Sve učestaliji sušni i kišni periodi, olujne nepogode kao i talasi tropskih vrućina, pokazuju da su klimatske promjene tu, u svom najnegativnijem svjetlu.

Јaki olujni vjetrovi, koji obaraju stabla i nose krovove, praćeni gradom i grmljavinom, ali i visoke temperature u oktobru i novembru posljedica su globalnih klimatskih promjena, koje je izazvala nekontrolisana upotreba fosilnih goriva i povećanje ugljen dioksida u atmosferi, smatraju stručnjaci.

„Očigledno je da su klimatske promjene zahvatile i naše prostore. To povećanje temperature se odražava zadnje dvije ili tri decenije, a za sobom povlači promjene osnovnih klimatskih elemenata. Upravo to povećanje temperature uslovilo je ove visoke temperature za oktobar, ali i novembar“, kaže za Mondo klimatolog i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci Goran Trbić.

Podsjetio je i da je oktobar u Banjaluci bio najtopliji u zadnjih 57 godina, ali da su i juni, juli i avgust bili topliji u odnosu na uobičajeni temperaturni prosjek.

„Promijenio se obrazac ponašanja za godišnja doba, mi smo nekada imali izražena četiri godišnja doba, međutim danas je to drugačije, jesen i proljeće su dosta kraća godišnja doba, ljeta su duža i toplija, a sa druge strane imamo sve blaže zime sa sve manje padavina“, kaže Trbić.

Kao glavni uzrok za klimatske promjene navodi sagorijevanje fosilnih goriva, dominatno uglja i nafte što je, kako tvrdi, glavni okidač za povećanje temperatura i klimatske promjene.

„Ono što nije dobro je što i dalje imamo povećanje tog ugljen dioksida (CO2) u atmosferi što dovodi do daljeg povećanja temperatura. S obzirom na to, očekuje nas sve češće izraženiji klimatski ekstremi u budućnosti“, smatra Trbić.

Glavni krivci za stanje na koje se, prema njegovim riječima, moramo prilagođavati, su najrazvijenije zemlje svijeta, ali smatra da svako od nas mora biti odgovoran na svoj način i preduzeti mjere da se emisija CO2 počne smanjivati.

„Imamo obavezu i potrebu za smanjivanjem CO2, a s druge strane moramo naći način kako se prilagođavati na novonastale klimatske uslove“, kaže Trbić.

Naglašava da bez zaustavljanja CO2 ne možemo očekivati da se klima vrati u period od prije tri decenije.

„Ako dođe do stabilizacije CO2, tek tad možemo očekivati za deceniju ili dvije umirenje klimatskih uslova odnosno vraćanje klime na one obrasce ponašanja koje smo imali prije dvije ili tri decenije“, tvrdi naš sagovornik.

Povećanje temperature, tvrdi, dovodi i do povećanja isparavanja, te u atmosferi imamo veliku koncetraciju vodene pare, što za posljedicu na našim prostorima može imati pojavu olujnih vjetrova.

„Uzevši u obzir i naše geografsko područje, u budućnopsti su moguće česte pojave intezivnih padavina, poplava, sve češćih i dužih toplotnih talasa. Svakako je za očekivati porast tih ekstrema ukoliko ne dođe do stabilizacije ugljen dioksida“, poručuje Trbić.

STRATEGIJA PRILAGOĐAVANJA KLIMATSKIM PROMJENAMA

Savjet ministara BiH usvojio je u februaru 2023. godine Strategiju prilagođavanja klimatskim promjenama i niskoemisijskog razvoja Bosne i Hercegovine za razdoblje 2020 – 2030. godine, koja predstavlja sistemski okvir za rješavanje izazova klimatskih promjena s kojima se BiH suočava.

Usvajanje Strategije, kako su tada naveli, predstavlja važan korak ka održivoj „zelenoj ekonomiji“ u Bosni i Hercegovini i olakšava dobijanje međunarodne podrške za sprovođenje daljnjih aktivnosti u ovoj
oblasti.

“Opšti cilj Strategije jeste da Bosna i Hercegovina do 2030. postane održivo i napredno zeleno
društvo, te suzbijanje trenda porasta emisija gasova staklene bašte i značajno smanjenje emisija do 2030. godine uz istovremeni ekonomski rast”, naveli su tada iz Savjeta ministara.

Podsjećamo, BiH je 2016. godine potpisala Pariški sporazum čime se obavezala će do 2030. smanjiti emisije gasova staklene bašte za najmanje 40 odsto kako bi se ublažila posljedica globalnog zagrijavanja i zaustavio daljnji rast temperature zraka.