Connect with us

Društvo

IMA PETORO DJECE, HRANE SE U JAVNOJ KUHINJI U MOSTARU! “Nismo prljavi ni poderani”

Skoro 40 hiljada građana BiH ne zna hoće li danas imati pristojan obrok, procjena je upravnika javnih kuhinja. Je li u BiH bolje biti zatvorenik s osiguranim ručkom ili slobodan, a gladan? Čija je to sramota? Tekst donosi Deutsche Welle.

Kroz prozorčić javne kuhinje Crvenoga krsta u Mostaru korisnicima se dnevno preda od 350 do 370 pripremljenih obroka. Hrana se dijeli iza 10 sati, neki svoj obrok odmah jedu u blagovaonici, a neki pružaju svoje kantice kako bi kuvarice u njih ulile varivo.

Nije im previše do razgovora, a ni do fotografisanja. Kao da jedva čekaju otići sa svojim lončićima i kruhom. Pojedini dolaze s većim posudama. “Tu je hrana za 12 članova porodice”, kaže kuvarica javne kuhinje za DW.

Ramiz Pozder otac je petero djece i narušenog je zdravlja. “Borba je to za život, za porodicu”, kaže u kratkom razgovoru za DW. Porodicu prehranjuje u javnoj kuhinji već 12 godina.

Od posla ne bježi, ali ga nema. Ne može se drukčije, a pomoći, pojadao se, ni od kuda nema.

“Kako živjeti od penzije supruge od nešto više od 400 KM? I ona je teško bolesna, ali se bori za nas i našu djecu. Da nismo prljavi, poderani”, pokazuje Ramiz dostojanstveno na svoju čistu i ispeglanu majicu. Sa porodicom on živi u staroj kućici bez kupatila.

“Tako ti je, sestro, kako je”, završava ovaj kratak razgovor.

On je jedan od skoro 19 hiljada korisnika, ukupno 57 javnih kuhinja u BiH. A procjene onih koji trebaju obrok su daleko više.

UNDP svojim projektom Hrana za sve, regionalni dijalozi o ostvarivanju prava na topli obrok u BiH, skreće pažnju na ovaj, kako su naglasili, “brzorastući problem”.

“Nažalost, čak u 70 opština i gradova nemamo nikakvu uslugu besplatne podjele obroka. Potrebe su puno veće”, kaže za DW Amina Omičević iz jedinice za Integracije i inovacije UNDP-a BiH.

Mapiranje stanja u javnim kuhinjama u BiH pokazalo je da se nakon pandemije broj korisnika u BiH povećao. Bilježi se stalan trend rasta, pri čemu je broj povećan za više od 500 korisnika u 2022. godini u odnosu na 2021. Anketa je pokazala da se 12% ispitanika izjasnilo da su u stanju povremenog prehrambenog siromaštva, jedna trećina kaže kako neće više imati siguran obrok, dok je njih čak 80 posto izloženo riziku od nedostatka hrane. Iako je anketni uzorak malen, ostaje realnost da su mnogi u BiH ili suočeni s gladovanjem ili povremeno nemaju što jesti ili strepe od nedostatka hrane.

Većina korisnika su ranjive grupe stanovništva – penzioneri, nezaposleni, samohrani roditelji, osobe sa smetnjama u razvoju, pripadnici romske populacije, migranti…

Poznavateljima (ne)prilika u BiH ovo nije iznenađenje jer pogledavši samo, na primjer, podatke Federalnog zavoda za penziono osiguranje, skoro 400 hiljada penzionera prima penziju od samo 538 KM, nešto više od 250 eura, dok njih skoro 5000 prima nevjerovatno niskih 347 KM.

Omičević kaže da bh. društvo ne prepoznaje i ignoriše problem nesigurne dostave hranom ranjivih kategorija, ali se osvrće i na drugu, socijalnu dimenziju javnih kuhinja koje su mnogim korisnicima jedina prilika za razgovor i barem kratko druženje.

“Nužna su nova i sveobuhvatnija zakonska rješenja da bi naši sugrađani i oni koji sami ne mogu osigurati obrok ostvarili svoje pravo na hranu. U mnogim zemljama svijeta to ljudsko pravo svi ne mogu ostvariti, ali smatram da mi možemo puno bolje”, uvjerena je Omičević.

A to “puno bolje” realizovaali su učenici i nastavnici srednje strukovne škole Silvije Strahimir Kranjčević u Livnu. Oni su u sklopu škole otvorili javnu kuhinju, pripremaju i dijele obroke svojim sugrađanima u potrebi. Ova škola prozvana je “školom s dušom”.

Ali javnu kuhinju nemaju još mnoga mjesta u BiH poput Čapljine, Tomislavgrada, Prozor-Rame, Nevesinja, Trebinja, Neuma, Gruda, Kupresa, Širokog Brijega…Međutim, UNDP-ovo mapiranje je pokazalo i vrlo zabrinjavajuće podatke: 79.63 posto osoblja javnih kuhinja drži kako postoji društvena stigma o njima, dok ipak 94.34 posto smatra da njihova javna kuhinja ima podršku građana u njihovoj zajednici.

Alen Kajtaz iz mostarskog Crvenoga krsta, u sklopu kojeg djeluje i javna kuhinja, iznosi zanimljivu usporedbu.

“Povelja o ljudskim pravima UN-a precizira da svi ljudi i živa bića imaju pravo na hranu. Pravilnik o prehrani zatvorenika podrazumijeva 3000 kalorija dnevno svakom zatvoreniku i dodatne kalorije ukoliko ide na rad. Nameće se pitanje, je li bolje biti zatvorenik ili čovjek koji nema što jesti?” kaže Kajtaz za DW.

Procjenjuje kako je godišnje, za nabavu hrane, prijevoz, troškove režija i plaće zaposlenicima, potrebno 25 miliona KM. “Kada bi se ovaj trošak raspodijelio na državnoj, entitetskim i županijskim razinama”, kako kaže, ” to niko ne bi osjetio.”

Nada se da će država prepoznati ulogu i značenje javnih kuhinja, ali i naglašava kako u društvu nema dovoljno saosjećanja i solidarnosti, kao ni sistemskog rješenja problema.

“Trenutno se u kuhinjama hrani 19 hiljada ljudi, a odgovorno tvrdim da ih je još toliko koji su u stanju te potrebe, a zbog ponosa ili srama ne žele se hraniti u javnoj kuhinji. To može biti samo sramota društva, koje takve sugrađane stigmatizira kao nedobrodošle”, zaključuje Kajtaz.

N1

Related Topics:

Društvo

BAJKERI U DONJOJ GRADINI! Odali počast jasenovačkim žrtvama

Bajkeri iz Republike Srpske i Srbije posjetili su danas Spomen-područje “Donja Gradina” u Kozarskoj Dubici, gdje su na Grobnom polju Topole položili vijence i odali počast svim stradalim u ustaškom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini.

Riječ je o četvrtoj pokloničkoj vožnji bajkera u Donju Gradinu povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom.

Predsjednik Moto-kluba “Sveti Georgije” iz Prijedora i suorganizator skupa Duško Karlica rekao je da su bajkeri simbolično tiho i u miru došli u Donju Gradinu kako bi se poklonili nevinim žrtvama posrnule ideologije, te još jednom ukazali da je Dan pobjede nad fašizmom najznačajniji istorijski datum.

“I ove godine okupili smo veliki broj učesnika. Obaveza svih nas, ne samo bajkera, jeste da dođemo na ovo mjesto i da se poklonimo žrtvama. Svijet i javnost moraju da znaju kakvo stradanje i kakvo se monstruozno pogubljenje ovđe desilo”, rekao je Karlica novinarima.

Istok Briševac iz moto-kluba “MC Srbi” rekao je da su članovi tog kluba u Donju Gradinu, mjesto velikog stradanja Srba, došli da odaju počast nevinim žrtvama u vrijeme pritisaka da se srpski narod proglasi genocidnim, iako je nad Srbima izvršen genocid.

“Ne smijemo zaboraviti da je ovaj zločin počinio ustaški režim i njemački fašisti upravo na ovom mjestu”, rekao je Briševac.

Član Moto-kluba “Čopor” iz Kozarske Dubice Mićo Pilipović rekao je da Donja Gradina i fašistički teror ne smiju nikada da se zaborave.

Viši kustos u Spomen-području Donja Gradina Dejan Motl održao je istorijski čas, a u izjavi novinarima naglasio je značaj ovakvih posjeta jer se time doprinosi njegovanju kulture sjećanja.

Bajkeri su danas odali počast članu Moto-kluba “Čopor” Damjanu Kekiću koji je prošle godine tragično nastradao na magistralnom putu Kozarska Dubica – Gradiška kada se vraćao sa pokloničke vožnje u Donju Gradinu.

Poslije Donje Gradine, bajkeri su posjetili manastir Miloševac, gđe su se pomolili za žrtve zločina.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Umjereno do pretežno oblačno

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a povremeni slabi lokalni pljuskovi mogući su u centralnim i istočnim predjelima, ponegdje i u Hercegovini.

Do kraja dana, u većem dijelu Republike Srpske i FBiH očekuje se razvedravanje, saopšteno je iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Duvaće vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, uz jutarnju temperaturu od osam do 13, na jugu 16, a dnevna će iznositi od 17 do 22, na jugu do 26 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

MANJAK LJEKARA U SRPSKOJ: Prijedorski dom zdravlja predlaže da se omogući zapošljavanje penzionera

Dom zdravlja Prijedor uputio je Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite i Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske prijedloge za prevazilaženje manjka ljekarskog kadra, kao privremenu mjeru do stabilizacije stanja u tom pogledu.

Ova ustanova suočava se s problemom nedovoljnog broja specijalista porodične medicine i hitne medicinske pomoći, navedeno je izvještaju o radu ove zdravstvene ustanove za 2023. godinu.

Direktor Doma zdravlja Prijedor Miloš Marjanović rekao je da prijedlozi podrazumijevaju izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da se u izuzetnim slučajevima, kao što je nedostatak doktora u evidencijama Zavoda za zapošljavanje, omogući angažovanje penzionisanih ljekara.

Prema njegovim riječima, dodatni problem koji opterećuje rad ustanova primarnog nivoa jeste mogućnost da doktor medicine neposredno nakon završenog fakulteta i zaposlenja, i bez obzira na dužinu radnog staža, može da konkuriše za specijalizacije koje raspisuju ustanove bilo kojeg nivoa zdravstvene zaštite.

“Na ovaj način doktori medicine, najčešće nakon samo nekoliko mjeseci rada na primarnom nivou, napuštaju ustanovu i odlaze na specijalizaciju u ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa, pri čemu se ne dovodi u pitanje samo organizovanje rada u ustanovi – već se obesmišljava projekat porodične medicine jer između ponuđenih specijalizacija doktori uopšte ne razmišljaju o specijalizaciji iz porodične medicine”, istakao je Marjanović.

Nastavi čitati

Aktuelno