Connect with us

Društvo

ŽIVOT PIŠE PRAVE ROMANE: Potresna priča Marijane i Dragana koje je sudbina spojila nakon 57 godina

Ispovijest brata i sestre koji su se spojili nakon 57 godina veoma je potresna i emotivna.

Da život zaista piše romane dokaz je priča brata i sestre, koji su se nakon punih 57 godina razdvojenosti, pronašli. Naime, Marijana Tadić i Dragan Škvaro su sasvim slučajno stupili u kontakt preko Fejsbuk opcije “Poznaješ li ove ljude”.

Cijela situacija, da priča dodatno dobije na čaroliji, odvila se na ovoj društvenoj mreži dan uoči prošle Badnje večeri prije šest godina, pa je ovo dvoje rođenih Zeničana koji su gotovo cijeli život znali jedno za drugo, ali se nikad nisu sreli, dobilo najbolji poklon za Božić.

– Vrlo brzo nakon mog rođenja roditelji su se rastali, razloge ne znam, ali donesen sam već kao beba u selo Živinice južno od Tuzle, gdje se moja majka Šefika našla s jednim finim čovjekom Družiani Kletom koji me othranio i prihvatio kao svoga. Imao sam lijepo djetinjstvo, ali uvijek me kopkalo zbog čega svi u kući imaju isto prezime, a ja sam jedini Škvara. Takva su bila vremena, niko se nije smio puno raspitivati – rekao je Dragan u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju prije šest godina.

Kako je rekao tom prilikom tek 1961. godine, kao momčić od 11 godina, čuo da ima devet godina mlađu sestru.

Otkrila mu je to tetka koja je živjela u Zenici, gdje bi ponekad odlazio na vikende.

– Zove ona mene kad sam krenuo kući, ja mislim daće mi čokoladu ili neku sitnicu, kad ona kaže, sine, imaš sestru Marijanu kojoj su sada dvije godine. Da sam znao što me u životu čeka, pitao bih za detalje, ali u ono doba djeca nisu smjela postavljati puno pitanja. Godine su prolazile, a koga god bih pitao, nije mi znao reći gdje je Marijana ili kako doći do nje – govori Dragan, koga je posao poslije odveo u Austriju, gdje je u Klagenfurtu sreo i oca, ali mu nikad nije spomenuo sestru, a on nije imao snage pitati ga.

Marijani je pak informaciju o bratu otkrila majka, kad je imala 10 godina.

– Po ko zna koji put listala sam porodične fotografije u albumu, ali ovog puta pažnju mi je privukla jedna na kojoj se nalazio meni nepoznat dječak od oko pet godina, iza koje je pisalo Dragan Škvara. Pitam ja mamu ko je to, a ona mi je otvoreno priznala da ja i taj dječak imamo istog tatu, ali da nema nikakvih informacija gdje se nalazi – priča Marijana, koja se upravo kao i Dragan tokom života često raspitivala za brata kod poznanika u Zenici koji bi mogli znati više, ali niko joj nije davao korisne informacije.

Jedan klik ih spojio
Prošao je za oboje dobar dio životnog vijeka, no tek je moderna tehnologija omogućila da se prvi put zagrle.

– Stigli kompjuteri, pa i taj Fejsbuk, svi ga otvorili pa rekoh, i ja ću. Tražio sam ja sestru, ali bio sam siguran da je neću naći po imenu, jer sigurno se udala. I jednog dana ponudi mi se opcija “Poznajete li ove ljude”, ja malo gledam i pažnju mi privuče profil pod imenom Zana Tadić. Ne znam ja ko je to, mlada djevojka je u pitanju, ali znam da mnogo Tadića živi oko mene u Zenici. Dodam je za prijatelja, ali bilo mi je nezgodno pisati joj jer je mlađa osoba, znate šta se sve događa po internetu – prisjeća se Dragan trenutaka koji su prethodili sudbonosnoj poruci koja mu je stigla već nakon nekoliko sati: “Čika Dragane, moja majka se preziva djevojački kao vi, a ima i brata kojem je ime Dragan“. Bila je to Marijanina kćerka.

– Grlo mi se osušilo, odem se ja napiti vode, nervoza me hvata. Ali mislim se, sumnjivo mi je sve to, možda se neko igra sa mnom. Kad kaže ona, evo mama živi preko puta, zovnuću ja da dođe. Nakon par minuta, piše gospođa jesam li ja Dragan, da je ona udata Tadić, ali da je rođena Škvara. I nakon par minuta šalje mi fotografiju. Na njoj moj otac u mlađim danima – prisjeća se “pronađeni brat”.

Prvi susret oči u oči
– Ako je ovo i tvoj otac, onda smo brat i sestra – napisala mu je Marijana.

Uslijedili su intenzivni telefonski razgovori i planiranje susreta jer trebalo je nadoknaditi sve propuštene godine.

– Prvi telefonski razgovor bio je težak, nikako se nisam mogla osloboditi niti početi pričati. Kad sam počela više pisati i razgovarati, već mi je bilo predivno, i jedva sam čekala da se vidimo, srcu mi je odmah prirastao – kazuje za Slobodnu Dalmaciju Marijana, koja je bila “zatočena” u Njemačkoj jer ju je nakon operacije kuka čekala operacija kičme, pa je Dragan bio taj koji je morao na put. Ali on je bio bacio pasoš, jer se zarekao da više neće napustiti Bosnu i Hercegovinu, no, u ovom slučaju, kako kaže, krenuo bi i pješice.

Konačno, brat i sestra su se sreli nakon 57 godina, prije nekoliko sedmica u Freiburgu.

– Dođem ja do vrata, gleda ona u mene kao u kip, totalno u šoku – priča Dragan.

– Nikad ga nisam, osim na onoj jednoj fotografiji kad je bio dijete od pet godina. Ali u tom trenutku vidjela sam sliku svoga oca pred sobom – ispričala je Marijana tok prilikom.

– Riječima ne mogu to opisati. Ako ste ikada imali strah u životu, u tom trenutku neka blagost me je prošla, zaplakao sam. Kad nemaš dinara u džepu, svaki dinar ti je kao dobitak na lotu. Bio je ovo prst sudbine, zvali vi to Bog ili kako god, sto puta sam se uvjerio da postoji neka viša sila. Zahvalan sam mu jer su u tom trenutku sve moje brige bile kao rukom odnesene – zaključio je Dragan na kraju razgovora.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno, ponegdje sa pljuskovima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno oblačno, ponegdje sa kišom i pljuskovima s grmljavinom, a na jugu se očekuje jaka bura.

Na jugu i istoku će padati kiša i pljuskovi s grmljavinom, a na sjeveru i zapadu biće pretežno suvo uz postepeno razvedravanje.

Do podneva na jugu padavine prestaju i biće sve sunčanije uz jaku buru, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Duvaće slab do umjeren vjetar, tokom dana povremeno i pojačan sjevernih smjerova. U Hercegovini umjerena do jaka bura.

Jutarnja temperatura vazduha biće od šest do 12, na jugu do 16, a najviša dnevna od 12 do 18, na jugu do 22 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

PLATE U BIH NAJMANJE U REGIONU, Slovenija i dalje na vrhu

U Bosni i Hercegovini prosječna isplaćena neto plata u julu ove godine iznosila je 1.732 KM (885,56 evra). Ukoliko isključimo inflaciju i promjene cijena, plata je u julu zabilježila nominalni rast od 1,5 % u odnosu na mjesec ranije, dok je realni rast 1,9 %

Na godišnjem nivou, prosječna neto plata u julu ove godine u odnosu na juli 2025. nominalno je veća za 8,1%, dok je za isti period realni indeks bio veći za 4,4%.

Ko u BiH zarađuje najviše

Zvanični podaci pokazuju trend koji se mjesecima ne mijenja; u BiH najviša mjesečna primanja imaju zaposleni u sektoru informacija i komunikacija (prosječna neto plata 2.294 KM), zatim u sektoru zdravstvene i socijalne zaštite (2.265 KM), kao i finansijskim i osiguravajućim djelatnostima (2.263 KM). Najnižu platu primaju radnici zaposleni na poslovima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (1.180 KM), prate ih radnici u građevinarstvu sa prosječnom platom od 1.334 KM, te u maloprodaji (1.381 KM) i prerađivačkoj industriji (1.414 KM).

Slovenija

Kada je o regiji riječ, Slovenija isplaćuje najveće plate. Prema podacima Statističkog ureda, prosječna plata u julu iznosila je 2.708,63 evra bruto i 1.695,34 evra neto. Bila je niža od plate za juni, nominalno za 1,6%, a realno za 1,5%. U poređenju sa platom za juli prošle godine, prosječna bruto plata je porasla za 7,6% nominalno (ili za 4,6% realno) i neto za 7,5% nominalno (ili za 4,5% realno).

Kada je riječ o javnom i privatnom sektoru u Sloveniji, prosječna bruto plata bila je niža u oba sektora od plate za juni; u javnom sektoru za 4,0% (u državnim institucijama za 4,8%), a u privatnom sektoru za 0,1%.

Prosječna bruto plata bila je najveća u finansijskim i osiguravajućim djelatnostima (3.749,27 evra), gdje je plata takođe najviše porasla u odnosu na platu za juni i to za 2,9%), dok je najniža bila u djelatnostima smještaja i prehrane (1.993,33 evra).

U strukturi prosječne bruto plate, osnovna plata čini 60,2%, zatim slijede iznosi naknada plata koje padaju na teret poslodavca (23,3%), bonusa (11,4%), radni učinak (4,9%) i isplata za poslovni učinak (0,1%). Udio naknada plata na teret poslodavca u iznosu prosječne bruto plate bio je najveći u obrazovanju (49,4%), a najmanji u građevinarstvu (14,0%), dok je ukupni udio bonusa i plate po osnovu učinka bio najveći u rudarstvu (24,1%), a najmanji u obrazovanju (8,8%).

Kako navodi Statistički ured u svom izvještaju, pod pretpostavkom da su sva lica zaposlena kod pravnih lica, a koja su primala platu ili naknadu plate na teret poslodavca, bila zaposlena sa punim radnim vremenom (tj. za 40-satni rad tokom sedmice), prosječna bruto plata za juli iznosila bi 2.753 euvra. U tom slučaju, četvrtina zaposlenih bi primala bruto platu nižu od 1.831 evra, polovina bruto platu nižu od 2.340 evra, a 64,4% bruto platu nižu od prosjeka. S druge strane, desetina zaposlenih bi primala bruto platu veću od 4.279 evra, a procenat najbolje plaćenih zaposlenih bruto platu veću od 8.271 evra.

Crna Gora

U Crnoj Gori prosječna neto zarada u julu ove godine, prema podacima Uprave za statistiku Monstat, iznosila je 1.037 evra. U odnosu na mjesec ranije bila je veća sa simboličnh 1 evro. Istovremeno, potrošačke cijene su, piše investitor.me, porasle 0,8 odsto, zbog čega je kupovna moć prosječne plate realno smanjena 0,7 odsto.

U poređenju sa julom 2025. godine, prosječna neto plata u Crnoj Gori porasla je za 2,3 odsto ili 23 evra.

Najveća prosječna neto zarada u julu zabilježena je u finansijskim djelatnostima i osiguranju (1.683 evra). Prosječna neto zarada u poslovima snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija iznosila je 1.484 evra, informisanja i komunikacija 1.313 evra, poslovanja nekretninama 1.230 evra, dok su najniže prosječne plate registrovane u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (873 evra).

Kako prenosi investitor.me, razlika između sektora sa najvećom i najmanjom prosječnom platom dostigla je 810 evra. Prosječna zarada u finansijama bila je gotovo 93 odsto veća nego u administrativnim i pomoćnim uslugama. Nominalne zarade su u julu porasle u 16 od 19 sektora, ali ni u jednom rast nije bio dovoljno veliki da nadmaši rast cijena, odnosno mjesečnu inflaciju od 0,8 odsto.

Srbija

Republički zavod za statistiku Srbije još uvijek nije objavio podatke za juli, te smo za potpuniju sliku zarade u regiji uzeli posljednje podatke od juna, gdje je prosječna zarada u bruto iznosu iznosila 166.123 dinara (1.417 evra). Prosječna neto plata iznosila je 120.401 dinar (1.028 eura).

Rast bruto zarada u periodu januar – juni 2026. godine, u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 11,3% nominalno, odnosno 8,2% realno, dok je prosječna neto zarada veća za 11,5% nominalno, odnosno za 8,4% realno.

U poređenju sa istim mjesecom prethodne godine, prosječna bruto zarada za juni 2026. godine nominalno je veća 12,3%, a realno za 9,3%, dok je prosječna neto zarada nominalno veća za 12,4%, odnosno za 9,4% realno, piše Forbs.

Hrvatska

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Hrvatskoj u julu je iznosila 1.540 evra, te je u odnosu na mjesec ranije nominalno manja za jedan odsto, a realno, uzevši u obzir inflaciju, za 0,8 odsto.

Kako je prenio Forbes Hrvatska, u odnosu na juli prošle godine, prosječna isplaćena neto plata je nominalno bila veća za 7,2 odsto, a realno za 3,2 odsto.

Najveća prosječna plata ovog jula isplaćna je u djelatnosti avio-prevoza (2.398 evra), a najniža (1.005 evra) u djelatnosti proizvodnje odjeće.

Nastavi čitati

Društvo

ŠEST RUDARA U ZENICI NASTAVLJA ŠTRAJK GLAĐU: Hoće li obećanja ministra prekinuti agoniju?

Šestorica članova Sindikalnog odbora Rudnika mrkog uglja (RMU) Zenica proveli su i drugu uzastopnu noć u Domu rudara štrajkujući glađu. Uprkos narušenom zdravlju i teškim uslovima, sindikalci poručuju da ne odustaju od svojih zahtjeva.

Član Sindikalnog odbora Elvedin Alić izjavio je da nemaju namjeru prekinuti štrajk glađu, bez obzira na jučerašnje poruke federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića, koji je ustvrdio da se intenzivno radi na rješavanju problema zeničkih rudara.

Zenički rudari već mjesecima preživljavaju bez primanja, a njihov ključni zahtjev u ovom trenutku jeste hitna isplata makar dvije od ukupno četiri plate koliko im se duguje.

S druge strane, ministar Lakić je naveo da bi sredstva potrebna za isplatu zaostalih plata trebalo da budu obezbijeđena preko projekta Svjetske banke.

Podsjećamo, u zeničkom rudniku proizvodnja je potpuno obustavljena i u toku je proces predviđen za njegovo trajno gašenje, što dodatno usložnjava ionako tešku situaciju radnika.

Nastavi čitati

Aktuelno