Connect with us

Društvo

DECENIJAMA PROKIŠNJAVA: Muzej RS proslavio 93. rođendan s LAVORIMA KAO STALNOM POSTAVKOM

Muzej Republike Srpske prokišnjava. Čim počne kiša, postavljaju se lavori.

Kada su ove, u najmanju ruku tužne scene, prije nekoliko mjeseci isplivale u javnosti, kada su se fotografije dijelile društvenim mrežama, a mediji o tome govorili, do danas se ništa nije promijenilo.

Da je stanje isto nedavno je podsjetio odbornik u Skupštini grada Banjaluka, Nemanja Kondić. On je posjetio Muzej, uvjerio se u kakvom se stanju nalazi i to objavio na društvenim mrežama. Na tom videu jasno se vide plastične posude i lavori postavljeni na više mjesta po Muzeju, tragovi curenja vode po zidovima, najlonom prekriveni eksponati.

Prije samo nekoliko dana, Muzej Republike Srpske proslavio je 93 godine od osnivanja. Na današnjoj adresi u Domu solidarnosti (nekada Dom radničke solidarnosti) je od 1982. godine. U objektu koji nije namjenski za obavljanje muzejske djelatnosti, kažu u ovoj ustanovi.

– Nastao entuzijazmom bana Tise Milosavljevića i Spiridona Špire Bocarića, kao mjesto u kojem će se čuvati materijalni dokazi našeg istorijskog identiteta i razvoja, već godinama je zapostavljen od nadležnih. Svaka kiša izaziva slijevanje vode kroz bušan krov. Eksponati su ugroženi. Plastični lavori postali su sastavni dio muzejske postavke – navodi Kondić.

Muzej RS nalazi se u istom objektu sa Narodnom i univerzitetskom bibliotekom RS i Dječjim pozorištem RS. Ovaj objekat izgrađen je poslije razornog zemljotresa koji je pogodio Banjaluku i nije namjenski za obavljanje muzejske djelatnosti.

Prokišnjavanje krova zgrade je višedecenijski problem s obzirom da arhitektonsko rješenje objekta nije prilagođeno ovdašnjim klimatskim uslovima. U pitanju je zgrada sa ravnim krovom, kakve se obično grade u mediteranskim područjima, Poznato je da Banjaluka ima veliki broj kišnih dana i obilne padavine tokom godine, što neminovno dovodi do prokišnjavanja. Globalne klimatske promjene praćene povećanim količinama padavina, čestim pljuskovima i nevremenom samo su povećali ovaj hronični problem – ističu iz Muzeja RS za Srpskainfo.

Tokom prethodnih decenija, u više navrata se, uz podršku republičkih i gradskih vlasti, ulagalo u sanaciju zgrade, ali parcijalne intervenciju nisu donijele dugoročnije rješenje.

U Muzeju RS kažu da je Strategijom razvoja kulture RS predviđeno da se za smještaj Muzeja RS, kao centralne institucije za zaštitu pokretnih kulturnih dobara, izgradi adekvatna zgrada koja bi ispunila sve uslove za smještaj i prezentaciju muzejske građe. Kada će to biti, ne zna se.

– I pored objektivnih poteškoća, Muzej RS živi i radi, dosljedno i posvećeno obavljajući svoju djelatnost. U proteklom periodu pripremljen je i javnosti prezentovan niz tematskih izložbi iz različitih oblasti, čiji su autori stručni radnici Muzeja RS. Kolektiv Muzeja preduzima sve raspoložive mjere kako prokišnjavanje ne bi ugrozilo vrijedne eksponate – ističu oni.

Odbornik Kondić pita da li su intelektualci mogli potpisati neku peticiju i zatražiti zaštitu i rekonstrukciju Muzeja, a istoričari dići svoj glas.

– Da li je istorija Srba na ovim prostorima toliko nebitna nadležnima da na ovo već duže od decenije ne obraćaju pažnju? Ovo su stvari na kojima treba dokazivati svoj patriotizam. I jedna istorijska činjenica za kraj. Ban Tisa bio je pripadnik vlasti, a Špiro Bocarić pripadnik opozicije. Banu nije smetalo da političkog protivnika stavi na čelo novoosnovane institucije, jer je Bocarić bio čovjek iz struke – istakao je on.

Akademski slikar Špiro Bocarić bio je prvi imenovani direktor. Uz etnološku, tokom prve decenije postojanja, s vremenom nastaju istorijska, arheološka i prirodnjačka zbirka.

Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske (1941-1945) direktor Muzeja je ubijen, a Muzej je dobio „čisto“ hrvatska obilježja, od samog naziva (Hrvatski državni etnografski muzej, pa zatim Hrvatski državni muzej) do potpune promjene stalne postavke. Poslije oslobođenja 1945. godine, Muzej je nazvan Državni etnografski muzej Bosanske krajine. Godine 1953. objedinjen je s Muzejom narodnog oslobođenja (osnovan 1947. godine) i od tada nosi naziv Narodni muzej u Banjaluci. Godine 1962. preimenovan je u Muzej Bosanske Krajine u Banjaluci.

Related Topics:

Društvo

PDP Novi Grad danas je DIJELIO besplatne polovne udžbenike za osnovce

PDP Novi Grad danas je dijelio besplatne polovne udžbenike za osnovce sa prebivalištem u opštini Novi Grad.

Podjeli su prisustvovali odbornici PDP Ljubiša Vujanović, Goran Banjac, i Dario Carić, te koordinator akcije Nataša Stupar. Osnovcima je podjeljeno 70 kompleta udžbenika.
– Udžbenici su donacija Grada Banja Luka, a kako je Opština Novi Grad odustala od ove donacije, PDP je preuzeo da bude nosilac aktivnosti.
Veoma smo zahvalni na ovoj vrijednoj i nesebičnoj podršci našim đacima i porodicama.
Zadovoljni smo što smo na ovaj način pomogli da spremimo naši osnovci budu spremni za početak nove školske godine! – poručili su iz Opštinskog odbora PDP Novi Grad.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nestabilno sa kišom i grmljavinom

U petak, 22. avgusta 2025. godine, u Bosni i Hercegovini očekuje se pretežno oblačno i nestabilno vrijeme praćeno kišom, pljuskovima i grmljavinom. Tokom poslijepodnevnih sati prognozira se postepen prestanak padavina.

Vjetar će biti slab do umjerene jačine, uglavnom sjevernog i sjeverozapadnog smjera, dok će u Hercegovini prije podne duvati jugo. Najniže jutarnje temperature kretaju se između 13 i 18 stepeni Celzijusa, a na jugu zemlje do 20°C. Najviše dnevne temperature uglavnom će biti u rasponu od 21 do 26°C, dok će na jugu dostići do 28°C.

U Sarajevu se očekuje pretežno oblačno i nestabilno vrijeme uz povremene pljuskove i grmljavinu. Najniža jutarnja temperatura iznosiće oko 16°C, dok će maksimalna dnevna temperatura dostići približno 24°C.

Nastavi čitati

Društvo

AMERIČKE CARINE POGAĐAJU BIH: Firme gube ugovore s EU

Nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele carine od 30 odsto na uvoz određenih proizvoda iz Evropske unije, negativne posljedice počinju se osjećati i u Bosni i Hercegovini.

Zoran Škrebić, predsjednik Udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe za “Nezavisne novine” da su pojedine firme iz BiH, koje su radile lon poslove za evropske kompanije, počele bilježiti otkazivanje ugovora.

“Riječ je o robi koja se iz Evrope dalje plasirala na američko tržište, a sada je pogođena povećanjem carina. To su uglavnom firme iz prerađivačke i obućarske industrije. Naša prerađivačka industrija već je u problemima, prošle godine zabilježen je pad proizvodnje od oko sedam odsto. Tako da povećanje carina dodatno pogađa evropske trgovinske partnere, što ozbiljno ugrožava i našu industriju”, upozorava Škrebić.

Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, za “Nezavisne novine” kazao je da su partneri iz Evropske unije uveliko počeli da otkazuju ugovore domaćim preduzećima.

“Ovo je problem za koji nismo bili spremni. Trenutno nemamo alternativne ugovore kojima bismo mogli popuniti praznine koje nastaju otkazivanjem postojećih poslova. Očekujemo konkretne informacije i poteze, kako od Vlade Republike Srpske tako i od resornog ministarstva”, kazao je Pazurević

Kako je istakao, trenutna situacija je zatekla privrednike koji su izvozno orijentisani, ali se nadaju da će u budućnosti moći računati na nove ugovore s evropskim partnerima.

“Ako se ovakvo stanje nastavi, realno je da počnemo razmišljati o zatvaranju firmi, odnosno da firme počnu da stavljaju ključ u bravu, jer drugog rješenja nemamo, sve što radimo, radimo za evropsko tržište. A ako izgubimo pristup tom tržištu, nemamo kome izvoziti”, kazao je Pazurević.

Sa druge strane Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, ističe da se efekti povećanih carina još analiziraju.

“Kompanije već imaju ranije dogovorene ugovore za ovu godinu. Riječ je o firmama koje su stabilno pozicionirane u globalnim lancima snabdijevanja, naročito kada je riječ o tržištu Evropske unije. To se posebno odnosi na metalsku, automobilsku i industriju namještaja”, navodi Jašarspahić.

Dodaje da 75 odsto ukupnog izvoza iz BiH ide upravo u Evropsku uniju te da direktne posljedice američkih carina možda trenutno nisu vidljive, ali upozorava na potencijalne rizike.

“Ako evropske kompanije izgube ugovore i poziciju na američkom tržištu zbog carina, takve posljedice mogu se indirektno preliti i na bh. firme. U tom slučaju moguće je očekivati i ekonomske probleme kod nas. Sigurno je da bi naše kompanije to osjetile”, poručio je Jašarspahić.

Ekonomista Admir Čavalić ranije je kazao da smatra da su negativni rezultati vrlo izvjesni, posebno za domaće izvoznike u Sjedinjene Američke Države.

“Tu bih posebno akcentirao namjensku industriju. Vidimo već sada proteklih 15-20 dana da imamo turbulenciju u nekim kompanijama namjenske industrije u Federaciji BiH, gdje se smanjuju potencijali dobiti. Imamo neke najave restrukturiranja poslovanja”, kazao je ranije Čavalić.

Nastavi čitati

Aktuelno