Connect with us

Politika

SAD NIJE MOMENAT! Hrvati nisu odustali od trećeg entiteta

“Presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Kovačević noje provodiva u Bosni i Hercegovini bez demontaže Dejtonskog mirivnog sporazuma”, rekao je za N1 Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a. Govoreći o zaključku HNS-a iz 2022, godine o tzv. “trećem entitetu” naveo kako se od njega nije odustalo, ali da sada nije momenat zato. Upozorio je, navodeći da citira “ugledne naučne i političke autoritete” da alternativa “konsocijacijskog demokratiji nije građanska država već disolucija i raspad” te naveo primjer bivše Jugoslavije i Kipra. Smatra da je spas za BiH poštivanje načela konstitutivnosti tri naroda.

Na izborima zbori u Slovačkoj pobijedio je Fico, proruski kandidat koji je blizak sa Dodikom. Da li sada Dodik ima još jednog partnera usred EU?

Ne mislim da se nešto dramatično promijenilo u Dodikovu korist. Znamo da je Slovačka imala drugačije stavove od EU, nije priuznala Kosovo. Dodik se suočio s jednom izolicijom sa Zapadne strane i u svakom slučaju traži partnera svugdje tamo gdje ga može naći. Normalno je da se obradovao ovoj pobjedi, ali ne vjerujem da će to nešto bitno okrenuti u njegovu korist.

Koliko mu je Čović pomogao da ne ode tako daleko u izolaciju?

Čovič je tu igrao sigurno u velikoj mjeri ulogu posrednika, a zapravo to prozilza iz naše hrvatske pozicije. Jasno je da Hrvati ni brojem stanovnika, ni ruku u parlamentu ne mogo dominirati i naš je cilj da se reforme prema EU i institucionalne reforme koje će zemlju učinti funkcionalnijom odvijaju brže.

Koliko je to partnerstvo donijelo koristi Hrvatima u BiH?

Ne mislim da se radi o nekom specifičnom partnerstvu koj bi bilo bitno drugačije od onog s predstavnicima drugo konstitutivnog naroda Bošnjaka. Istina je da je Dodik u jednoj fazi zadnjih 10-ak godina, prvo 2011. godine kada je parlamentarna većina formirala Vladu FBiH tzv. vladu platforme bez legitimnih predstavnika Hrvata, Dodiku nuđeno da formiraju vlast na državnom nivou Dodik je dobio iz strateških interesa RS. Danas to više nije potrebno nama, Hrvati su još manje potrebni Dodiku i u ovom momentu HNS i pregovarači u ime HNS vode uravnoteženu politiku odnosa saradnje i sa političkim Sarajevom i Banjalukom. U jednom momonetu je to bilo iz političke nužde, sada to više nije.

Šta se dešava sa Izbornim zakonom?

Ciljani rok je bio kraj ove godine da definiramo promjene Ustava i Izbornog zakona. Nažalost dinamika realizacije potpisanog koalicijskog sporazuma na nivou BiH kasni u svim segmentima. Odlučeno je da će se ići u tehničkom dijelu u realizaciju odmah, ali mi insistiramo i uvjeren sam da to vrijeme mora doći kada ćemo pristupiti ozibljnim pregovorima o izmjenama. Legitimno predstavljanje je definirano Ustavom i o tome se ne pregovara.

Kako se ne pregovara kada pregovarate već godinama bezuspješno o legitimnom predstavljanju?

BiH 30 godina bezuspješno pokušava ostati samoodrživa država i najveći integrativni faktor u ovoj državi je međunarodni faktor. Bez preuzimanja odgovornosti domaćih pratnera mi ne možemo dalje u evropske integracije. Presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Koavčević ne predstavlja nikakvu pravni ni političku novinu već recikliranje prethodnih presuda i ta je odluka duboko politički kompromitirana jer je u njoj učestvovao sudija Faris Vehabović i neprovodiva je bez demontaže Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Da li je na snazi i dalje zaključak HNS-a iz 2022: “HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizacija BiH ako se nastavi s dekonstituiranjem Hrvata u BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH” ili se odustalo?

Konsocijacijska demokratija je ineherentna karakteru BiH i jedino na tim načelima moguće ostvariti jendu stabilnu državu BiH.

Je li to prepakiranje Dejtonskog sporazuma?

Ne, u ovom momentu nema kredibilnih partnera da se razgovara o bilo kakvoj prekompoziciji BiH u pravcu 3, 4, 5 entieta, ali nema ni kredibilnih partnera niti da se BiH prekomponira u unitarnu centralističku državu. Reći ću što kažu najveći svjetski naučni i politički autoriteti, alternativa konsocijasijskoj demokratiji nije građanska država već disolucija i raspad, imamo primjer bivše Jugoslavije i Kipra.

Je li još na snazi taj zaključak?

Svi zaključci HNS su na snazi, ali realiziramo ono što je moguće. U ovom momentu je moguće da iskoristimo temeljna načela Dejtona – načelo kosntitutivnosti naroda i pristupimo izmjeni Izbornog zakona poštujući temeljno načelo Ustava BiH. To je najlakši i najbrži način da BiH izađe iz krize.

Hoće li vas Trojka prevariti kao Bakir Izetbegović?

Čini mi se da su oni kredibilni partneri, vidjet ćemo.

Je li odustajanje od trećeg entieta dio ustupka koji je HDZ trebao dati?

Parafrazirat ću dio teksta koji sam pisao i neka niko ne zamjeri. Tu se ne radi o odustajanju. Konstitutivnost naroda je temeljno načelo BiH. Bilo kakvi dogovori u budućnosti moraju poštivati to načelo. Ako se konstitutivni narodi dogovore da bude dva, tri, četiri ili se potpuno ukinu entiteti, onda konstitutivnost treba biti u centru ako država želi biti staiblna. Ako se otvori nekada politička klima za novu teritorijalnu administrativnu jedinicu zemlje, to neće biti jednostrani akti već dogovoreni aranžmani državotvornih političkih subjekata BiH.

Vjerujete li opstanak koalicije?

Ova koalicija je nježna biljka i pokušava se srušiti na neki način i od opozicije predvođene SDA-om, ali ja bih prije rekao duboke države koja se etablirala 30 godina. Mislim da će biti dovljno mudrosti unutar koalicijskih partnera da se odupru tim pritiscima – rekao je Ljubić, prenosi N1.

Related Topics:

Politika

KO VUČE KONCE U BIH: Nekoliko hiljada ljudi odlučuje o sudbini tri miliona ljudi

U svakoj zemlji, bilo da se smatra demokratskom ili autoritarnom, postoji grupa ljudi za koje se osnovano može reći da imaju ključni uticaj na događaje i procese u društvu.

Iako je nemoguće napraviti precizan spisak koji bi na naučno utemeljen način mogao pokazati koliko uticajnih ljudi postoji u BiH, može se napraviti gruba procjena koja bi dala predstavu o tome koliko ljudi u BiH stvarno utiče na društvene prilike i svakodnevicu miliona građana.

Kako bismo pokušali doći do okvirne cifre, izdvojili smo tri osnovne kategorije. Prvu čine političke stranke i njihovi organi, drugu javna preduzeća i organizacije od javnog interesa koje se barem djelimično finansiraju iz budžeta, a treću privatni biznis, nevladine organizacije i novinari koji svojim javnim angažovanjem ili djelovanjem mogu suštinski uticati na donošenje odluka i ključne društvene procese.

Političke stranke: Oko hiljadu ljudi na ključnim pozicijama
Kada je riječ o političkim strankama, u BiH postoji dvadesetak velikih političkih organizacija koje imaju predstavnike u državnim, entitetskim i kantonalnim organima.

Iako stranački organi ne funkcionišu na identičan način, može se reći da u svakoj stranci postoji pedesetak ljudi koji zauzimaju ključne pozicije i imaju značajno prisustvo u javnom i političkom životu.

Na primjer, u najužem rukovodstvu obično se nalazi pet do deset ljudi. Kada se tome dodaju premijeri i ministri u vladama, kao i regionalni funkcioneri koji imaju uticaj u većim sredinama u BiH, može se doći do ove okvirne cifre.

To bi značilo da u BiH ima oko hiljadu ljudi koji kroz stranačke funkcije imaju direktan pristup javnim institucijama ili preko stranačkih organa mogu na njih uticati.

Javna preduzeća: Još nekoliko hiljada ljudi s velikim uticajem
Prema studiji Međunarodnog monetarnog fonda iz 2019. godine o javnim preduzećima u BiH, navedeno je da u zemlji postoji između 200 i 300 kompanija, poput elektroprivrednih preduzeća, vodovodnih sistema, putarskih kompanija i sličnih javnih preduzeća na svim nivoima vlasti, od državnog do opštinskog, čije kadrove određuju političke stranke i njihovi saveznici.

Ako bismo uzeli okvirnu procjenu da u svakoj od njih postoji između pet i deset ljudi koji donose ključne odluke, dolazimo do dodatnih hiljadu do tri hiljade ljudi koji imaju značajan uticaj na političke i društvene procese.

Privatni sektor: Ekonomska snaga ne znači nužno i politički uticaj
Treća kategorija najteža je za procjenu jer je veoma teško definisati koje organizacije, mediji i privatne kompanije mogu u dovoljnoj mjeri uticati na politiku da bi se moglo smatrati da imaju suštinski uticaj.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u zemlji postoji oko 400 preduzeća s više od 250 zaposlenih i nešto manje od 200 s godišnjim prihodom većim od sto miliona maraka.

Međutim, ovdje su uključena i javna i privatna preduzeća, pa iz ove grupe treba izdvojiti preduzeća koja smo već nabrojali, a koja stranke direktno kontrolišu.

Važno je takođe naglasiti da se predstavnici privrednih komora u BiH obično žale da nemaju dovoljan uticaj na ono što se dešava u zemlji i često ističu da odluke koje vlasti donose imaju štetan uticaj na njihovo poslovanje, kao, na primjer, kada se povećavaju minimalne plate bez uzimanja u obzir mišljenja ljudi iz privrede.

Zato bi se moglo zaključiti da je relativno mali broj ljudi u ovoj grupi koji imaju moć da zaustave određene javne politike ili utiču na usvajanje nekih mjera, za razliku od ekonomski razvijenijih zemalja, u kojima se interesima privrede i privrednika pridaje veći značaj.

Nevladine organizacije i društveni pokreti: Koliko mogu promijeniti?
Još je teže doći do broja ljudi iz nevladinog sektora čiji angažman može dovesti do krupnih promjena.

Proteklih godina imali smo primjere pokreta poput „Pravde za Davida“ i „Pravde za Dženana“, koji, uprkos podršci stotina hiljada građana, nisu uspjeli značajnije uticati na političke procese.

Među organizacijama koje imaju značajan uticaj na društvo vjerovatno su najuticajnije vjerske organizacije, sportska udruženja i organizacije vojnih veterana.

Međutim, u BiH se često pokazalo da je uticaj obrnut – da politika kroz odluke o dodjeli novca iz budžeta može barem u nekima od njih postaviti kadrove koji će joj biti lojalni i neće samostalno kreirati javne politike, već će biti apologete aktuelne vlasti koja pomaže njihovo finansiranje.

Nekoliko hiljada ljudi s najvećim uticajem na odluke u BiH
Iz svega se može zaključiti da su u BiH ipak i dalje najvažniji čelni predstavnici političkih stranaka i javnih preduzeća, posebno onih koja zapošljavaju veliki broj ljudi i na taj način mogu uticati i na izbore.

Iz toga proizlazi gruba procjena da u zemlji postoji oko tri hiljade ljudi koji imaju presudan uticaj na odluke koje se tiču približno tri miliona građana, od kojih većina uglavnom prihvata ono što politika odluči, čak i kada se radi o odlukama koje joj direktno idu na štetu.

Nastavi čitati

Politika

O SDS-U ODLUČUJU ČLANOVI, a ne nečija analiza preko režimskih medija

Član Predsjedništva Srpske demokratske stranke (SDS) Marinko Božović izjavio je danas da se o stanju, odnosima i budućnosti ove stranke treba govoriti isključivo na stranačkim organima, a ne putem medija i društvenih mreža.

Božović je na društvenoj mreži Iks (X) naveo da režimski mediji unose dodatnu nervozu među članstvo SDS-a, ističući da situaciju najviše komentarišu predstavnici vlasti i drugih političkih stranaka koji bi, kako navodi, željeli da odlučuju i upravljaju unutar SDS-a.

„Javnost kojoj se obraćate neće donositi odluke na stranačkim organima. Oni koji čine te organe u gradskim i opštinskim odborima imaju jasnu sliku stanja i znaju koji kurs treba zauzeti“, poručio je Božović.

On je podsjetio da je jedan od zaključaka sa posljednje sjednice Predsjedništva SDS-a bio da se do održavanja sjednice Glavnog odbora ne daju izjave za javnost, naglasivši da taj stav treba u potpunosti poštovati.

„Koliko god vremena ostalo do te sjednice, vjerujem da će biti dovoljno da mnoge stvari postanu jasnije i da se na stranačkim organima donesu odluke u najboljem interesu SDS-a. SDS je naša stranka i o njenoj budućnosti odlučivaće naši organi i članovi, a ne režimski mediji, kvazianalitičari i komentatori po društvenim mrežama“, zaključio je Božović.

Nastavi čitati

Politika

DODIK: “Svi koji budu glasali za Studentsku listu glasaće protiv Srbije”

Milorad Dodik pozvao je Srbe iz Republike Srpske da na izborima u Srbiji glasaju za Aleksandra Vučića, a protiv Studentske liste.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da je srpski narod u Republici Srpskoj podnio ogromnu žrtvu i pretrpio stravična stradanja, da bi sada mirno gledali kako im predstavnici Studentske liste u Srbiji govore da su zločinci.

“Nećemo oprostiti te ružne kvalifikacije. Pozivam sve Srbe u Republici Srpskoj i one koji su porijeklom iz Republike Srpske da glasaju za Aleksandra Vučića i protiv Studentske liste”, rekao je Dodik za TV Prva.

Dodik je naveo da bi bilo jako loše da oni sutra nečim rukovode.

“Oni misle da treba da se iskažu u svojoj galami, a da svi drugi treba da to poštuju i da to realizuju. Oni nemaju pojma o realizaciji ničega”, rekao je Dodik.

Dodik je istakao da svi oni koju budu glasali za takvu politiku glasaće protiv Srbije.

“Nisu dostojni da predstavljaju srpski narod. I nas nikad neće predstavljati. Mi ćemo nastaviti da se borimo, zajedno sa Aleksandrom Vučićem, jer verujemo da je on jedini pravi izbor za srpski narod u ovom trenutku”, poručio je Dodik.

Dodik je ponovio da Srbima u Republici Srpskoj Srbija treba da dozvoli dvojno državljanstvo, te aktivno i pasivno biračko pravo.

“Mi smo jedan narod, jedan identitet, vjera, jedno pismo, jedna navika. Nas na okupu drži srpska nacionalna istorija i nacionalna budućnost. Mi smo zainteresovani za budućnost koja nas veže. Mi propagiramo ideju jedan narod, jedna država. Ako je to mogla Njemačka da uradi, možemo i mi”, istakao je Dodik.

Dodik je rekao da očekuje da će oko 20.000 ljudi iz Republike Srpske glasati na predstojećim izborima u Srbiji.

Dodik je naveo da nijedan događaj koji se desi i reakcija na to, uključujući i sve što se dešava nakon pada nastrešnice u Novom Sadu, nije vlasništvo pameti domaćih ljudi.

Prema njegovim riječima, to je djelo onih struktura koje su zainteresovane za to da se destabilizuje Srbija i da se destabilizuje srpski narod, jer su oni na tome napravili karijere u Evropi posljednjih 30 godina.

U situaciji u kojoj se Srbija stabilizuje, dodao je Dodik, oni gube osnovu za neko svoje djelovanje.

“S druge strane, mnoge zemlje i narodi okruženja, među kojima su Albanci, Crnogorci, Bošnjaci, Hrvati, žele slabu Srbiju. Jer samo slaba Srbija njima odgovara. To je proklamacija njihovih političkih stavova, iako ne javna. S obzirom na to da se Aleksandar Vučić drznuo da napravi jaču Srbiju, on njima ne odgovara”, smatra Dodik.

Dodik je rekao da je ono što je Aleksandar Vučić odabrao da radi, a to je da trpi, da istraje, da se ne povuče, dugoročno isplativije nego ovo što gledamo danas.

“Politički poraziti tu blokadersku strukturu je jedan od istorijskih događaja u istoriji Srbije koji će obilježiti budući vijek”, zaključio je Dodik.

Nastavi čitati

Aktuelno