Connect with us

Društvo

POSLODAVCI PROTIV! Minimalac od 1.050 KM ugasio bi hiljade radnih mjesta

Ako dođe do najavljenog povećanja najniže plate u Republici Srpskoj sa 700 na 1.050 maraka desetine hiljada radnika ostaće bez posla, a pojedini poslodavci biće primorani da zatvore preduzeća.

Stav je to poslovne zajednice na najavu da bi najniža plata u Republici Srpskoj od početka iduće godine mogla da bude povećana za 350 KM, odnosno na 1.050 maraka.

– Odgovornost je na najvišim nosiocima vlasti da predlažu i usvajaju odluke, ali i da za iste snose kako pozitivne tako i negativne posljedice.

U trenutku kada partneri iz EU traže smanjenje cijena zbog pada tražnje, drastično povećanje najniže plate na 1.050 donijelo bi nesagledive posljedice. Ako do toga dođe biće ugrožene na desetine hiljada radnih mjesta, a izvjestan broj poslodavca zatvoriće preduzeće jer teret toga povećanja jednostavno neće moći podnijeti – kazao je “Glasu” direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić.

Naglasio je da bi povećanje najniže plate za čak 50 odsto bio okidač za urušavanje ekonomskog rasta i sistema socijalne zaštite.

– Dakle, odgovornost za bilo kakvu odluku takvog tipa donosi Vlada RS. Mi samo ukazujemo koji bi sve problemi mogli nastati donošenjem njihovih odluka. Jasno je da bi nastupile velike posljedice po ekonomiju Srpske. Radna mjesta bila bi ugrožena, ne samo u privatnom sektoru i industriji, nego i javnom sektoru koji sigurno ne može iznijeti ovaj iznos najniže plate – zaključio je Aćić.

Sličnog mišljenja je i direktor preduzeća “Sanino” iz Dervente Radovan Pazurević, koji smatra da konačnu odluku o povećanju najniže plate treba dati struka.

– Ekonomisti i nauka trebalo bi da kažu šta je realno. Razumijem potrebu predsjednika Srpske da gradi ideje i želje da ljudi ostaju ovdje. To je sasvim u redu. Međutim, moramo vidjeti šta je realno. Koliko je to moguće? Šta se desilo u Republici Srpskoj dobro da bi za 50 odsto bila povećana najniža plata – upitao je Pazurević.

Naglasio je da se najniža plata ne može tako određivati i preko “koljena lomiti”.

– Moramo to analitički posmatrati. Pored toga postoji i drugi problem. Naime, najniža plata se daje nekome ko je nekvalifikovani radnik, nekome ko ne pravi normu, odnosno onima koji iz zdravstvenih i drugih razloga ne mogu da naprave učinak. Dakle, to je plata za nekog ko dolazi na posao, ali doći na posao je jedna stvar, a raditi je druga. Svi idemo na posao, ali koliko svi dolaskom na posao ostvare od norme je drugi problem – poručio je Pazurević.

Ako toga što samo ide na posao, naglašava Pazurević, poslodavci nagrade sa 1.050 maraka, on će biti približen radnicima koji stvarno rade i zarađuju.

– Onda se postavlja pitanje koliku će platu imati visoko kvalifikovani radnici. Moramo spustiti loptu na zemlju. Neka struka da konačnu riječ, a mi kao poslodavci ćemo to i poštovati – zaključio je Pazurević.

I ekonomisti smatraju da je potrebno napraviti ekonomsku analizu kada je riječ najavi mogućeg povećanja najniže plate sa 700 KM na 1.050 maraka, a ne raditi sve ad hok i na prečac.

– Sve je izvodljivo u slučajevima kada politika donosi odluke. U ovom trenutku ne vidim kvalitetne argumenta za povećanje najniže plate na 1.050 maraka. Smatram da bi to izazvalo više štete nego koristi. Sve je ovo prebrzo predloženo i nije ostavljeno dovoljno vremena da se sve to razmotri – rekao je “Glasu” dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo.

Zamka
Marko Đogo kazao je da u najavljenom povećanju najniže plate sa 700 na 1.050 maraka postoji i zamka koju nadležni ne vide.

– Neki će biti zadovoljni, ali oni koji ne budu zadovoljni imaće značajne štete u smislu da će ostati bez posla. Koliko je to trenutno radnika, teško je procijeniti?! Mislim da su oni koji imaju platu ispod 800 maraka u ugroženoj kategoriji, odnosno da će ih poslodavci prije otpustiti nego povećati plate na iznos koji se spominje – kazao je Đogo.

Related Topics:

Društvo

Da li BiH ima DOVOLJNO LJUDSTVA I OPREME za borbu sa VATRENOM STIHIJOM?

Bosnu i Hercegovinu je tokom 2024. godine zadesio veliki broj požara, koji su zbog nepristupačnosti terena na kojem su buknuli nerijetko prijetili i stanovništvu, ali i uništavanju prirodnih bogatstava, prije svega šume i nacionalnih parkova.

Nažalost, u pojedinim situacijama imali smo primjer da nadležni nisu željeli dati saglasnost za djelovanje pomoći iz regiona i tako su zasigurno onemogućili da se problem, odnosno vatra, što prije ugasi, sa što manjim posljedicama.

Da li su nakon takvih dešavanja nadležni u BiH djelimično progledali, pa prije svega politiku ostavili sa strane, daće odgovor Savjet ministara BiH, kojem je Ministarstvo bezbjednosti BiH uputilo prijedlog odluke koja podrazumijeva da, ukoliko svi domaći kapaciteti budu angažovani u borbi sa vatrenom stihijom, bude zatražena i međunarodna pomoć.

Ona bi, kako piše u odluci, podrazumijevala angažovanje vatrogasnih snaga, sredstava i letjelica za gašenje požara sa posadom, a ta pomoć mogla bi biti zatražena od svih zemalja sa kojima BiH ima potpisane sporazume i memorandume o saradnji u zaštiti i spasavanju.

“Pomoć će biti zatražena isključivo u slučaju kada svi raspoloživi domaći kapaciteti, uključujući vatrogasne jedinice, resurse civilne zaštite, Oružanih snaga BiH i drugih nadležnih službi na svim nivoima vlasti, budu u potpunosti angažovani i kada procjena situacije ukaže na to da BiH vlastitim resursima nije u mogućnosti efikasno odgovoriti na prijetnju”, navodi se u odluci.

A dok nadležni pripremaju pomoć “za svaki slučaj”, provjerili smo koliki su zaista resursi i kapaciteti onih koji svake godine rizikuju svoje živote pri gašenju požara.

“Spremni smo apsolutno”, tvrdi Boris Trninić, direktor Civilne zaštite Republike Srpske.

On se nada da u slučaju eventualnih problema kao 2024. godine, političari neće biti u glavnoj ulozi, već će se podrediti spasavanju stanovništva, imovine i ostalog.

“Da se nije prošle godine miješala politika, ne bi bilo onoliko štete. Nadamo se da će primjenom pomenute odluke biti puno efikasnije ukoliko bude trebalo da se djeluje”, kaže Trninić za “Nezavisne” te uvjerava da Civilna zaštita RS ima dovoljno ljudstva i opreme, kao i da su tu i vatrogasne jedinice.

Najveći problem za vatrogasce i civilnu zaštitu su izuzetno nepristupačni tereni u BiH, gdje po pravilu i dolazi do požara. U takvim situacijama, sa zemlje je nemoguće djelovati, zbog čega veliku pomoć imaju od strane MUP-a Republike Srpske i Oružanih snaga BiH. Boban Kusturić, načelnik Uprave za vazduhoplovstvo MUP-a Republike Srpske, kaže za “Nezavisne novine” da na raspolaganju imaju tri helikoptera za gašenje požara.

“Imamo tri helikoptera sa kapacitetom hiljadu litara svaki. Plus imamo i jedan helikopter za izviđanje požara”, pojašnjava Kusturić. Ukoliko bi eventualno stigao poziv za pomoć pri gašenju požara sa nivoa Savjeta ministara BiH ili Oružanih snaga BiH, navodi da će o tome odlučivati Vlada RS.

“Procedura je da se treba obratiti Vladi RS, pa će oni odlučiti o tome”, kazao je Kusturić.

Letjelicama raspolažu i Oružane snage BiH.

Aldin Brašnjić, direktor Federalne uprave Civilne zaštite, kaže da OS BiH imaju četiri helikoptera, a da se najmanje dva koriste kada je to potrebno, što je i rađeno 2024. godine.

“Procedura je da se ide preko Ministarstva sigurnosti BiH, pa Predsjedništva BiH pa na Oružane snage BiH, kako bi angažovali pripadnike Oružanih snaga i njihovu opremu. To je prošle godine jako dobro funkcionisalo, iako je bilo najviše letova. Čak 14 gašenja požara je bilo prošle godine putem helikoptera. Angažovali smo dva puta i EUFOR, jednom i Hrvatsku, tako da imamo dovoljno kapaciteta”, poručuje Brašnjić.

Ipak, on priznaje da se sve ovo mora dodatno ojačati.

“Imamo problem kada su požari na otvorenim prostorima zato što se mora to gasiti samo letjelicama zbog nepristupačnosti prostoru. Drugi veliki problem je što i dalje imamo veliku površinu koja je minirana, opasno je slati ljude na neka mjesta, naročito po tim planinama i šumama i onda se moraju angažovati letjelice”, kaže on za “Nezavisne”.

Podsjeća da je još 2022. godine donesen zaključak o uspostavljanju agencije koja će se samo baviti konkretnim rješenjima za problem požara, ali da ništa nije urađeno.

“Mi smo predlagali da ta agencija u početku bude pri FUCZ, da nabavimo bar dva air traktora, ali onda i sami znamo da bi to svakako bio tehnički problem u smislu angažovanja pilota, jer su njihove plate mnogo veće nego što se može njima dati po zakonu o platama na federalnom nivou. Imamo tih nekih tehničkih problema, ali Vlada se mora odrediti kojom brzinom će to ići”, ističe Brašnjić.

Zato Vladu FBiH nisu čekali u kantonima u Hercegovini. Oni su početkom ove godine nabavili air traktor, koji je iznajmljen od Hrvatske i biće stacioniran u Mostaru.

Pored air traktora, Brašnjić navodi da bi od velike koristi bila i nabavka sistema za brzo otkrivanje požara.

“I tu imamo neke intencije da preko kantona zajedno krenemo u nabavku tih tzv. termalnih kamera koje otkrivaju požare. Radimo na tom planu, ali kao direktor FUCZ-a smatram da to može puno bolje i brže, ali i sami znate koliko je ovdje sve decentralizovano, jer imamo federalnu, pa kantonalnu te državnu upravu”, zaključio je Brašnjić.

Nastavi čitati

Društvo

“NAŠI POSLODAVCI MOGU DA PLATE VIŠE ALI NE ŽELE”: Radnici u BiH prednjače po radnim satima u Evropi, ali ne i po primanjima

Među članicama Evropske unije najduže rade Grci (39,8), Bugari (39), Poljaci (38,9) i Rumuni (38,8), a najmanje Nizozemci (32,1), te Danci, Nijemci i Austrijanci (33,9).

Prosječna radna sedmica u Hrvatskoj traje 37,8 sati. Među zemljama kandidatima rekorderi su Turci, koji na poslu provedu 43,1 sat, u Srbiji rade 41,3, a u BiH 41,2 sati sedmično.

S druge strane, prosječne plate dokaz su da su bogatiji oni koji manje rade.

Prosječna plata radnika u EU je 3.155 evra, a raspon zarada po državama je od 1.125 evra u Bugarskoj do 6.755 eura u Luksemburgu. Prosječna plata Danaca je 5.634, Iraca 4.890, Belgijanaca 4.832, Austrijanaca 4.542, Nijemaca 4.250 evra.

Zemlje u kojima su prosječne plate ispod 1.500 eura su Rumunija, Grčka i Mađarska. A prosječna plata u BiH je 1.506 KM ili 772 evra.

Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da bi prosjek u BiH bio i lošiji, ako bi se iz njega isključile plate u javnom sektoru, jer prosjek popravljaju oni koji najmanje rade i za to primaju najviše plaće, dok u drugim zemljama prosječna plata najvećim dijelom zavisi od onih u privredi.

– U ovim zemljama mnogo više zaposlenih radi u profitabilnijim sektorima poput finansija, komunikacija, visokih tehnologija i napredne proizvodnje. Logično je da višu platu ima radnik u Njemačkoj, koji radi u proizvodnji automobila, nego onaj u BiH koji za taj isti automobil proizvodi dijelove ili presvlake. Kada je riječ o broju sati, to se može objasniti produktivnošću, jer radnik na Zapadu uglavnom ima bolju tehnologiju i opremu, pa može uraditi više za manje vremena – kaže Gavran, prenosi Avaz.

Isti poslovi
S druge strane, nelogičnim smatra činjenicu da radnik u BiH, za iste poslove, zarađuje mnogo manje od radnika na Zapadu, a posebno problematičnim ocjenjuje slučajeve u kojima ista firma različito plaća radnike na istim poslovima u BiH i u svojoj matičnoj državi.

Uslovi na tržištu
– Dio opravdanja u višim opterećenjima na rad, u smislu poreza i doprinosa, opet ne može objasniti sve. Jednostavno je realnost da ih zapošljavaju u BiH upravo radi manjih troškova i veće zarade. Kao što je realnost da mnogi naši poslodavci itekako mogu platiti radnika više, ali ne žele, a uslovi na tržištu su takvi da ih radnik na to ne može natjerati. Mislim da je trenutno veći problem odnos cijena i plata, nego iznos nominalne plate, jer cijene kod nas su jako blizu ili čak i više nego u razvijenijim zemljama, a primanja nisu – istakao je Gavran.

Nastavi čitati

Društvo

NAGRADA ZA GUBITAŠA DECENIJE? Radnicima “Šuma Srpske” veće plate, a GUBE MILIONE

Cijena rada za zaposlene u preduzeću “Šume Republike Srpske” biće povećana sa dosadašnjih 175 KM na 200 KM za puno radno vrijeme i učinak.

Ovo je predviđeno sporazumom koji su potpisali vršilac dužnosti direktora “Šuma Republike Srpske” Blaško Kaurin i predsjednici Sindikata zaposlenih u ovom preduzeću Aleksandar Koprivica i Jedinstvene udružene sindikalne organizacije Branka Zeković.

Sporazumom su obavezani svi organizacioni dijelovi ovog javnog preduzeća koji su po periodičnom i godišnjem izvještaju iskazali gubitak u poslovanju da, u skladu sa odredbama Kolektivnog ugovora i programima proizvodno-finansijske konsolidacije, izvrše umanjenje cijene rada, do momenta konsolidacije, saopšteno je iz preduzeća “Šume Republike Srpske”.

Kaurin je nakon sastanka rekao da su sindikalne organizacije i Uprava javnog preduzeća potpisivanjem ovog sporazuma još jednom potvrdili da su partneri i dobri saradnici u zaštiti radničkih prava.

– Radnici treba da su na prvom mjestu, jer zadovoljan radnik je vrijedan radnik. Današnje potpisivanje ovog sporazuma je potvrda da se dijalogom dolazi do željenih rezultata – istakao je Kaurin.

Srna

Nastavi čitati

Aktuelno