Connect with us

Društvo

PRIJEDORSKI ODBORNICI ZA DVA MJESECA PROMIJENILI MIŠLJENJE! Kopaće se na “BUKOVOJ KOSI” rudnik važniji od stratišta

Nakon sela Bistrica na udaru vlasti i njima bliskih investitora, koji u okolini Prijedora namjeravaju da otvore rudnike lignita, našao se i lokalitet Bukova Kosa kod Velikog Palančišta.
Opkoljavanje ovog potkozarskog sela, koje bi, tvrde mještani, bilo ozbiljno ugroženo otvaranjem rudnika, počelo je još prije nekoliko mjeseci. Ipak, mnoge je neprijatno iznenadila odluka Skupštine grada Prijedora da firmi “Drvo eksport” iz Teslića dozvoli detaljno geološko istraživanje uglja na Bukovoj Kosi.

Naime, ista ta skupština je na vanrednom zasjedanju krajem juna zauzela stav da je neophodno privremeno zaustaviti sve radnje koje se tiču istraživanja na lokalitetu Bukova Kosa.

– Odbornici su porekli ono što su rekli u junu, dakle izdali su nas svi, i pozicija i opozicija. Odluka je usvojena sa 22 glasa za i četiri uzdržana. Samo je odbornica Biljana Knežević bila protiv i svaka joj čast na tome – kaže Miroslav Curić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice “Dr Mladen Stojanović” Veliko Palančište.

Curić kaže da je stanovništvo apsolutno protiv otvaranja rudnika, a to se vidi, kako navodi, i iz činjenice, da je većina mještana, uprkos ucjenama i prijetnjama, odbila da proda svoju zemlju za buduće rudište.

– Oni su uspjeli kupiti 110 dunuma zemlje, uglavnom od ljudi koji ne žive ovdje, a u vlasništvu grada je još oko 16 dunuma, na tom lokalitetu. Mi, mještani, još uvijek smo vlasnici 204 dunuma zemlje na lokalitetu, gdje namjeravaju otvoriti rudnik lignita – kaže Curić.

On tvrdi da su predstavnicima građana, na nedavno održanom sastanku, predstavnici preduzeća koje pravi projekat budućeg rudnika prijetili da će rudnik biti proglašen javnim interesom Republike Srpske, pa će vlasnici zemlje, htjeli ne htjeli, morati da se odreknu svog posjeda.

– Ne znam otkud tolika upornost i ne znam zašto toliko insistiraju na tim geološkim istraživanima. Mi smo razumni ljudi, nemamo ništa protiv istraživanja, ali sve su prilike da će se pod firmom istraživanja odmah početi sa eksploatacijom uglja – kaže Curić.

On je precizirao da se još ne zna ni šta će pokazati studija uticaja na životnu sredinu, niti kakav bi uticaj kolone teških kamiona sa ugljem mogle imati na put Prijedor – Kozarska Dubica, koji je i bez tog opterećenja u trošnom stanju.

Podsjeća kako se uveliko priča da će na lokalitetu, gdje su u Drugom svjetskom ratu zaklana 102 mještana ovog kraja, biti odlagalište jalovine, odnosno deponija otpada iz rudnika.

Preduzeće “Drvo eksport” iz Teslića je, prema pisanju medija, u vlasništvu odbornika SNSD Srđana Klječanina Rufija.

Protiv Klječanina i direktora “Drvo-eksporta” Mladena Markočevića od 2021. se vodi krivična istraga zbog bespravne sječe ogromnih površina šuma u okolini Teslića, vrijednih najmanje milion maraka.

Zbog namjere “Drvo eksporta” da otvori rudnik lignita u njihovom selu, mještani Bistrice kod Prijedora mjesecima su protestovali, svojim tijelima branili prolazak kamionima i bagerima, slali otvorena pisma najvišim zvaničnicima, uključujući i Milorada Dodika i patrijarha SPC Porfirija.

Ipak, Vlada RS je donijela Odluku o pokretanju postupka za dodjelu koncesije za eksploataciju uglja u Bistrici, a tu će koncesiju, sve su prilike, dobiti upravo “Drvo eksport”, koji je i pokrenuo inicijativu za izdavanje koncesije.
Srpska info

Related Topics:

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ALARM ZA BIH: Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno