Connect with us

Svijet

ZAPAD TRAŽI IZBORE U UKRAJINI: Raniji saradnici se okreću protiv Zelenskog

Dok vrije na Bliskom istoku, a u Ukrajini se vodi više-manje pozicijska borba i obje strane nastoje zauzeti što bolje položaje prije dolaska oštre zime, u Kijevu se, pišu i tamošnji i strani mediji, sve više stvara “predizborna atmosfera”.

BBC tako javlja da svi govore o izborima, izjave političara ističu kao da je kampanja već počela, i to u situaciji kada se ne zna ni o kojim je izborima riječ ni hoće li ih uopšte biti. Podsjetimo da iz Bruxellesa, uprkos svakodnevnim napadima na gradove širom Ukrajine, inzistiraju na provođenju izbora u takvim ratnim uslovima. Predsjednik Parlamentarne skupštine Savjeta Europe (PACE) Tiny Kox rekao je da uprkos svemu treba provesti izbore jer se time održava “demokratska atmosfera” i pokazuje snaga demokracije u zemlji kandidatu za EU, a prilikom posjeta Kijevu ovog ljeta republikanski senator Lindsey Graham založio se za sprovođenje izbora čak i u ovako ekstremnoj situaciji, navodeći da su izbori bez obzira na okolnosti bit demokracije. Predsjednik Volodimir Zelenski bio je indisponiran time, pa je rekao da će provesti izbore ako ih EU bude finansirao jer ima pametnijih načina da se ta sredstva upotrijebe.

Parlamentarni izbori odgođeni
Kada su se trebali održati redoviti parlamentarni izbori, odgođeni su zbog ratnog stanja, a u ponedjeljak 6. novembra Volodimir Zelenski je poručio kako “ovo nije vrijeme za izbore” te da je neodgovorno u ratnom vremenu uopšte spominjati izbore. – Sada je vrijeme odbrane i bitaka, a izbori i strasti koje se stvaraju oko njih išli bi na ruku samo Rusiji – upozorio je Zelenski.

ali, neki bolji poznavatelji kijevskih prilika kažu da su i posljednje nesuglasice predsjednika Zelenskog s popularnim komadantom ukrajinske vojske Valerijem Zalužnim početak predizborne igre, jer neki u Ukrajini zagovaraju kandidaturu Zalužnoga. Mnogi smatraju da bi to imalo direktan uticaj na rat te se pitaju kako bi uopšte funkcionisala koordinacija politike i vojske u slučaju da se njih dvojica suprotstave jedan drugom na izborima, i to upravo tokom priprema za proljetnu kontraofenzivu 2024. Osim toga, i sama promjena vlasti usred rata, bez obzira na sve, mogla bi imati izravni uticaj na rat te bi, prema mišljenju kijevskih analitičara, Putin jedini imao koristi od toga.

Ipak postoje glasovi koji podržavaju izbore, a za nezavisni ruski portal Meduza jedan izvor blizak Zelenskom tvrdi da su izgledi za “izbore u ovom trenutku 50: 50”. Do kraja 2024. još ima vremena, a Zelenski, prema anketama, ima podršku više od 70 posto Ukrajinaca. Alim opozicija također inzistira, pa je tako i smijenjeni bivši savjetnik Zelenskoga Oleksi Arestovič izjavio za BBC da je sadašnja vlast “dosegnula vrhunac svoje nadležnosti”, te da njihove odluke na unutarnjem, vanjskom i vojnom planu “ubijaju Ukrajinu”. Stoga se, kazao je, to mora mijenjati odmah, i to na izborima. On je već najavio svoju kandidaturu.

Opozicija za izbore
Isto tako, neke druge opozicione stranke najavljuju da izbore treba održati pogotovo jer je, prema anketama, vladajućoj stranci predsjednika Zelenskog Sluga narodu dosta pao rejting, čak na nivo mogućeg izbornog poraza, bez obzira na to što samog Zelenskog malo ko može ugroziti. Oko sprovođenja izbora ima i tehnički problem, jer prema ukrajinskom Ustavu izbori se ne mogu provoditi u vrijeme “ratnog stanja”, koje je uvedeno odmah prvi dan ruske invazije 24. veljače 2022. No, podsjetimo da je u kolovozu Zelenski najavio svoju kandidaturu na predsjedničkim izborima, koji bi se trebali održati 31. ožujka (zanimljivo, samo tjedan dana nakon predsjedničkih izbora u Rusiji).

Ali, izgleda da od toga neće biti ništa, bez obzira na zahtjeve iz Bruxellesa. Prema najnovijim istraživanjima javnog mišljenja, 81 posto Ukrajinaca smatra da izbore treba provesti poslije rata te da ih je opasno provoditi usred rata. Samo 16 posto njih je za provedbu izbora bez obzira na situaciju. Iz Moskve, što je bizarno samo po sebi, već dolaze optužbe da “oni Zelenskog neće moći smatrati predsjednikom ako se ne održe izbori”, jer on neće imati, kako kažu, “izborni legitimitet”, pa se ne zna s kime bi mogli pregovarati i voditi mirovne pregovore! No, svakako da će pitanje izbora biti sve češće ne stolu, pogotovo u razgovorima s Bruxellesom, koji želi izbore kao dokaz da Ukrajina pripada europskom demokratskom krugu. Stoga neki analitičari u Kijevu smatraju da bi predsjednički i parlamentarni izbori mogli biti istovremeno kako bi se zadovoljila forma, ali neki pitaju što će biti i tko će biti odgovoran ako Rusi raketiraju neko biračko mjesto na kojem se okupilo mnogo ljudi ili kako uopće provesti izbore u mjestima na prvoj crti bojišnice. Isto tako, kako bi se provodila predizborna agitacija te kako bi vojnici mogli sudjelovati u izborima, recimo ako se netko od njih kandidira!? Kijev ima dodatne brige, a pogotovo ako se stvarno dogodi da se na izborima sukobe dvije najpopularnije i najvažnije osobe u državi – Zelenski i Zalužni, prenosi jutarnji.hr.

Svijet

„POKVARILI STE ŽURKU!“ Kina zaprijetila Tajvanu “POSLJEDICA ĆE BITI”!

Kina je upozorila Tajvan da će snositi “posljedice” nakon što su predstavnici Pekinga i Tajpeja prisustvovali ceremoniji u okviru samita lidera Foruma pacifičkih ostrva u Palauu, gdje je domaćin prethodno pozvao velike sile da regionalni skup ne pretvaraju u geopolitičko nadmetanje.

Forum okuplja 18 država i teritorija, dok Kina, SAD i Tajvan nisu njegove članice, ali borba za uticaj nad strateški važnim pacifičkim područjem posljednjih godina sve više opterećuje godišnje sastanke organizacije.

Peking upozorio na “posljedice”
Kineski izaslanik za Pacifik Ćijen Bo ocijenio je prisustvo tajvanskih zvaničnika kao “veoma neprimjereno”, a na pitanje da li će Tajvan zbog toga snositi posljedice odgovorio je da “posljedica uvijek ima”, istovremeno negirajući da je riječ o prijetnji.

Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Đijakun poručio je da Tajvan nije partner Foruma za dijalog ili razvoj i da zato, prema stavu Pekinga, nema osnov da učestvuje u njegovim aktivnostima.

Tajvan odgovorio Kini
Tajvanski ministar spoljnih poslova Lin Čia-lung odbacio je tvrdnje da je njegovo učešće nelegitimno i optužio Peking da stvara podjele u regionu, poručivši: “Kada mi idemo na zabavu, uvijek slijedimo uputstva domaćina. Međutim, kada Kina dođe na zabavu, ponaša se kao da je domaćin i pokvari cijelu atmosferu.”

Predsjednik Palaua Surangel Vips mlađi prethodno je pozvao velike sile da poštuju prioritete pacifičkih država, naglasivši da su partneri dobrodošli, ali da “ne određuju odredište” i da pacifičku agendu moraju oblikovati same zemlje regiona navodi abc.

Najnoviji spor dodatno pokazuje rastuću borbu za uticaj u Pacifiku između Kine i SAD, kao i Pekinga i Tajpeja, koja prijeti da zasjeni teme koje ostrvske države smatraju ključnim, među kojima su klimatske promjene i ekonomski problemi.

Nastavi čitati

Svijet

DRAMA U PENTAGONU: Ministar vojske SAD Den Driskol dao ostavku zbog sukoba sa Hegsetom

Američki ministar vojske Den Driskol podnio je ostavku Bijeloj kući nakon tenzija sa američkim ministrom odbrane Pitom Hegsetom, javio je NBC njuz, pozivajući se na zvaničnika Bijele kuće i dobro obaviješteni izvor.

Oni su rekli da se očekuje da će se Driskol povući u narednim danima nakon što je Bijela kuća prihvatila njegovu ostavku.

NBC njuz je prošle sedmice objavio da je Driskol rekao bliskim saradnicima da želi da napusti administraciju.

Trojica američkih zvaničnika rekla su da je Driskol prošle sedmice posjetio Bijelu kuću kako bi razgovarao o svojoj budućnosti.

Za Driskola, koga veliki broj republikanaca i demokrata visoko cijeni, već mjesecima se govori da napušta administraciju, navodi NBC.

Još kadrovskih promjena u Pentagonu

Prije Driskola u američkom Ministarstvu odbrane smijenjeni su ministar mornarice Džon Felan i načelnik štaba vojske, general Rendi Džordž, ovog proljeća.

Portparol Bijele kuće Ana Keli pohvalila je Driskola u ponedjeljak uveče, navodeći da je bio veoma efikasan u promociji agende američkog predsjednika Donalda Trampa da ponovo ojača Ameriku u Ministarstvu vojske.

 

Nastavi čitati

Svijet

JEZIVI DETALJI SMRTI DJETETA: Otac tvrdio da su im dali “zlu bebu”, pa je 10 puta uboli nožem u leđa

Novi jezivi detalji isplivali su na videlo u slučaju bebe koja je pronađena mrtva u stanu u Kipseliju u Atini, a rezultati obdukcije su pokazali da je novorođenče imalo najmanje deset uboda nožem na leđima.

okviru istrage, otac bebe je, između ostalog, svjedočio da je dijete “stalno plakalo”, dok je govorio i o stanju svoje supruge nakon porođaja. Istovremeno, izneo je krajnje neobične tvrdnje o tome šta se dogodilo u porodilištu.

Kako je, prema navodima iz istrage, rekao policiji, beba je sve vrijeme plakala, dok je njegova supruga bila potresena i potištena.

– Beba je sve vrijeme plakala, a moja žena je bila potištena. Presvukli su je u porodilištu i dali nam drugu koja je bila mrtvorođena, i čim je umrla, naša kuća se smirila – navodno je rekao otac.

On je, prema dosadašnjim informacijama, tvrdio i da su mu u porodilištu “zamijenili” dijete, odnosno da su mu dali drugu bebu, koju je opisao kao “zlu”.

Trojica uhapšenih juče su izvedena pred sud, gdje su protiv njih podnijete krivične prijave zbog krivičnog djela povezanog sa trgovinom drogom, kao i zbog neprijavljivanja pronalaska mrtvog tijela.

Među uhapšenima su jedan Grk, jedna Njemica i muškarac avganistanskog porijekla, piše Protothema.

Nakon podnošenja prijava, trojica osumnjičenih upućena su istražnom sudiji, a dobili su rok da se pred sudom pojave sljedeće srijede ujutru.

Međutim, policijska istraga o smrti bebe i dalje traje.

Istražitelji pokušavaju da utvrde sve okolnosti pod kojima je novorođenče preminulo, kao i ko je odgovoran za njegovu smrt. Kada policijska istraga bude završena, prikupljene informacije biće proslijeđene tužilaštvu, kako bi i u vezi sa smrću bebe bio pokrenut odgovarajući krivični postupak.

Prema nalazima sudske medicine, beba je pretrpjela najmanje deset uboda prije nego što je preminula.

Najmanje 10 uboda nožem na leđima novorođenčeta

Smrt djeteta tretira se kao krivično djelo, nakon nalaza forenzičkog pregleda koji je obavio sudski lekar Simeon Mesogitis.

Tokom pregleda, forenzičar je na leđima novorođenčeta utvrdio najmanje deset uboda nožem različitih veličina. Ovakav nalaz dodatno je usmjerio istragu ka sumnji da je riječ o čedomorstvu.

Prema dosadašnjim procenama, beba je najprije rođena, a potom ubijena. Ipak, istražitelji i dalje nisu uspjeli precizno da utvrde starost novorođenčeta, kao ni tačno vrijeme njegove smrti.

Podsetimo, jeziv slučaj otkriven je nakon što je mrtvo novorođenče pronađeno u koferu, u stanu u Kipseliju, prenosi Telegraf.

Policija sada pokušava da rekonstruiše posljednje sate života bebe i utvrdi šta se tačno dogodilo prije nego što je njeno tijelo sakriveno u koferu.

Nastavi čitati

Aktuelno