Connect with us

Društvo

ŽIVOT PIŠE PRAVE ROMANE: Potresna priča Marijane i Dragana koje je sudbina spojila nakon 57 godina

Ispovijest brata i sestre koji su se spojili nakon 57 godina veoma je potresna i emotivna.

Da život zaista piše romane dokaz je priča brata i sestre, koji su se nakon punih 57 godina razdvojenosti, pronašli. Naime, Marijana Tadić i Dragan Škvaro su sasvim slučajno stupili u kontakt preko Fejsbuk opcije “Poznaješ li ove ljude”.

Cijela situacija, da priča dodatno dobije na čaroliji, odvila se na ovoj društvenoj mreži dan uoči prošle Badnje večeri prije šest godina, pa je ovo dvoje rođenih Zeničana koji su gotovo cijeli život znali jedno za drugo, ali se nikad nisu sreli, dobilo najbolji poklon za Božić.

– Vrlo brzo nakon mog rođenja roditelji su se rastali, razloge ne znam, ali donesen sam već kao beba u selo Živinice južno od Tuzle, gdje se moja majka Šefika našla s jednim finim čovjekom Družiani Kletom koji me othranio i prihvatio kao svoga. Imao sam lijepo djetinjstvo, ali uvijek me kopkalo zbog čega svi u kući imaju isto prezime, a ja sam jedini Škvara. Takva su bila vremena, niko se nije smio puno raspitivati – rekao je Dragan u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju prije šest godina.

Kako je rekao tom prilikom tek 1961. godine, kao momčić od 11 godina, čuo da ima devet godina mlađu sestru.

Otkrila mu je to tetka koja je živjela u Zenici, gdje bi ponekad odlazio na vikende.

– Zove ona mene kad sam krenuo kući, ja mislim daće mi čokoladu ili neku sitnicu, kad ona kaže, sine, imaš sestru Marijanu kojoj su sada dvije godine. Da sam znao što me u životu čeka, pitao bih za detalje, ali u ono doba djeca nisu smjela postavljati puno pitanja. Godine su prolazile, a koga god bih pitao, nije mi znao reći gdje je Marijana ili kako doći do nje – govori Dragan, koga je posao poslije odveo u Austriju, gdje je u Klagenfurtu sreo i oca, ali mu nikad nije spomenuo sestru, a on nije imao snage pitati ga.

Marijani je pak informaciju o bratu otkrila majka, kad je imala 10 godina.

– Po ko zna koji put listala sam porodične fotografije u albumu, ali ovog puta pažnju mi je privukla jedna na kojoj se nalazio meni nepoznat dječak od oko pet godina, iza koje je pisalo Dragan Škvara. Pitam ja mamu ko je to, a ona mi je otvoreno priznala da ja i taj dječak imamo istog tatu, ali da nema nikakvih informacija gdje se nalazi – priča Marijana, koja se upravo kao i Dragan tokom života često raspitivala za brata kod poznanika u Zenici koji bi mogli znati više, ali niko joj nije davao korisne informacije.

Jedan klik ih spojio
Prošao je za oboje dobar dio životnog vijeka, no tek je moderna tehnologija omogućila da se prvi put zagrle.

– Stigli kompjuteri, pa i taj Fejsbuk, svi ga otvorili pa rekoh, i ja ću. Tražio sam ja sestru, ali bio sam siguran da je neću naći po imenu, jer sigurno se udala. I jednog dana ponudi mi se opcija “Poznajete li ove ljude”, ja malo gledam i pažnju mi privuče profil pod imenom Zana Tadić. Ne znam ja ko je to, mlada djevojka je u pitanju, ali znam da mnogo Tadića živi oko mene u Zenici. Dodam je za prijatelja, ali bilo mi je nezgodno pisati joj jer je mlađa osoba, znate šta se sve događa po internetu – prisjeća se Dragan trenutaka koji su prethodili sudbonosnoj poruci koja mu je stigla već nakon nekoliko sati: “Čika Dragane, moja majka se preziva djevojački kao vi, a ima i brata kojem je ime Dragan“. Bila je to Marijanina kćerka.

– Grlo mi se osušilo, odem se ja napiti vode, nervoza me hvata. Ali mislim se, sumnjivo mi je sve to, možda se neko igra sa mnom. Kad kaže ona, evo mama živi preko puta, zovnuću ja da dođe. Nakon par minuta, piše gospođa jesam li ja Dragan, da je ona udata Tadić, ali da je rođena Škvara. I nakon par minuta šalje mi fotografiju. Na njoj moj otac u mlađim danima – prisjeća se “pronađeni brat”.

Prvi susret oči u oči
– Ako je ovo i tvoj otac, onda smo brat i sestra – napisala mu je Marijana.

Uslijedili su intenzivni telefonski razgovori i planiranje susreta jer trebalo je nadoknaditi sve propuštene godine.

– Prvi telefonski razgovor bio je težak, nikako se nisam mogla osloboditi niti početi pričati. Kad sam počela više pisati i razgovarati, već mi je bilo predivno, i jedva sam čekala da se vidimo, srcu mi je odmah prirastao – kazuje za Slobodnu Dalmaciju Marijana, koja je bila “zatočena” u Njemačkoj jer ju je nakon operacije kuka čekala operacija kičme, pa je Dragan bio taj koji je morao na put. Ali on je bio bacio pasoš, jer se zarekao da više neće napustiti Bosnu i Hercegovinu, no, u ovom slučaju, kako kaže, krenuo bi i pješice.

Konačno, brat i sestra su se sreli nakon 57 godina, prije nekoliko sedmica u Freiburgu.

– Dođem ja do vrata, gleda ona u mene kao u kip, totalno u šoku – priča Dragan.

– Nikad ga nisam, osim na onoj jednoj fotografiji kad je bio dijete od pet godina. Ali u tom trenutku vidjela sam sliku svoga oca pred sobom – ispričala je Marijana tok prilikom.

– Riječima ne mogu to opisati. Ako ste ikada imali strah u životu, u tom trenutku neka blagost me je prošla, zaplakao sam. Kad nemaš dinara u džepu, svaki dinar ti je kao dobitak na lotu. Bio je ovo prst sudbine, zvali vi to Bog ili kako god, sto puta sam se uvjerio da postoji neka viša sila. Zahvalan sam mu jer su u tom trenutku sve moje brige bile kao rukom odnesene – zaključio je Dragan na kraju razgovora.

Related Topics:

Društvo

OBROK ZA POLITIČARA ČETIRI, za dijete osam KM

Dok u restoranu Parlamentarne skupštine BiH političari ručaju teleće pečenje za 6,5 KM i piletinu u susamu za svega četiri KM, roditelji u Bosni i Hercegovini svakodnevno plaćaju čak osam KM za jedan obrok djece u produženom boravku osnovnih škola.

U javnosti je ovih dana pažnju privukla najava novog cjenovnika jela i pića u institucijama BiH, gdje su cijene ostale iste punih deset godina, a i sada, iako nešto više, ostaju znatno niže u poređenju s komercijalnim cijenama koje plaćaju obični građani.

Prema prijedlogu koji je objavljen na “E-konsultacijama”, političari će, na primjer, za supu izdvajati 1,5 KM, dok je piletina u susamu u ovom restoranu koštala 3,5 KM, a sada četiri KM, skočile su i cijene priloga, pa će tako pekarski krompir plaćati 1,5 KM umjesto marku.

Poređenja radi, ručak za dijete u produženom boravku često uključuje jednostavan meni, poput špagete bolonjeza ili graška čorbe i hljeba, a cijena za đake po danu iznosi osam KM.

Roditelji i građani se s pravom pitaju kako je moguće da obrok za najmlađe košta više nego za one koji imaju najviše plate u zemlji.

Tanja Vukomanović, narodni poslanik PDP-a, kazala je za “Nezavisne novine” da je sistem u BiH pogrešno postavljen i od toga kreću sve greške i svi problemi.

“Godinama ga prave pogrešni ljudi i zato je sve nakaradno – i cijene, i prava, i obaveze, i vrijednosti. Zato nije čudno da tamo gdje jedu oni sa najvećim platama ručak košta manje nego obrok za dijete”, kazala je Vukomanovićeva.

Dodala je da restoran i cijene u njemu ne bi bili problem nikome da su riješeni produženi boravci, hrana u školama, hrana u porodilištima.

“I da su cijene u prodavnicama pod kontrolom, ali kada se jednima deset godina ništa ne mijenja, a drugima se u međuvremenu sve nekoliko puta poduplalo kada su cijene u pitanju, to u najmanju ruku nije fer”, pojasnila je Vukomanovićeva.

Istakla je da ono što zaista jeste sporno je to što se u ovom sistemu ne misli na djecu, ne ulažu napori u pravljenje onog pravog sistema.

“Političari mogu sebi priuštiti skuplji obrok, niti bi, vjerujem, iko od njih imao išta protiv, ali roditelji i djeca ovdje svaki dan osjećaju teret pogrešno postavljenog sistema. Ali, eto, neko je odlučio da jedni ne osjete ništa, a drugi se muče za svaku marku. Ili još gore, neko nije ni razmišljao o tome”, zaključila je Vukomanovićeva.

Vladimir Vasić, sociolog, kazao je za “Nezavisne novine” da, iako stalno slušamo priče kako su nam djeca i mladi važni, ovakvim primjerima vidimo kako se političari zaista ophode prema njima.

“Sebi stvaraju uslove za lagodniji život, a rijetko kada pokušaju da se stave u cipele običnog čovjeka, da osjete kako je to vraćati kredite, plaćati račune. Oni žive u jednom paralelnom svijetu. Nisu samo političari krivi, krivi su i ljudi koji takvo ponašanje podržavaju. Mi od njih pravimo nacionalne heroje. Vrijeme je da narod stavi prst na čelo i da se zapitamo: da li mi to podržavamo i da li smo mi ti koji im daju podršku?”

Jelena M. iz Banjaluke, čija je kćerka ove godine krenula u prvi razred, kazala je da je potpisala ugovor s jednom firmom koja u školi njene kćerke pruža usluge keteringa.

“Cijena cjelodnevnog obroka, koji uključuje doručak, ručak i užinu, iznosi 9,30 KM. Samo ručak košta osam KM”, kazala je ona.

Nastavi čitati

Društvo

Da li ćemo naredne godine imati VEĆE RAČUNE ZA STRUJU?

Situacija u elektroenergetskom sektoru u cijeloj Bosni i Hercegovini ove godine je u lošem stanju, te se sve više električne energije uvozi po značajno većim cijenama.

Već se postavlja pitanje kako će biti naredne godine, odnosno da li će građani i privreda od naredne godine plaćati veće račune za struju kako bi namirili gubitke entitetskih preduzeća?

Inače, od 1. septembra ove godine “Elektroprivreda BiH” je na osnovu odobrenja Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK) povećala cijene električne energije u prosjeku za 6,85 odsto.

Uvedene su tri blok tarife, zelena (do 350 kilovat-sati), plava (od 350 do 1.000 kilovat-sati) i crvena (više od 1.000 kilovat-sati), koje se od 1. septembra obračunavaju u zavisnosti od količine potrošene energije.

Tako procjene prosječnog povećanja računa za zelene račune iznosi 4,8 odsto, plave 6,3 odsto i crvene osam odsto.

Za kategoriju “ostala potrošnja” povećanje iznosi 3,67 odsto i za kategoriju javna rasvjeta 5,08 odsto.

Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”, kazao je da do kraja godine neće biti novog poskupljenja struje te da se govori o usklađivanju cijena.

“Vrlo jasno i precizno – naša proizvodna cijena je i dalje još ispod prodajne cijene”, dodao je Buljubašić.

Ovo znači da on ipak na neki način govori da bi naredne godine moglo doći do većih računa.

Sa druge strane, distributivna preduzeća u Republici Srpskoj su krajem jula tražila od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) povećanje cijena mrežarine od čak 40 odsto.

Svega mjesec dana kasnije oni su od RERS-a tražili dodatno povećanje cijene mrežarine sa 40 odsto na 46,01 odsto.

“Razlog za rast troškova distributivnih gubitaka je povećanje cijene električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka sa sadašnjih od strane ERS, što predstavlјa povećanje u iznosu od 39,95 odsto. Rast navedenih troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka izaziva dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije električne energije sa 40,58 na 46,01”, naveli su u Regulatornoj komisiji za energetiku RS.

Ipak, kako su “Nezavisne” ranije pisale, nije jasno zašto distributivna preduzeća traže ovako drastično veće cijene mrežarine, jer su četiri od pet distributivnih preduzeća u Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.

RERS još odlučuje o tome da li će prihvatiti njihov prijedlog, ali je neminovno da će računi za električnu energiju od 1. januara 2026. godine u Republici Srpskoj biti drastično veći.

Podsjećamo da su početkom 2025. godine cijene električne energije u Srpskoj prosječno povećane za oko 7,9% za domaćinstva i 15% za privredu.

Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević kaže za “Nezavisne novine” da, što se tiče povećanja cijena električne energije naredne godine, ne vjeruje da će se to desiti.

“Izborna je godina i neće se baš odlučiti da mijenjaju cijene. Kada je u pitanju ova godina, drastično su povećane cijene električne energije, te je ova godina iskorištena da se to uradi. U izbornoj godini će to preskočiti, te će to biti prebačeno u 2027. godinu. Ipak, sa druge strane, meni nije jasna jedna stvar, da stručna javnost ne postavi pitanje zašto. Zašto poskupljenje mrežarine preko 40 odsto u RS? Zašto EP BiH povećava cijene za oko 20 odsto u dva navrata”, upitao je Bečarević.

Prema njegovim riječima, proizvodnja električne energije u EP BiH je 2011. godine iznosila oko 7.000 gigavat-sati, a sada je samo oko 5.000 gigavat-sati.

“Znači, za više od deceniju je pala proizvodnja električne energije za preko 30 odsto. Imamo dramatičan pad proizvodnje, dramatičan pad izvoza, a nemamo dramatično povećanje potrošnje ni u Republici Srpskoj ni u Federaciji BiH. Ovo su njihovi podaci, a niko ne postavlja pitanje zašto nam se ovo sve dešava, te zašto ništa nije rađeno u restrukturiranju preduzeća”, zaključio je Bečarević.

Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH, uvoz električne energije u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je oko 390 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine uvoz iznosio oko 104 miliona KM.

Znači, uvoz struje je, prema ovim podacima, veći za oko 286 miliona KM.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon oblačnog jutra očekuje pretežno sunčano

U Bosni i Hercegovini se nakon oblačnog jutra očekuje pretežno sunčano vrijeme uz umjerenu oblačnost.

Ujutro će biti oblačno i vjetrovito, dok se na sjeveru i istoku očekuje kiša, koja će prestati prije podne.

Tokom dana biće svježije, a uveče se očekuje vedro vrijeme u svim krajevima. Vjetar će tokom noći i jutra biti umjeren do jak, a tokom dana slab do umjeren, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od deset do 16, a najviša dnevna od 20 do 26 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno