lijevčani dočekuju goste. Uživao sam u svakom trenutku, a posebno mi je značio razgovor sa ljudima koje nisam vidio još od osnovne škole.“

Drinić naglašava da ovakvi događaji imaju mnogo širi značaj od same zabave, jer podsjećaju na važnost okupljanja ljudi iz različitih krajeva Srpske:
„Republiku Srpsku čini svako mjesto, bez obzira na veličinu. Želim da idem svuda, da razgovaram sa našim ljudima i da zajedno radimo dobre stvari za našu zemlju. Prvi korak je uvijek isti – da se okupimo.“

Treći “Winter Moto Party” završen je u atmosferi istinskog prijateljstva, uz zahvalnost domaćinima koji već godinama grade prepoznatljiv brend bajkerske zajednice u Lijevču.
„Hvala svima na snažnoj, bajkerskoj večeri za pamćenje“, poručio je Drinić.

Nastavi čitati

Aktuelno