Connect with us

Društvo

DECENIJAMA PROKIŠNJAVA: Muzej RS proslavio 93. rođendan s LAVORIMA KAO STALNOM POSTAVKOM

Muzej Republike Srpske prokišnjava. Čim počne kiša, postavljaju se lavori.

Kada su ove, u najmanju ruku tužne scene, prije nekoliko mjeseci isplivale u javnosti, kada su se fotografije dijelile društvenim mrežama, a mediji o tome govorili, do danas se ništa nije promijenilo.

Da je stanje isto nedavno je podsjetio odbornik u Skupštini grada Banjaluka, Nemanja Kondić. On je posjetio Muzej, uvjerio se u kakvom se stanju nalazi i to objavio na društvenim mrežama. Na tom videu jasno se vide plastične posude i lavori postavljeni na više mjesta po Muzeju, tragovi curenja vode po zidovima, najlonom prekriveni eksponati.

Prije samo nekoliko dana, Muzej Republike Srpske proslavio je 93 godine od osnivanja. Na današnjoj adresi u Domu solidarnosti (nekada Dom radničke solidarnosti) je od 1982. godine. U objektu koji nije namjenski za obavljanje muzejske djelatnosti, kažu u ovoj ustanovi.

– Nastao entuzijazmom bana Tise Milosavljevića i Spiridona Špire Bocarića, kao mjesto u kojem će se čuvati materijalni dokazi našeg istorijskog identiteta i razvoja, već godinama je zapostavljen od nadležnih. Svaka kiša izaziva slijevanje vode kroz bušan krov. Eksponati su ugroženi. Plastični lavori postali su sastavni dio muzejske postavke – navodi Kondić.

Muzej RS nalazi se u istom objektu sa Narodnom i univerzitetskom bibliotekom RS i Dječjim pozorištem RS. Ovaj objekat izgrađen je poslije razornog zemljotresa koji je pogodio Banjaluku i nije namjenski za obavljanje muzejske djelatnosti.

Prokišnjavanje krova zgrade je višedecenijski problem s obzirom da arhitektonsko rješenje objekta nije prilagođeno ovdašnjim klimatskim uslovima. U pitanju je zgrada sa ravnim krovom, kakve se obično grade u mediteranskim područjima, Poznato je da Banjaluka ima veliki broj kišnih dana i obilne padavine tokom godine, što neminovno dovodi do prokišnjavanja. Globalne klimatske promjene praćene povećanim količinama padavina, čestim pljuskovima i nevremenom samo su povećali ovaj hronični problem – ističu iz Muzeja RS za Srpskainfo.

Tokom prethodnih decenija, u više navrata se, uz podršku republičkih i gradskih vlasti, ulagalo u sanaciju zgrade, ali parcijalne intervenciju nisu donijele dugoročnije rješenje.

U Muzeju RS kažu da je Strategijom razvoja kulture RS predviđeno da se za smještaj Muzeja RS, kao centralne institucije za zaštitu pokretnih kulturnih dobara, izgradi adekvatna zgrada koja bi ispunila sve uslove za smještaj i prezentaciju muzejske građe. Kada će to biti, ne zna se.

– I pored objektivnih poteškoća, Muzej RS živi i radi, dosljedno i posvećeno obavljajući svoju djelatnost. U proteklom periodu pripremljen je i javnosti prezentovan niz tematskih izložbi iz različitih oblasti, čiji su autori stručni radnici Muzeja RS. Kolektiv Muzeja preduzima sve raspoložive mjere kako prokišnjavanje ne bi ugrozilo vrijedne eksponate – ističu oni.

Odbornik Kondić pita da li su intelektualci mogli potpisati neku peticiju i zatražiti zaštitu i rekonstrukciju Muzeja, a istoričari dići svoj glas.

– Da li je istorija Srba na ovim prostorima toliko nebitna nadležnima da na ovo već duže od decenije ne obraćaju pažnju? Ovo su stvari na kojima treba dokazivati svoj patriotizam. I jedna istorijska činjenica za kraj. Ban Tisa bio je pripadnik vlasti, a Špiro Bocarić pripadnik opozicije. Banu nije smetalo da političkog protivnika stavi na čelo novoosnovane institucije, jer je Bocarić bio čovjek iz struke – istakao je on.

Akademski slikar Špiro Bocarić bio je prvi imenovani direktor. Uz etnološku, tokom prve decenije postojanja, s vremenom nastaju istorijska, arheološka i prirodnjačka zbirka.

Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske (1941-1945) direktor Muzeja je ubijen, a Muzej je dobio „čisto“ hrvatska obilježja, od samog naziva (Hrvatski državni etnografski muzej, pa zatim Hrvatski državni muzej) do potpune promjene stalne postavke. Poslije oslobođenja 1945. godine, Muzej je nazvan Državni etnografski muzej Bosanske krajine. Godine 1953. objedinjen je s Muzejom narodnog oslobođenja (osnovan 1947. godine) i od tada nosi naziv Narodni muzej u Banjaluci. Godine 1962. preimenovan je u Muzej Bosanske Krajine u Banjaluci.

Društvo

„NIŠTA NAM NE GOVORE!“! Potresne riječi generalovog sina, niko ne zna kada tijelo stiže u Srbiju!

– Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (MKSR) u Hagu ni posle šest dana nije obavestio članove porodice generala Ratka Mladića, koji je preminuo u pritvorskoj bolnici u Sheveningenu, kada bi mogli da preuzmu njegovo telo, izjavio je Mladićev sin Darko Mladić.

On je za ”Politiku” rekao da još nema informacije o tome dokle se stiglo sa istragom o okolnostima smrti njegovog oca koju je naložila predsednica Mehanizma Grasiela Pati Santana.

Istragu o okolnostima Mladićeve smrti, shodno odluci Santane, vodi sudija Ijan Bonomi, kojem su na raspolaganje stavljena sva dokumenta o nekadašnjem komandantu VRS, među kojima su i oni sa znakom poverljivosti.

Procedura u vezi sa utvrđivanjem uzroka smrti je, kako je ranije izjavio  predsednik Centra za obnovu međunarodnog prava Goran Petronijević, standardna i sprovodi se nakon smrti nekog pritvorenika ili osuđenika i u skladu je sa pravilima o postupku i do kazima Mehanizma i postupku sa zatvorenicima u slučaju smrti i holandskim zakonima.

Nakon smrti se naređuje istraga koja obuhvata uzimanje izjava od lica koja su zatekla umrlog osuđenika, kada su ga zatekla, kada su ga poslednji put videla…

Izjave te vrste se, u najvećem broju slučajeva, uzimaju od bolničara, stražara ili onoga ko se nalazio u njegovom okruženju.

Obavezno se radi obdukcija, nalaže se i toksikološka analiza, a nakon toga se utvrđuje tačan uzrok i vreme smrti.

Kad se završe sve navedene analize i kada se utvrdi tačan uzrok smrti, izdaje se takozvana međunarodna ili internacionalna umrlica.

Reč je o sprovodnom dokumentu kojі garantuje da je lice preminulo, gde, kada i pod kojim okolnostima se to dogodilo i to služi kao jedan od dokumenata da se od holandskih vlasti dobije dokument kojim se dozvoljava da se posmrtni ostaci transportuju u zemlju u kojoj će biti obavljena sahrana.

General Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u pritvorskoj bolnici u Hagu u 84. godini.

(Tanjug) Foto: Tanjug

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Još jedan pravi ljetni dan

U BiH se u prvom dijelu dana očekuje sunčano i toplo vrijeme, samo su ponegdje poslije podne moguće padavine.

Kiša i pljuskovi sa grmljavinom očekuju se ponegdje u drugom dijelu dana na jugozapadu i jugoistoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 18, na jugu do 24 stepena, a najviša dnevna od 27 do 33, na jugu do 36, a u višim predjelima od 24 stepena Celzijusova. Duvaće slab do umjeren vjetar, istočni i sjeveroistočni.

Nastavi čitati

Društvo

NESVAKIDAŠNJI GEST IZ HRVATSKE! Dinka poklanja ljetovanje na Jadranu, pogledajte šta traži zauzvrat! (FOTO)

Ako ste ovog ljeta još uvijek željni odmora, a nemate veliki budžet za putovanje, jedan neobičan oglas iz Šarengrada u Hrvatskoj mogao bi da vam privuče pažnju.

Dinka Juričić, penzionisana učiteljica, autorka i urednica udžbenika, objavila je da traži osobu, par ili čak cijelu porodicu koja bi kod nje besplatno boravila nedjelju ili dvije.

Besplatan smještaj u zamjenu za brigu o ljubimcima

Dinka je na Fejsbuku objavila da joj je potrebna pomoć jer u narednih nedjelju ili dvije mora da obavi zdravstvene preglede na koje je zakazana. Zbog toga želi nekoga kome može da povjeri svoje pse i mačke dok je odsutna.

„Hitno tražim pojedinca, bračni par ili cijelu porodicu koja bi kod mene besplatno ljetovala sljedeću nedjelju ili dvije i usput pripazila na moje pse i mačke, kako bih ja na miru mogla da obavim sve preglede na koje sam zakazana“, napisala je.

Zainteresovani mogu da joj se jave privatnom porukom.

Nastavak tradicije neobičnih i humanih oglasa

Ovo nije prvi put da Dinka svojim oglasom privlači pažnju. Ranije ove godine tražila je penzionera ili penzionerku koji bi željeli da joj se pridruže u Šarengradu. Zauzvrat je nudila besplatan stan, uz dogovor o podjeli troškova hrane i režija.

Životna priča iza velikodušne ponude
U Šarengrad se doselila 2020. godine kako bi brinula o ocu koji je bolovao od demencije. Nekoliko godina kasnije počela je da nudi besplatan smještaj ljudima koji bi željeli da se presele u ovo malo mjesto uz Dunav.

Apartmane koje daje gostima svojevremeno je izgradio njen brat za svoje sinove, koji su u međuvremenu preminuli. Dinka je ranije govorila da želi da ti apartmani i dalje budu dostupni ljudima – bez naknade. Njena najnovija ponuda zato zvuči gotovo nestvarno: besplatan boravak u Šarengradu, a zauzvrat samo malo društva i brige o psima i mačkama.

Nastavi čitati

Aktuelno