Ilon Mask je, kako piše Gardijan, konzumirao velike količine droga dok je bio jedan od najbližih savetnika Donalda Trampa. On je navodno uzimao velike doze ketamina, a to ga je koštalo zdravstvenih problema zbog kojih je pio i više od 20 pilula dnevno.
Ilon Mask je pored ketamina konzumirao ekstazi i halucinogene pečurke. Njegova upotreba droga navodno je postajala intenzivnija kada je donirao 275 miliona dolara Trampovoj predsedničkoj kampanji i kasnije stekao veliku moć kao vođa tzv. “ministarstva za efikasnost vlade”.

Mask je u srijedu uveče najavio povlačenje iz državne službe, nekoliko mjeseci nakon što je pokazivao nepredvidivo ponašanje, uključujući vrijeđanje članova kabineta i podizanje ruke u pozdrav nalik nacističkom na političkom mitingu.
Ekstazi je prema klasifikaciji američke Agencije za borbu protiv droga (DEA) supstanca iz Prve kategorije, bez prihvaćene medicinske primene, što ga čini potpuno zabranjenim za federalne radnike, iako je Mask bio klasifikovan kao “poseban državni službenik”, što znači da nije bio podložan istim strogim pravilima kao redovni zaposleni.

Ketamin može legalno da se prepiše kao supstanca iz Treće kategorije, ali rekreativna upotreba ili miješanje s drugim drogama vjerovatno krši saveznu politiku o radu. Prema navodima izvora “Tajmsa” Mask je razvio ozbiljnu naviku uzimanja ketamina, konzumirajući moćni anestetik ponekad svakodnevno, za razliku od “male količine jednom u dvije nedjelje”, kako je tvrdio u intervjuima.
– Ako uzmeš previše ketamina, ne možeš zaista da radiš, a ja imam mnogo posla – rekao je Mask novinaru Donu Lemunu u martu 2024. godine.

Međutim, već na proleće prošle godine, prema Tajmsu, Mask je govorio saradnicima da mu ketamin utiče na bešiku – poznata posljedica hronične zloupotrebe te droge, koja ima psihoaktivna svojstva i može da izazove osećaj odvojenosti od stvarnosti, prema podacima DEA.
Njegova kutija za lijekove sadržala je tablete sa oznakama Adderalla (Adderall je komercijalni naziv za lek koji sadrži kombinaciju amfetamin soli (tačnije: amfetamin i dekstroamfetamin), zajedno s drugim supstancama.

Bijela kuća ćuti
Zasad nije poznato da li je Mask bio pod uticajem droga dok je boravio u Beloj kući, gdje je prisustvovao poverljivim sastancima sa stranim liderima i imao uticaj na rezanje federalnih budžeta.

Bijela kuća nije odgovorila na pitanje da li je Mask bio testiran na droge uprkos pristupu povjerljivim informacijama.
SpaceX, Maskova kompanija, ima strogu politiku zabrane droga zbog vladinih ugovora, ali izvori Times-a tvrde da je Mask dobijao unaprijed upozorenja o nasumičnim testiranjima – što je umanjivalo njihovu efikasnost.

Intelektualac Sem Haris, koji je prekinuo prijateljstvo sa Maskom, napisao je nedavno:

– Nešto ozbiljno nije u redu s njegovim moralnim kompasom, ako ne i s njegovom percepcijom stvarnosti.

Brz odlazak Ilona Maska iz njegovog potpisanog Ministarstva za efikasnost Vlade i Bijele Kuće je ubrzan ispadom koji je, prema riječima visokog insajdera, postao nasilan.
Bivši glavni strateg Stiv Banon rekao je za DailyMail da je Maskovo vrijeme u Bijeloj kući bilo ukaljano kada je fizički “gurnuo” ministra finansija Skota Besenta nakon što je bio suočen sa obećanjima da će uštedjeti administraciji “bilion dolara”.

– Skot Besent ga je pozvao i rekao: Obećao si nam trilion dolara, a sada si na 100 milijardi dolara, i niko ne može ništa da nađe, šta to radiš? – otkrila je istaknuta MAGA (“Make America Great Again”) figura, pa dodala.

“I tada je Ilon postao fizički nasilan. To je bolna tema za njega. To nije bila svađa, već fizički sukob. Ilon ga je gurnuo – navela je ona.
Banon je rekao da je došlo do fizičkog sukoba kada su se dva milijardera preselila iz Ovalne kancelarije u kancelariju šefa štaba Suzi Vajls, a zatim ispred kancelarije savjetnika za nacionalnu bezbjednost.

-Tramp je stao na Besentovu stranu posle sukoba – dodao je.

Sukob između njih potvrdio je u petak portparolka Donalda Trampa Karolin Levit.

– Nije tajna da je predsjednik Tramp sastavio tim ljudi koji su nevjerovatno strastveni u pogledu pitanja koja utiču na našu zemlju – rekla je ona u saopštenju DailyMail, pa nastavila.

“Neslaganja su normalan dio svakog zdravog političkog procesa, i na kraju svi znaju da služe zadovoljstvu predsjednika Trampa – završila je.
Srpskainfo

Njemačka vlada ukinula je “ekspresno” dobijanje državljanstva, više neće biti tako jednostavno doći u Njemačku, čak ni članovima porodice.

Na koga se to odnosi i šta je sve odlučeno?

Donosimo sažetak koji prenosi Deutsche Welle.

Šta je odlučeno?

1. Spajanje porodica

Njemačka vlada želi na dvije godine obustaviti spajanje porodica za određenu grupu izbjeglica koje su stigle u Njemačku. Iznimke će biti moguće samo iz humanitarnih razloga, na primjer kod teških bolesti.

U prvom koraku, vlada je u srijedu (28. maja) prihvatila prijedlog zakonske izmjene. O tome još mora odlučiti Bundestag, odnosno njemački parlament, gdje većinu imaju stranke koje čine vladajuću koaliciju – CDU/CSU i SPD. Nakon toga izmjenu mora potvrditi i Bundesrat, parlament saveznih pokrajina.

Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrindt (CSU) želi da zakon stupi na snagu još prije ljetnje pauze u parlamentu. Nakon sjednice vlade ponovo je istakao kako su gradovi i opštine preopterećeni prijemom i integracijom izbjeglica.

“Prvo: nema doseljavanja porodica – to odmah donosi rasterećenje. Drugo: u svijetu se vidi da taj mehanizam više ne funkcioniše kad se neko iz porodice odluči na put – i to također donosi rasterećenje.”

2. Sticanje državljanstva

Ubrzano sticanje državljanstva nakon tri godine za posebno integrisane doseljenike više neće biti moguće. Odredba koju je uvela prethodna vlada (SPD, Zeleni i FDP) biće ukinuta bez zamjene.

3. Službeno formulisani cilj: ograničavanje migracije

Zakon o boravku biće preformulisan. Pravni propisi više neće služiti isključivo upravljanju migracijom. Novi cilj biće “upravljanje i ograničavanje migracije”.

Na koga se to odnosi?

Izmjene u pravu na sticanje državljanstva odnose se na sve koji žele podnijeti takav zahtjev. U budućnosti će uslov biti najmanje pet godina neprekidnog boravka u Njemačkoj. Uz to, potrebno je dobro poznavanje njemačkog jezika i stalno zaposlenje.

U 2024. godini u Njemačkoj je državljanstvo steklo više od 200.000 osoba – najviše u posljednjih 25 godina.

Obustava spajanja porodica odnosi se na osobe sa “subsidijarnom zaštitom”. To su izbjeglice koje ne ispunjavaju uslove prema Ženevskoj konvenciji o statusu izbjeglica niti imaju pravo na politički azil, ali im u zemlji porijekla prijeti ozbiljna opasnost – na primjer zbog građanskog rata.

Subsidijarno zaštićene osobe imaju manja prava od osoba sa statusom izbjeglice. Tako je presudio i Evropski sud za ljudska prava. U Njemačkoj trenutno živi oko 388.000 osoba s tim statusom, većinom iz Sirije, ali i iz Avganistana i Iraka.

Šta je do sada važilo za spajanje porodica?

U Njemačkoj su prvi put 2011. godine neke izbjeglice dobile status subsidijarne zaštite. Tada im bračni partner i djeca nisu smjeli doći. To se promijenilo početkom 2015. godine. Nakon velikog priliva izbjeglica iz Sirije sredinom te godine, njemačka vlada ponovo je obustavila spajanje porodica.

Od 2018. postoji kvota po kojoj mjesečno najviše 1.000 članova uže porodice može dobiti vizu za Njemačku. Po zakonima, pravo na spajanje porodice nikada nije postojalo – odobrenje zavisi od diskrecione odluke nadležnih. Zahtjev se mora podnijeti u njemačkom diplomatskom predstavništvu.

U 2023. i 2024. izdato je po otprilike 12.000 viza.

Kako vlada opravdava svoju migracionu politiku?

CDU i CSU žele postići da manje ljudi dolazi u Njemačku kao izbjeglice.

“Otvoreni smo za legalnu migraciju na naše tržište rada i u naše društvo”, rekao je njemački ministar unutrašnjih poslova Dobrindt u Bundestagu.

Ali, kada je riječ o tzv. “ilegalnoj” ili “neregularnoj” migraciji – dakle kada ljudi dolaze bez kontrole – prema njegovim riječima, već su premašene granice kapaciteta.

Odmah po stupanju na dužnost, Dobrindt je uveo pojačanu graničnu kontrolu i naredio da se čak i tražioci azila mogu vraćati. Sada slijede nove mjere.

“Naš cilj je ukloniti faktore privlačnosti koji su ljude naveli da dođu u Njemačku”, rekao je Dobrindt nakon sjednice vlade.

Koje kritike postoje na račun ovih mjera?

Zeleni i Ljevica protive se pooštravanju zakona, dok ekstremno desni AfD smatra da te mjere nisu dovoljne.

Poslanica Ljevice u Bundestagu Klara Binger govori o “početku migracionog ledenog doba”. To će, kaže, “negativno promijeniti društvo i otežati ravnopravno i solidarno zajedništvo”.

“Zaokret u migracionoj politici” vidi kao “odustajanje od humanosti i ljudskih prava”.

Organizacija Pro Asyl obustavu spajanja porodica naziva “zakonom o razaranju porodica”. To je, navode, katastrofa za ljude koji su pobjegli od rata i progona. Majke, očevi i djeca i dalje moraju živjeti u strahu i opasnosti, porodice ostaju razdvojene. Zatvaraju se legalni i sigurni putevi bijega.

I Crkve odbacuju obustavu spajanja porodica. To je, kako navode, “etički krajnje upitno” i negativno utiče na integraciju, rekao je hamburški nadbiskup Stefan Hese u intervjuu za medije. Ustav, podsjeća, stavlja porodicu pod posebnu zaštitu.

Ima li i odobravanja?

Iako stručni savjet za integraciju i migraciju (SVR) kritikuje obustavu spajanja porodica, planirano ukidanje mogućnosti sticanja državljanstva nakon tri godine smatra opravdanim. Po njihovom mišljenju, time se ispravlja utisak da je do njemačkog državljanstva prelako doći.

“Trenutno važi pravilo po kojem se državljanstvo može steći brže nego stalni boravak. To se teško može objasniti i ne odgovara važnosti prava na državljanstvo”, rekao je predsjednik SVR-a Vinfrid Klut za njemačke medije.