Connect with us

Svijet

U OVOM ZATVORU SPROVODE TORTURU: Evo kakav HOROR čeka zatvorenike

Takve torture koju prolaze zatvorenici u Iranu gotov da nema nigde drugde u svijetu.

Tagi Rahmani je prema podacima nevladine organizacije Reporteri bez granica “najčešće zatvarani novinar u Iranu”.

“Samica u Iranu ne može se uporediti sa izolacijom u zapadnim zatvorima. U samici u Iranu ste zatvoreni i nemate nikakav oblik komunikacije. Nema posjeta, nema knjige, nema mogućnosti za pisanje. Nosite povez preko očiju i čujete samo zvukove”, ispričao je Rahmani za DW na projekciji filma “White Torture”.

Dokumentarac razotkriva metode psihološke torture, kojima su izloženi politički aktivisti u Islamskoj Republici.

Njegova supruga Narges Mohamadi takođe je aktivistkinja za zaštitu ljudskih prava i potpredsjednica iranske organizacije “Defenders of Human Rights Center”, koji je iranska vlada zabranila 2008. godine. I ona je u posljednjih 25 godina više puta hapšena i osuđivana na dugogodišnje zatvorske kazne. Islamskoj Republici se ne sviđa kada se preispituje da li i koliko krši ljudska prava. Mohamadi je zbog kritike tamošnje vlade prvi put zatvorena na godinu dana 1998. Kasnije su usledile druge zatvorske kazne. U maju 2016. je u Teheranu osuđena na čak 16 godina zatvora jer je “osnovala pokret za zaštitu ljudskih prava koji se zalaže za ukidanje smrtne kazne”.

Uprkos svim naporima režima: neuspješni su bili pokušaji da se Mohamadi ućutka. Ona je počela da dokumentuje patnje onih koji su bili s njom u zatvoru. Ti intervjui su objavljeni u knjizi “White Torture”. Istoimeni dokumentarni film dodatno predočava brutalno postupanje prema političkim zatvorenicima u samicama. Izraz “bijela tortura” odnosi se na psihološku metodu koja se primjenjuje u Iranu: zatvorenici su na duže, neodređeno vremensko razdoblje zatvoreni u izolacijskoj ćeliji u kojoj je sve potpuno bijelo. Film “White Torture” upravo je prikazan u Berlinu. Projekciju je organizovala grupa za zaštitu ljudskih prava “Hawar”. Na projekciji su bili aktivistkinje i aktivisti, bivši politički zatvorenici i rođaci zatvorenika sa dvojnim državljanstvom, a koji se trenutno nalaze u zatvoru u Iranu. Film je “vrlo težak za gledanje” jer se mučenje eksplicitno prikazuje, kaže Mariam Klaren, ćerka Nahida Tahavija, jednog od političkih zatvorenika u Iranu. Iranske vlasti nisu dozvolile prikazivanje filma, kaže Klaren – jer “Bijela tortura” na svjetlost dana iznosi upravo ono što se “ne vidi”.

Očigledno je bilo nekih situacija koje su bile previše šokantne da bi bile prikazane. “Boravak u samici je zaista bolna situacija”, kaže autor Gelareh Kakavand. “Iza kulisa ovog dokumentarca bilo je mnogo emocija u intervjuima, koje nije bilo moguće snimiti. Nadam se da će se gledaoci nakon gledanja filma moći da se poistovete sa zatvorenicima.” Veliki dio snimanja ovog dokumentarnog filma obavljen je između pretposlednjeg i sadašnjeg boravka u zatvoru Nargese Mohamadi. Taj zadatak je bio sve samo ne lak: kako bi se izbjegle tamošnje vlasti, snimalo se u tajnosti.

“Uslovi u kojima je film sniman bili su teški”, kaže Vahid Zarezadeh, iranski režiser koji je bio prisiljen da pobjegne iz zemlje. Prije toga je bio na ispitivanjima jer je u svojim filmovima ukazivao na grozne uslove u zatvorima u Iranu. “U prvim minutama filma gledalac vidi scenu u kojoj jedan od agenata iz Ministarstva informisanja telefonom zove Narges Mohamadi. Otišli smo kod nje spontano, kako bi napravili neke intervjue. Ali grupa, koja je radila na filmu, na tu lokaciju nije išla zajedno. Narges se, na primer, vozila odvojeno, na motociklu, kako bi mogla da pobjegne onima koji su ju uhodili.”

U međuvremenu se nastavlja paćenički put Narges Mohamadi: ona se, od svog prvog hapšenja 1998. godine, po peti put našla iza rešetaka. U decembru 2022., za vrijeme protesta izazvanih smrću Džine Mahe Amini, Mohamadi je u jednom svom izvještaju, koji je objavio BBC, opisala seksualno i fizičko zlostavljanje zatvorenih žena. U januaru 2023. usljedio je mučan izveštaj u kojem se detaljno opisuje stanje žena u zatvoru Evin, uključujući popis od 58 zatvorenica i ispitivanja i mučenja kojima su bile podvrgnute. Zatvor Evin je, inače, najvažnija lokacija kada je reč o zatvaranju političkih zatvorenika u Iranu od 1972. godine.

Related Topics:

Svijet

SKUPO GA KOŠTA PODRŠKA PUTINU: Moguća istraga o ratnim zločinima protiv Kim Džong Una?!

U martu 2023. godine, MKS je izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, zbog sumnje na ratne zločine.

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un bi mogao da se suoči sa istragom o ratnim zločinima pred Međunarodnim krivičnim sudom (MKS) sa sjedištem u Hagu, zbog podrške ruskom ratu protiv Ukrajine, izjavio je danas bivši šef tog suda Song Sang Hjun.

Južnokorejski pravnik je objasnio da postoji mogućnost da ukrajinske vlasti, kao žrtva, podnesu tužbu protiv Sjeverne Koreje Međunarodnom krivičnom sudu.

“Iako bi bilo idealno da tužbu podnese Ukrajina, MKS takođe ima ovlašćenje da pokrene nezavisnu istragu”, kazao je Song na međunarodnoj konferenciji u Seulu.

On je kazao da Kim Džon Un još nije upućen MKS-u “uprkos kršenju ljudskih prava u Sjevernoj Koreji”, ali da su sada “ispunjeni pravni standardi da Ukrajina pokrene postupak protiv njega”.

“Vrijeme je da se Kim Džong Un izvede pred MKS, rekao je Song, dodajući da je vojna pomoć Pjongjanga Rusiji pružila Ukrajini pravne standarde za podnošenje tužbe protiv Sjeverne Koreje”, preneo je Jonhap.

Od kraja prošle godine, Sjeverna Koreja je rasporedila hiljade vojnika da se bore zajedno sa ruskim snagama u ratu, a Pjongjang i Moskva su zvanično potvrdili raspoređivanje trupa prošlog mjeseca.

U martu 2023. godine, MKS je izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, zbog sumnje na ratne zločine povezane sa ratom Rusije protiv Ukrajine.

Nastavi čitati

Svijet

Putin nakon razgovora sa Trampom “SPREMNI SMO”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom da je Rusija spremna da radi na memorandumu sa Ukrajinom, uključujući i primirje.

– Dogovorili smo se sa predsjednikom Sjedinjenih Država da će Rusija predložiti i spremna je da sarađuje sa ukrajinskom stranom na memorandumu u vezi sa mogućim budućim mirovnim sporazumom sa definicijom niza stavova, kao što su, na primjer, principi rješavanja, vremenski okvir mogućeg mirovnog sporazuma i tako dalje, uključujući i mogući prekid vatre na određeni period ako se postignu relevantni sporazumi – rekao je Putin novinarima.

Istakao je da je potrebno da Rusija i Ukrajina pronađu kompromise koji bi bili zadovoljavajući za sve strane.

Putin je istakao da je stav Rusije jasan.

– Glavna stvar za nas je da otklonimo osnovne uzroke ove krize – naglasio je Putin.

Dodao je da je “Tramp u razgovoru izrazao svoj stav o okončanju nepriteljstva u Ukrajini”.

– Rusija podržava mirno rješavanje ukrajinske krize. Sa svoje strane (u razgovoru sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom – prim. a.) takođe sam napomenuo da i Rusija podržava mirno rješavanje ukrajinske krize – rekao je Putin.

On je telefonski razgovor sa Trampom označio značajnim, iskrenim i veoma korisnim.

– Želio bih da napomenem da je razgovor bio veoma informativan i veoma iskren. I generalno, po mom mišljenju, veoma koristan u tom pogledu – rekao je Putin.

Dodao je da su kontakti između učesnika sastanka i pregovora u Istanbulu su nastavljeni, i to daje “razlog da vjerujemo da smo, generalno, na pravom putu”.

RIA Novosti

Nastavi čitati

Svijet

I TO POSTOJI! Grad čiji stanovnici kišu nisu osjetili 400 godina

U samom srcu čileanske pustinje Atacama, jedne od najsušnijih regija na svijetu, smjestio se grad Calama, nevjerovatno mjesto koje prkosi prirodi i vremenskim uslovima.

Calama je poznata po izuzetno dugim periodima bez padavina. Prema istorijskim podacima, ovo područje nije zabilježilo nijednu kap kiše čak 401 godinu – od 1570. do 1971. godine. Posljednji sličan sušni niz zabilježen je početkom 20. vijeka i trajao je 41 godinu.

Danas na širem području grada u prosjeku padne svega pet milimetara kiše godišnje, što Calamu čini jednom od najsušnijih naseljenih destinacija na svijetu.

Uprkos ekstremnim klimatskim uslovima, grad broji oko 180.000 stanovnika. Ključ opstanka ove zajednice leži u bogatim nalazištima bakra, koji su od presudnog značaja za privredu cijele regije.

Priroda se i ovdje pokazuje snalažljivom, u pustinjskim predjelima opstaju alge, lišajevi i kaktusi zahvaljujući morskoj magli poznatoj kao camanchaca, koja s Tihog okeana dopire do suhe unutrašnjosti donoseći neophodnu vlagu.

Stanovnici Calame naučili su da ovu maglu koriste na inovativne načine, pomoću specijalno dizajniranih mreža i sistema, prikupljaju vodu iz vazduha koju zatim koriste za piće i navodnjavanje vrtova.

Ovaj jedinstveni grad predstavlja fascinantan primjer ljudske otpornosti, inovacije i prilagođavanja životu u ekstremnim uslovima.

Radio Sarajevo

Nastavi čitati

Aktuelno