Connect with us

Svijet

NOVI PROBLEM ZA LIBIJCE: Nakon poplava stanovnici ugroženi zbog zagađene vode

Nakon što su poplave izazvane olujom Danijel opustošile istočnu Libiju i odnijele na hiljade života stanovnici se suočavaju sa još jednim problemom. Kontaminacija vode dovela je do desetina oboljelih.

Stručnjaci su upozorili da su poplavne vode kontaminirale izvore vode kanalizacijom, čineći ih nesigurnim za potrošnju i izlažući zajednice ozbiljnim zdravstvenim rizicima.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), kontaminirana voda i loši sanitarni uslovi povezani su s prijenosom bolesti kao što su kolera, dijareja, hepatitis A, tifus i dječija paraliza, piše Klix.

Prema podacima Ureda Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova, najmanje 150 ljudi se razboljelo zbog kontaminacije vode u 10 dana nakon pojave poplava, uključujući oko 55 djece u Derni.

Humanitarne organizacije su uputile apel za izdvajanje dodatnih sredstava kako bi se pomoglo stanovništvu Libije.

Related Topics:

Svijet

UTVRĐENA TAČNA LOKACIJA NESREĆE: Snimak sa mjesta gdje je pao helikopter u kom se nalazio iranski predsjednik

Objavljen je snimak mejsta gdje je pao helikopter u kom je bio iranski predsjednik.

Helikopter sa iranskim predsjednikom Ibrahimom Raisijem srušio se na sjeverozapadu zemlje.

Ubrzo su se sve raspoložive ekipe uputile na mjesto pada.

“Tačna lokacija nesreće je utvrđena, za nekoliko minuta stižemo do posljednjeg GPS signala koji je uputio helikopter”, rekao je jedan od spasilaca Crvenog polumjeseca.

Raisi se vraćao sa ceremonije otvaranja brane na granici Irana i Azerbejdžana i tada se njegov helikopter srušio pri slijetanju u regiji Varzakan, 600 kilometara od Teherana. Ova regiju karakterišu planinski vijenci i nepristupačan teren. Varzakan pripada iranskoj pokrajini Istočni Azerbejdžan.

Na mapi ispod možete videti tačnu lokaciju Varzakana na mapi Irana.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog zalaganja za prava žena u Iranu OSUĐENA NA ROBIJU I BIČEVANJE

Narges Mohamadi, iranska dobitnica Nobelove nagrade za mir, koja se nalazi na odsluženju 12-godišnje zatvorske kazne objavila je da se suočava s novim suđenjem nakon što je optužila snage bezbjednosti za seksualno zlostavljanje žena.

U poruci iz zatvora Evin u kojem se nalazi, gospođa Mohamadi je rekla da se suđenje odnosi na objavu u kojoj je osudila rat za koji tvrdi da režim u Iranu vodi protiv žena.

Njen advokat, Mostafa Nili, rekao je da će se sud sastati u nedjelju kako bi razmotrio nove optužbe za “širenje propagande protiv Islamske Republike”.

U svojoj poruci, objavljenoj na stranici Fondacije Narges, Mohamadijeva je rekla da je to četvrti put u isto toliko godina da je se suočava s “nepravednim i farsičnim sudovima” zbog ukazivanja napada na žene.

52-godišnja nobelovka je objasnila da joj se ovaj put sudi zbog govora protiv modrica na tijelu i pripovijedanja o napadu na novinarku i studentkinju Dinu Galaibaf. Ghalibafova je navodno privedena nakon što je optužila snage sigurnosti da su joj stavili lisice i seksualno je zlostavljali tokom prethodnog hapšenja na stanici metroa, nakon čega je puštena.

Mohamadi poziva na javno suđenje uz prisustvo nezavisnih novinara, aktivista za ljudska prava, aktivista za ženska prava i njenih advokata.

Njena porodica je rekla da joj, uz 12 godina i tri mjeseca zatvora, kazne uključuju i 154 udarca bičem, dvije godine progonstva i razna društvena i politička ograničenja. Uprkos brojnim prijetnjama i hapšenjima, nastavila je sa radom na kampanji protiv obaveznog nošenja vela.

Dobitnica je Nobelove nagrade za mir 2023. za svoj rad u borbi protiv ugnjetavanja žena u Iranu.

Vlasti u Islamskoj Republici posljednjih sedmica pojačale su akciju kako bi nametnule strogi islamski kodeks oblačenja za žene i uhapsile one koji nisu poslušali, koristeći video nadzor.

Nastavi čitati

Svijet

UKRAJINA TVRDI: Uništili smo još jedan ruski brod

Ukrajinska mornarica saopštila je da je uništila ruski morski minolovac Kovrovets, opovrgnuvši ranije tvrdnje Moskve da je odbila napade na Krim koji je Rusija anektirala 2014, prenosi Kyiv Independent.

Izvještaj dolazi usred tekuće kampanje Ukrajine usmjerene na rusku Crnomosku flotu, koja pokušava u što je moguće većoj mjeri ograničiti djelovanje ruske flote u vodama oko Krima. Ovi napori su urodili plodom, obzirom da je Rusija ograničila djelovanje svoje flote uz obale Odese, što je Ukrajini omogućilo da manje više nesmetano izvozi svoje žito i time pomaže svoju ekonomiju. Rusija je veći dio svoje flote premjestila na istočnu obalu Crnog Mora, daleko od zone borbenih djelovanja.

Kyiv Independent piše da je aprilu ukrajinska mornarica saopštila da je pogodila Komunu, brod za spašavanje koji je porinut 1915. godine i najstariji je brod koji je još u upotrebi u ruskoj mornarici.

Ranije, 19. maja, Moskva je tvrdila da je oborila devet raketa dugog dometa ATACMS koje su obezbijedile SAD i jedan dron iznad Krima. Ukrajinska mornarica nije elaborirala kako je napad izveden.

Ruski opunomoćenik u Sevastopolju, Mihail Razvožajev, rekao je oko ponoći da protivvazdušna odbrana bila aktivna u gradu. On je rekao da nije zabilježena šteta na civilnoj infrastrukturi.

Morski minolovac Kovrovets, sa posadom od 68 ljudi, pripada klasi Projekta 266 Akvamarin, poznatoj u NATO-u kao klasa Yurka. Ova klasa sovjetskog porijekla detektuje mine do 150 metara dubine i ima dva pomorska topova AK-230M kalibra 30 mm s instaliranim radarom Lynx visoke rezolucije.

Prema internet stranici Crnomorske flote, 40 brodova koji pripadaju ovoj klasi izgrađeno je između 1963. i 1971. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno