Za srpske glasove se vodi žestoka borba i u FBiH s ciljem stvaranja što boljih startnih pozicija pred formiranje federalnog Doma naroda, a upućeni smatraju da će se ponoviti situacija iz ranijih izbornih ciklusa nakon kojih su Srbi sa lista SDA, SDP-a BiH, HDZ-a, liberala i ostalih vodili glavnu riječ o pravima i potrebama pripadnika tog naroda u tom entitetu.

Predstavnici stranaka sa srpskim predznakom koje djeluju u FBiH ni ovaj put, u susret opštim izborima raspisanim za 2. oktobar, nisu uspjeli da se dogovore i izađu sa zajedničkom listom, a ponovo su na listama partija sa adresom u FBiH brojni koji se izjašnjavaju kao Srbi i koji žele da uđu u kantonalne skupštine.

Koliko je u pojedinim sredinama situacija usijana, ukazuje nedavni slučaj iz Goražda, gdje je Natašu Todorović, kandidatkinju stranke BH Demokrati Džebrail Bajramović, fizički napao Dragan Milović, suprug predstavnice u kantonalnom parlamentu i delegata u Klubu Srba u Domu naroda FBiH Daliborke Milović, koja je član Liberalne stranke.

Todorovićeva je odmah ustvrdila da je motiv napada njena kandidatura i borba za glasove povratnika Srba, a zamjenik predsjednika mostarskog Gradskog vijeća Velibor Milivojević (SNSD) za “Glas Srpske” kaže da je to samo jedan od primjera kako se svi bore za glasove Srba, mahom povratnika.

– Kada je u pitanju Hercegovačko-neretvanski kanton, napravljen je iskorak i nadamo se da ćemo nakon ovih izbora konačno imati svog poslanika i u kantonalnoj skupštini. Srbi povratnici su stalno izloženi pritiscima jer se kroz uslovljavanje, obećanjem poslova te drugih interesa nastoje i pridobiti od stranke kandidata koji su na listama stranaka koje ne nose srpski predznak – istakao je Milivojević.

Na njihovim listama je, kaže, nemali broj Srba.

– Nemam ništa protiv bilo kojeg Srbina koji osjeća ili misli da treba da bude na nekoj drugoj listi, ali imam protiv toga šta urade, odnosno ne urade za Srbe tokom svog mandata. Jedino Srbin iz stranke sa srpskim predznakom može na adekvatan način da zastupa srpske interese, traži sve što im je potrebno i što im pripada – istakao je Milivojević.

Predsjednik SNS-a FBiH Duško Radun, koji predvodi listu “Srpska sloga” u Livanjskom kantonu na kojoj su još i SP, DNS, PDP i SDS, za “Glas Srpske” kaže da u tom kantonu nema problema kao u ostalima jer imaju kapaciteta da izaberu legitimne srpske predstavnike. Ipak, ne krije da ima Srba koji rade za druge, što je, tvrdi, viđeno na promociji HDZ-a BiH u Drvaru.

– Samim tim pomažu Srbima koji su na njihovoj listi, ali kod nas je daleko bolje nego u ostalim kantonima kada je u pitanju izbor predstavnika Srba u kantonalnoj skupštini te kasnije Domu, za razliku od Sarajeva, Zenice i drugih – rekao je Radun i dodao da bi situacija bila dosta povoljnija da su oni iz stranaka sa srpskim predznakom složniji i iskreniji jer bi imali barem šest ruku i mogli da predlažu kandidate za rukovodeća mjesta.

Jedan od posljednjih primjera popunjavanja srpskih pozicija u FBiH, koji je uzburkao javnost, bio je dodjela mandata za Dom naroda Elvisu Živkoviću, delegatu iz reda srpskog naroda iz Posavskog kantona. Živković se, s druge strane, prema tvrdnjama, na izborima 2012. izjasnio kao Hrvat.

Procedura

Federalni Dom naroda čini 58 delegata, odnosno po 17 iz konstitutivnih naroda te sedam iz reda ostalih, a koji su prethodno na izborima izborili mjesta u kantonalnim skupštinama u FBiH. Centralna izborna komisija BiH još nije donijela odluku o načinu popune tog Doma naroda, odnosno o broju delegata koji će se birati iz svakog od kantona. Predstavnički dom Parlamenta FBiH se sastoji od 98 poslanika koji se biraju na izborima.