Connect with us

Svijet

SVIJET U BRIGAMA: Šta zapravo znači povlačenje Rusije iz Sporazuma o nuklearnom testiranju

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon prema kojem Rusija povlači ratifikaciju Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testiranja, koji je usvojen 1996. ali nikada nije stupio na snagu.

Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja ga nisu potpisale, a SAD, Izrael, Kina, Egipat i Iran ga nisu ratifikovali.

Ranije je najavljeno da će se Rusija povući ratifikaciju Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova (CTBT) navodno zbog neodgovornog stava Sjedinjenih Država prema globalnoj bezbjednosti. Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov rekao je u martu da situacija u vezi sa Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba izaziva sve veću zabrinutost zbog akcija SAD.

“Ako Amerika ne testira, nećemo ni mi”
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je ranije da moguće odbijanje Rusije da ratifikuje sporazum ne znači namjeru da sprovede nuklearne testove.

Rusija kaže da je cilj da se povrati paritet sa Sjedinjenim Državama, koje su potpisale, ali nikada nisu ratifikovale sporazum iz 1996. godine, ali i da neće nastaviti nuklearna testiranja osim ako Vašington to ne učini.

Odgovarajući dokument objavljen je na sajtu zvaničnog izdanja pravnih akata, prenijele su RIA Novosti.

Prijedlog zakona o opozivu sporazuma prošao je prošlog mjeseca u ruskom parlamentu po ubrzanom postupku.

Šta je CTBT?
Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba dogovoren 1996. ima za cilj zabranu testiranja nuklearnog oružja i nuklearnih eksplozija u atmosferi, svemiru, pod vodom i pod zemljom.

Njime se zabranjuje “svaka probna eksplozija nuklearnog oružja ili bilo koja druga nuklearna eksplozija” bilo gdje u svijetu, sa ciljem smanjenja i konačnog uklanjanja nuklearnog oružja. U preambuli se navodi usmjerenost na podršku razoružanju i neširenju nuklearnog naoružanja ograničavanjem razvoja nuklearnog oružja i zaustavljanjem zemalja u proizvodnji naprednijeg oružja, piše Hina.

Ukupno 187 država potpisalo je sporazum, a 178 ga je ratifikovalo u svojim parlamentima.

Od devet zemalja koje posjeduju nuklearno oružje, Velika Britanija i Francuska su ga potpisale i ratifikovale, SAD, Izrael i Kina su potpisali, ali nisu ratifikovali, a Rusija je potpisala i ratifikovala, ali sada povlači ratifikaciju, navodeći da “oslikava” stav SAD.

Indija, Pakistan i Severna Koreja tek treba da potpišu ili ratifikuju CTBT. Sporazum nije pravno valjan dok ga 44 navedene zemlje ne potpišu i ratifikuju – svih devet koje imaju nuklearno oružje i 35 ostalih koje posjeduju nuklearnu energiju i istraživačke reaktore.

Ima li onda CTBT ikakvog praktičnog učinka?
Da, u praksi je sporazum stvorio tabu protiv eksplozivnih nuklearnih testova. Nijedna zemlja nije sprovela takav test od 1990-ih sem Sjeverne Koreje, koja je sprovela posljednji od svojih šest testova 2017.

Sporazumom je uspostavljena globalna mreža posmatračkih stanica koje mogu da detektuju zvuk, udarne talase ili radioaktivne padavine od nuklearne eksplozije. Kad bude dovršena, sadržavaće 321 stanicu za praćenje i 16 laboratorija, čiji će domaćini biti 89 zemalja. Otprilike 90 odsto toga već je operativno, uključujući Rusiju i SAD.

Šta znači ruska promjena stava?
Rusija kaže da ne planira da sprovodi testiranje sem ako to ne urade Amerikanci, navodi Al Džazira.

Ali, neki analitičari smatraju da je ruski test sada vjerovatniji. Putin objavljuje ono što Zapad vidi kao nuklearne prijetnje od početka rata u Ukrajini i možda drži testiranja u rezervi u slučaju da ruski položaj u sukobu naglo opadne, kad bi to mogao iskoristiti da upozori Zapad da odstupi. Javno se nije izjasnio oko toga da li smatra da je test potreban ili ne.

Putin je prošlog mjeseca rekao da “nije spreman da kaže” da li će Rusija obaviti nuklearne testove uživo, prenosi Radio Slobodna Evropa.

On je prošle nedjelje nadgledao vježbe balističkih raketa u, kako je rekao ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, vježbi za “masivan” uzvratni nuklearni napad na neimenovanog neprijatelja.

Šta bi se postiglo nuklearnim testiranjem?
Ne mnogo u naučnom smislu, kažu stručnjaci, jer se detonacije u punom opsegu mogu tačno simulirati pomoću testova bez nuklearne lančane reakcije. I Rusija i SAD imaju napredne istraživačke programe za razumijevanje performansi i ponašanja oružja, rekao je Dilan Spolding, naučnik Udruženja zabrinutih naučnika.

– Takva vrsta istraživanja ne zahtjeva pravo testiranje, ono traži računarsko modeliranje – rekao je on.

Ali stručnjaci kažu da bi test poslao snažan politički signal. Andrej Baklicki, istraživač Instituta UN za istraživanje razoružanja, rekao je da bi svaka država sa nuklearnim oružjem to uradila samo u posebnim okolnostima.

– Argument “možda će naše nuklearne bojeve glave biti malo bolje” nije baš dobar razlog da se to uradi – rekao je on, prenosi Blic.

Ima li razloga za zabrinutost?
Bezbjednosni analitičari, navodi Al Džazira, kažu da bi nuklearna proba gotovo sigurno podstakla druge zemlje da slijede njihov primjer, sa poništavanjem CTBT i pokretanjem nove trke u naoružanju.

Borci protiv nuklearnog oružja kažu da bi to moglo da uzrokuje štetu okolini, iako bi se testiranja – za razliku od ranih decenija Hladnog rata – sprovodila duboko pod zemljom. Ali, to bi takođe ukazalo na širu nestabilnost.

– Ako se nalazimo u svijetu u kojem se odvijaju testovi, prva stvar koju nam to pokazuje je da su nuklearni rizici porasli. Mislim da je testiranje simptom rastućih napetosti i da bi ih dodatno pogoršalo – rekao je Džejms Ekton, voditelj programa nuklearne politike Fondacije Karnegi.

Svijet

BRISEL, GRAD KOJI VIŠE NIKO NE PREPOZNAJE! U raljama bankrota, droge i kriminala

Belgijski ministar bezbjednosti i unutrašnjih poslova, Bernar Kvintin, najavio je borbu protiv nasilja i droge u Briselu.

Njegov zadatak je sada da sprovede reformu policije i obuzda kriminal bandi, i to mora da učini uprkos budžetskim rupama, nepovjerenju i lokalnim političarima kojima se ta ideja ne sviđa.

Bernar je rekao da se Brisel nalazi u katastrofalnoj situaciji. Govorio je o prljavim i zagušenim ulicama, budžetskim problemima i kriminalu, kao i o činjenici da skoro godinu dana nakon izbora grad još uvijek nema regionalnu vladu.

Grad na ivici bankrota
– Mislim da je to skandal. Grad je na ivici bankrota, ako već nije bankrotirao, a bezbjednosni problemi su postali izuzetno akutni, dodao je.
Oružano nasilje je u porastu u belgijskoj prestonici. Samo u 2024. godini, devet ljudi je ubijeno u ukupno 90 pucnjava. Brisel je tako, zajedno sa Napuljem i Marsejem, jedan od tri evropska grada sa najviše oružanog nasilja.

Gradskim političarima se ne sviđa Kvintinov plan. Nacionalna vlada je, kako bi ojačala podeljene policijske snage u Briselu, odlučila da spoji šest policijskih snaga u jednu. Lokalni političari se plaše da će to otuđiti policiju od stanovnika i kažu da je problem nedostatak resursa. Tu su i već poznate jezičke podjele, piše Jutarnji list.

Droga na svakom koraku
Kvintin smatra da je neophodno brzo djelovati upravo zbog političkih podjela i planira da svoj predlog pošalje parlamentu do 21. jula i spoji policijske snage do 2027. Brisel je jedini veći grad u Belgiji koji ima više policijskih odjeljenja, a ministar kaže da je to anomalija koju treba što prije ispraviti.

Takođe je naglasio potrebu da policija ostane integrisana u različite zajednice u Briselu.

On ističe važnost borbe protiv trgovine drogom kroz cijeli lanac: od ljudi koji je proizvode i prodaju, što je često daleko izvan granica zemlje, do samih korisnika.

Nedostatak vlade veliki problem
– Malo prejterujem, ali smo sada skoro u situaciji da uđe momak, sklopi svoju malu stolicu, postavi sto i kišobran i prodaje drogu, kaže Kvintin, ističući da dilere treba iskorijeniti, a korisnike više kažnjavati.

– Ako kupujete marihuanu, kokain, heroin, dio ste tog lanca i snosite dio odgovornosti. Moramo edukovati, objasniti i spriječiti, a u nekom trenutku moramo i kažnjavati, rekao je on, dodajući da je veliki problem nedostatak vlade koja može da donosi odluke, kao i velika rupa u budžetu.

Kvintin takođe ističe da ne vjeruje da je Brisel dovoljno finansiran, ali da je očigledno da se federalni nivo ne bi složio da preusmjeri sredstva u “rupu bez dna“ kako bi se stvari dovele u red.

Agencije

Nastavi čitati

Svijet

KATASTROFALNE POPLAVE U FRANCUSKOJ ODNOSE ŽIVOTE: Scene opisane kao ratne (VIDEO)

Najmanje tri osobe su poginule tokom jakog nevremena koje je pogodilo juče jugoistočnu Francusku.

Među poginulima je bračni par iz primorskog grada Le Lavandou čije je vozilo odnijela voda tokom jake oluje.

Gil Bernardi, gradonačelnik Le Lavandoua opisao je dešavanja kao “scene rata”, “srušene puteve” i “srušene mostove”.

Naveo je kako se radilo o neshvatljivom fenomenu te kako nema vode, struje kao ni postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Portparol državnog željezničkog operatera SNCF rekao je da će saobraćaj biti obustavljen na “najmanje nekoliko dana” između Agena i Marmandea u jugozapadnoj Francuskoj.

Dante Rinaudo, gradonačelnik Tonneinsa je opisao “lavine vode” te je poručio da je “katastrofa izbjegnuta za dlaku”.

Nestanak struje i vode zabilježen je u nekoliko gradova, uključujući Kavalier, gdje je u jednom satu palo i do 250 mm kiše.

Smatra da bi vlada trebala proglasiti prirodnu nepogodu u pogođenim dijelovima.

Na snimcima se može vidjeti kako je voda nosila automobile, stolice i razne predmete, prenosi ATV.

Nastavi čitati

Svijet

BRAT (10) I SESTRA (8) PRONAĐENI MRTVI: Policija pronašla tijela u automobilu koji je izvučen iz vode, poznato i ko ih je oteo

Brat i sestra iz Holandije nestali su u subotu, a pretpostavilo se da ih je oteo otac. Policija je sada došla do tragičnog otkrića.

Tokom potrage za Emom (8) i njenim bratom Džefrijem (10), policija je pronašla automobil sa nekoliko tijela. Portparol policije je rekao za agenciju ANP da bi to “mogli da budu Džefri i Ema”.

Portparol policije u početku nije mogao da kaže koliko je tijela u pitanju. Automobil je pronađen u vodi blizu grada Vinshotena.

Registracijski broj poklapa se sa onim na sivoj tojoti avensis u kojoj je otac djece navodno pobjegao sa njima, javili su u srijedu ujutru holandski mediji.

Automobil je iz vode izvučen uz pomoć krana i u toku je testiranje.

Vinshoten se nalazi istočno od Groningena, oko 15 kilometara od njemačke granice.

Očev automobil je poslednji put viđen tamo u subotu oko 15:45 časova. Sumnjalo se da je otac možda odvezao djecu u Njemačku. Zbog toga je alarmirana i policija u Donjoj Saksoniji.

Pokrenuta je grozničava i masovna potraga za djecom. Raspoređeni su timovi sa psima, čamci, helikopter i specijalni timovi za pretragu.

Djecu odveo otac i ostavio pismo
Djecu je iz grada Berte odveo njihov otac, Klas Bajl (67), oko 15:30 časova u subotu popodne. Prema policijskim navodima, ostavio je pismo u kojem je naznačio da namjerava da sebi i djeci oduzme život. Prema riječima svjedoka, roditelji djece su bili razdvojeni, a djeca je trebalo da provedu vikend sa ocem.

– Plašimo se za živote dece – nedavno je saopštila holandska policija. Zabrinutost za Džefrija (10) i Emu (8) raste sve više nakon pronalaska tijela u automobilu.

Još uvijek nema zvanične potvrde da tijela pripadaju bratu i sestri, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Aktuelno