Iako se uskoro navršavaju dva mjeseca od emitovanja potresnog dokumentarnog filma “Gdje je Sara?”, u kojem je otvoreno pitanje nestanka posmrtnih ostataka dvije bebe, iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka ne žele otkriti šta su do sada uradili na tom predmetu, što Dragan Tolimir, advokat roditelja tih novorođenčadi, ocjenjuje kupovinom vremena.

Podsjetimo, ovo tužilaštvo ranije je formiralo predmet u vezi sa svim tvrdnjama i radnjama koje su objavljene u dokumentarcu, a koji je uradio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) i objavio 1. aprila.

“Ovo tužilaštvo je formiralo predmet po službenoj dužnosti u vezi sa radnjama obavljenim nakon smrti novorođenčeta Aleksandre Blagojević i Miloša Kuprešanina i novorođenčeta Nataše Stijak, radi provjere iznesenih navoda, prikupljanja svih potrebnih informacija i obavještenja i utvrđivanja svih okolnosti”, rečeno je ranije iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Na naš upit kojim smo se, između ostalog, interesovali šta je do sada urađeno u predmetu formiranom nakon emitovanog filma “Gdje je Sara?”, iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka stigao je štur odgovor.

“Predmet se nalazi u radu u fazi provjera i prikupljanja dokaza. Koje radnje postupajući tužilac preduzima ili će preduzeti, u cilju rada na predmetu ne možemo saopštiti”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz banjalučkog Tužilaštva.

Mnogo konkretniji je advokat Tolimir, koji je, podsjeća, ostavio neko vrijeme da vidi u kom pravcu će to sve ići i šta će se dešavati. Ali i upozorava.

“Polako to vrijeme ističe. Već su me pozivali i neki drugi ljudi, kao i dvije gospođe iz filma. Ja ću ići sa prijavom, ali i tužbom. Ovdje je očigledno sve dokazano što se tiče te dvije porodice, a za ostale ćemo vidjeti”, kaže Tolimir za “Nezavisne novine”.

On poručuje da u ovom slučaju Tužilaštvo mora saslušati obje porodice, u svojstvu oštećenih. Međutim…

“Oni su formalno otvorili postupak. Isto su uradili i po ranijoj prijavi. Oni to urade samo da formalno ispune uslov da je pokrenut postupak, da ih ne možete pitati šta su uradili. A još nema ni istrage. Znači, mi svi treba da budemo fascinirani? To su sve njihovi trikovi, koji vode ka odugovlačenju, otezanju, kamufliranju. Ja ću vrlo brzo tražiti da vidim šta je od dokaza pribavljeno. Razumijem ja i da su oni opterećeni, da se smanjuje broj tužilaca, ali, nismo mi tu da razumijemo, mi očekujemo rezultate. Nije naš problem to što ih je premalo”, rekao je Tolimir.

Sarina majka Aleksandra kaže da je nakon emitovanog filma, odnosno formiranja predmeta taj predmet dodijeljen novoj tužiteljki, a ne onoj koja je vodila raniji predmet.

“Bila sam nedavno na razgovoru kod nje. Ona me je saslušala u potpunosti, obavile smo razgovor. Približila mi je kojim tokom će to ići, šta je ona zamislila da radi. Drago mi je da se neko napokon uhvatio toga. Mislim da će to potrajati, ali bar se nešto uradilo po tom pitanju”, kaže Sarina majka u izjavi za “Nezavisne novine”.

Podsjećamo, početkom aprila je na portalu CIN-a objavljen potresan dokumentarac o smrti kćerkice Banjalučana Aleksandre Blagojević i Miloša Kuprešanina, a u kome su govorili kroz šta su sve prošli od trenutka saznanja da je Aleksandra trudna, njenog porođaja, saznanja da je beba preminula, te dugogodišnje borbe da saznaju sve okolnosti koje su uslijedile nakon toga, uključujući i lokaciju sahrane djeteta.

Sarini roditelji odvedeni su na groblje u Banjaluci, na mjestu gdje su sahranjena dva novorođenčeta, a DNK analizom utvrđeno je da posmrtni ostaci ne pripadaju Sari. Pritom je utvrđeno da to nisu ni posmrtni ostaci drugog novorođenčeta, odnosno sinčića Nataše Stijak.

Roditelji ovih novorođenčadi traže istinu, dok nadležne institucije zasad javnosti nisu predočile nikakve konkretne podatke.

Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske rekli su ranije da se u toj zdravstvenoj ustanovi liječe pacijenti, te da u njihovoj nadležnosti nisu organizovanja ukopa, sahranjivanje i ekshumacije.

Potom se oglasilo i Gradsko groblje Banjaluka, koje tvrdi da je Sara sahranjena na lokaciji Pobrđe, ali u svom saopštenju nisu naveli da li je poznata tačna lokacija odnosno parcela.

Bosna i Hercegovina je u četiri mjeseca ove godine imala 3,97 milijardi KM spoljnotrgovinskog deficita, pokazuju zvanični rezultati Agencije za statistiku BiH.

Ovo praktično znači da je bh. uvoz za mjesec dana veći milijardu konvertibilnih maraka u odnosu na izvoz domaćih proizvoda u istom periodu.

Koliko su ovo poražavajući podaci govori to da ako se ovaj trend nastavi tokom cijele godine, Bosna i Hercegovina će imati 12 milijardi KM deficita u robnoj razmjeni.

Iz Agencije za statistiku BiH su naveli da je u periodu januar – april 2024. godine izvoz iznosio pet milijardi i 320 miliona KM, što je za 8,3% manje nego u istom periodu 2023. godine.

“Uvoz je iznosio devet milijardi i 291 milion KM, što je za 5,6% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 57,3%, dok je spoljnotrgovinski robni deficit bio tri milijarde i 971 milion KM”, piše u ovim podacima državne Agencije za statistiku.

Dodaje se da je izvoz u zemlje CEFTA iznosio 847 miliona KM, što je za 24,7% manje nego u istom periodu 2023. godine, dok je uvoz iznosio milijardu i 27 miliona KM, što je za 1,2% više nego u istom periodu prethodne godine.

“Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 82,5%”, stoji u ovim podacima.

Što se tiče spoljnotrgovinske razmjene sa zemljama EU, izvoz je iznosio tri milijarde i 960 miliona KM, što je za 7% manje nego u istom periodu 2023. godine.

S druge strane, uvoz u četiri mjeseca ove godine je bio vrijedan pet milijardi i 542 miliona KM, što je za 6,3% više nego u četiri mjeseca prethodne godine. “Pokrivenost

uvoza izvozom je iznosila 71,5 odsto”, ističe se u podacima.

Ekonomista Bojan Lučić kazao je za “Nezavisne novine” da u našem izvozu dominiraju resursno intenzivni proizvodi, poluproizvodi i komponente u segmentu auto-industrije.

“Oporavak proizvodnje u EU i rast realne tražnje koji nastaje kao rezultat smanjene inflacije kreiraće uslove koji će rezultirati povoljnim trendom za naš izvoz. Jasno, ukoliko se trend smanjenja izvoza nastavi, to će svakako dovesti do negativnih efekata. Smanjenje izvoza dovodi do pada prihoda, a utiče i na zapošljavanje i privredni rast”, navodi Lučić.

Prema njegovim riječima, izvoz je uvijek veliki izazov i pokrivenost uvoza izvozom je značajna kategorija kojoj se mora posvetiti pažnja.

“Jačanje konkurentnosti domaćih proizvoda na međunarodnom tržištu, diverzifikacija izvoznih proizvoda i tržišta, poboljšanje poslovnog okruženja za privlačenje stranih ulaganja, te podrška razvoju inovacija i tehnološkog napretka u industriji su samo neke od strategija koje nam stoje na raspolaganju kako bismo prevazišli navedene probleme”, objasnio je Lučić.

Slaviša Raković, ekonomski analitičar, smatra da su podaci unutar zadatih i možda više govore o nedostatku investicija i sposobnosti za razvoj privrednih aktivnosti.

“S te strane, gledano postoji ozbiljan problem koji se tiče i srednjoročne i dugoročne političke situacije i perspektiva, kao i pitanja ukupnog ambijenta za investicije koji ne donosi željeni rezultat”, naglasio je Raković.

Podsjećamo, kako je prije nekoliko dana saopšteno iz Savjeta ministara BiH, ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine u prošloj godini iznosila je 44,47 milijardi KM.

Tada je navedeno da je vrijednost uvezene robe iznosila 27,77 milijardi KM, a izvezene 16,70 milijardi KM, što znači da je spoljnotrgovinski deficit za prošlu godinu iznosio 11,07 milijardi KM.

“Željeznice RS” (ŽRS) 2023. godinu završile su sa gubitkom od 40,87 miliona maraka, što je skoro duplo više u odnosu na godinu ranije kada je minus na računu tog preduzeća iznosio 22,60 miliona.

Navedeno je to u finansijskom izvještaju o poslovanju ovog javnog preduzeća koji je objavljen na Banjalučkoj berzi u kojem stoji i da je akumulirani gubitak na kraju 2023. godine dostigao iznos od 277,88 miliona maraka.

Ukupni prihodi ŽRS značajno sa pali lani i to sa 66,79 miliona maraka koliko su iznosili 2022. godine na 54 miliona koliko su evidentirani na kraju 2023. godine.
U tom domenu zabilježen je pad prihoda od pruženih usluga kako na domaćem tako i na inostranom tržištu.

Kada je riječ o rashodima oni su na kraju prošle godine iznosili 96,22 miliona maraka i povećani su u odnosu na godinu ranije kada su “težili” 91,06 miliona.

Najviše novca kao i do sada preduzeće je izdvojilo za troškove plata, naknada plata i ostalih ličnih primanja. Izdaci za te namjene takođe su povećani u odnosu na 2022. godinu.
– Za ove troškove lani je otišlo 45,77 miliona maraka, a godinu ranije 41,85 miliona – navedeno je u finansijskom izvještaju.

Sa druge strane, smanjen je i prosječan broj zaposlenih po osnovu stanja na kraju mjeseca u “Željeznicama RS”. Prema tim podacima, “Željeznice” lani su imale 1.903 radnika, a godinu ranije 1.964 zaposlena.

Dugoročne obaveze prema presjeku stanja na kraju prošle godine ovog javnog preduzeća bilježe pad, dok kratkoročne sa druge strane imaju tempo rasta.

– Dugoročne obaveze ŽRS na kraju 2023. iznosile su 61,28 miliona maraka i manje su za 6,35 miliona u odnosu na kraj 2022. godine – stoji u finansijskom izvještaju.

Kada je riječ o kratkoročnim obavezama one su na kraju 2023. težile 275,95 miliona maraka i veće su za 7,57 miliona maraka u odnosu na stanje krajem 2022. godine, prenosi Glas Srpske.

ŽRS se trenutno nalaze u procesu restrukturisanja koji je počeo 2017. godine, odnosno kada je Svjetska banka u decembru te godine odobrila kredit za taj projekat u iznosu od 51,3 miliona evra. Rok za završetak restrukturiranja do sada je u više navrata pomjeren, a kao posljednji rok za završetak tog posla određen je kraj 2024. godine.

– Nakon što smo završili sa procjenom imovine sada slijedi procedura pretvaranja duga u kapital. Time bi trebalo da bude i završena sva priča u vezi sa restrukturiranjem ovog javnog preduzeća – kazao je ranije “Glasu” direktor “Željeznica” Slađan Jović i dodao da bi proces restrukturiranja nakon više pomjeranja rokova trebalo konačno da bude završen krajem ove godine. Do tada bi, naglašava Jović, u sklopu ŽRS trebalo da budu osnovana i tri posebna zasebna preduzeća, odnosno za prevoz putnika, kargo i infrastrukturu.

Imovina

Slađan Jović rekao je da je u sklopu restrukturiranja “Željeznica” imovina tog javnog preduzeća procijenjena na 300 miliona maraka.

– To je prvi put da su procjenitelji izašli na teren od kada je osnovano ovo javno preduzeće od 1992. godine i utvrdili koliko ono zaista vrijedi – rekao je Jović.