Connect with us

Banjaluka

SVE TEČE PREDVIĐENOM DINAMIKOM: Nadležni obišli radove, Most u funkciji početkom decembra, IZGRADNJA BILA PRIORITET MJEŠTANA

Radovi na izgradnji mosta preko Široke rijeke u naselju Derviši teku predviđenom dinamikom, te će most biti izgrađen i pušten u funkciju i prije predviđenog roka, a u dinamiku radova na ovom gradilištu uvjerili su se i nadležni iz Gradske uprave, kao i gradonačelnikovi saradnici.

Obilazeći teren, još jednom su poručili kako će most biti završen i prije predviđenog roka.

-Danas obilazimo gradilišta, a upravo na ovoj lokaciji trenutno gradimo most preko rijeke Široka. Novi most je zamjena za onaj stari, prethodni koji je bio u izuzetno lošem stanju. Moram da naglasim da radovi ulaze u završnu fazu i trentuno se radi na armiranju ploče i pripremi za betoniranje. Kao što već znate, krajnji rok za završetak radova je 31. decembar ali dinamika radova je u dobroj fazi i moram da naglasim da će prema posljednjim informacijama biti završeni i prije ugovorenog roka – kazao je ovlašteni potpisnik Odjeljenja za saobraćaj i puteve, Milenko Džever.

Saradnik gradonačelnik i narodni poslanik, Nebojša Drinić sa predstavnicima resornog odjeljenja obišao je danas ovo gradilište, te je poručio kako će ovaj most biti od velike koristi za sve naše sugrađane.

-Danas smo obišli Lazarevo 1 i 2, te Zalužane. Na svim tim lokacijama Grad radi izuzetno bitne projekte. Upravo ovdje sjvjedočimo izgradnji novog mosta, koji će koristiti svi naši sugrađani. Pojedinci govore kako ovaj projekat neće biti okončan, što je neistina, s obzirom da će biti završen prije roka. Plan je da svi radovi budu okončani do 1. decembra i da most tada bude pušten u funkciju – kazao je Drinić.

Jedan od mještanina ovog dijela grada, Momčilo Lazendić iskoristio je priliku da zahvali gradonačelniku Stanivukoviću i njegovim saradnicima, koji su prepoznali značaj ovog projekta.

-U ime svih svojih komšija, želim da se zahvalim gradnačelniku i njegovim saradnicima. Naši prioriteti su bili pružni prelaz, trotoar u Zalužanima i ovaj most, koji se trenutno gradi. Kada je riječ o ovom mostu, on je bio naš primarni zahtjev i svjesni smo da je ovo veliki projekat – naglasio je Lazendić.

Gradonačelnik, Draško Stanivuković potvrdio je kako radovi na izgradnji mosta preko rijeke Široka teku predviđenom dinamikom, te je ujedno prokomentarisao i najavljeno okupljanje.

-Umjesto dosadašnjeg starog, dotrajalog i uskog mosta, dobićemo jedan savremeni most koji odgovara važnosti ovog puta, koji povezuje, ne samo velika banjalučka naselja, nego i dva grada. Sutrašnje najavljeno okupljanje gledaću kao čin njihove zahvalnosti za sve što radimo, kao i divljenje, jer nakon više od 20 godina gradimo ovaj most. Radove ćemo zavšriti prije predviđenog roka – istakao je gradonačelnik.

Podsjećamo, kada je riječ o izgradnji novog mosta u Dervišima, on će omogućiti kvalitetniju saobraćajnu komunikaciju u tom dijelu Banje Luke, te prije svega povećati bezbjednost za pješake i bicikliste, a umjesto dosadašnjeg, starog, dotrajalog i uskog dobićemo jedan savremeni most, koji odgovara važnosti ovog puta, koji povezuje ne samo velika banjalučka naselja, nego i ona prema Laktašima.

Novi most biće raspona oko 13 metara, sa dvije saobraćajne trake i dvostranom pješačkom i biciklističkom stazom, ukupne širine oko 14 metara, odnosno kolovozna traka 3,5 metara, biciklistička staza 1,5 metara i staza za pješake širine dva metra, čija će vrijednost biti oko pola miliona KM.

Most u Dervišima biće jedan od pet mostova koje je ova gradska administracija sagradila u našem gradu.

Related Topics:

Banjaluka

PODRŠKA MATURANTIMA U BANJALUCI: 800.000 KM iz budžeta, povećan iznos na 100 KM

Do sada izdvojeno oko 800 hiljada KM.

Oko 9.500 maturanata do sada je dobilo podršku Grada Banjaluka za proslavu maturske večeri, a za ove namjene od 2023. godine iz gradskog budžeta izdvojeno je oko 800 hiljada KM.

Naime, na inicijativu gradonačelnika Draška Stanivukovića, Grad već četvrtu godinu zaredom preuzima troškove maturskih proslava za učenike završnih razreda srednjih škola, a ove godine u okviru kampanje „Banjaluka pruža više“ iznos podrške povećan je sa 80 KM na 100 KM.

I ove godine podrškom su obuhvaćene sve srednje škole na području Banjaluke – ukupno 18 škola, uključujući i Školu unutrašnjih poslova Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, kao i Medresu Banjaluka.

Kako su poručili iz Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju – Grad Banjaluka će i u narednom periodu nastaviti sa mjerama podrške mladim, s ciljem da se olakšaju troškovi porodicama i maturantima u jednom od najvažnijih perioda njihovog školovanja.

Nastavi čitati

Banjaluka

SJEĆANJE NA 12 BANJALUČKIH BEBA: Više od tri decenije od tragedije

U Banjaluci će danas biti obilježene 34 godine od smrti 12 banjalučkih beba u tadašnjem Kliničkom centru, koje su umrle zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika.

Iz Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, koja je organizator obilježavanja, podsjećaju na nehumanu i necivilizovanu odluku svjetskih moćnika iz 1992. godine kojom je onemogućen transport kiseonika za Banjaluku zbog čega je u Kliničkom centru Banjaluka umrlo 12 beba.

“Trinaesta beba umrla je 13 godina kasnije, dok je četrnaesta beba preživjela sa teškim mentalnim i fizičkim oštećenjima”, podsjetili su iz ove organizacije.

Predviđeno je da u 9.30 časova bude služen parastos i položeno cvijeće na spomeniku 12 beba na Novom groblju, a u 11.00 časova polaganje vijenaca i cvijeća na spomen-obilježje “Život” i obraćanje zvaničnika.

Odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima. Prva beba umrla je 22. maja 1992. godine, nakon čega je uslijedila agonija i smrt ostalih beba.

Do 19. juna iste godine u Banjaluci je umrlo 12 beba koje su postale simbol kršenja ljudskih prava i neljudskosti međunarodne zajednice.

Agonija je prekinuta probojem koridora i spajanjem banjalučke regije sa ostalim dijelovima Republike Srpske i Srbije. Trinaesta beba Slađana Kobas izgubila je bitku za život sa 14 godina, a četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život.

Nastavi čitati

Banjaluka

SJEĆANJE NA BANJALUČKE ZVJEZDICE: Prije 34 godine stradalo 12 beba

Prva kriza sa kiseonikom riješena je posredstvom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i mirovne misije UN u BiH, kada je početkom juna avionima u Banjaluku dopremljeno 180 boca kiseonika i ostale medicinske pomoći, ali je riječ bila samo o kratkoročnoj pomoći

Na Odjeljenju za intenzivnu njegu banjalučkog porodilišta od 22. maja do 19. juna 1992. godine preminulo je 12 prijevremeno rođenih beba, koje bi imale šansu da se bore za život da im se kiseonik mogao dati u banjalučkoj bolnici ili da su mogle biti transportovane u Beograd radi bolje zdravstvene njege.

Prvi apel za pomoć iz Kliničko-bolničkog centra u Banjaluci upućen je 21. maja 1992. godine, a zaposleni su pokušali da medicinski kiseonik nadomjeste industrijskim, koji su, nakon apela za pomoć, dostavljali brojni pojedinci i organizacije iz Banjaluke.

Ali, ovaj kiseonik nije bio sterilan i nije posjedovao istu vlažnost, dok su boce punjene pod različitim pritiskom.

Prva kriza sa kiseonikom riješena je posredstvom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i mirovne misije UN u BiH, kada je početkom juna avionima u Banjaluku dopremljeno 180 boca kiseonika i ostale medicinske pomoći, ali je riječ bila samo o kratkoročnoj pomoći i uskoro Kliničko-bolnički centar ulazi u novi period neizvjesnosti.

U Jugoslaviji je posredstvom medija vođena kampanja da se dopusti let i spriječi agonija u Kliničkom-bolničkom centru, a podržale su je i brojne poznate ličnosti. Apele su uputili i predsjednik Jugoslavije Dobrica Ćosić, kao i patrijarh srpski Pavle.

Muslimansko-hrvatske jedinice tada su kotrolisale “Koridor života” u Posavini i kiseonik je mogao doći samo vazdušnim putem.

Za ovu tragediju bili su odgovorni oni koji su mogli da pomognu, a nisu to učinili, prije svega tadašnji generalni sekretar UN Butros Butros Gali, Savjet bezbjednosti UN i Komitet za sankcije, koji je odugovlačio i nije izdao dozvolu da sa batajničkog aerodroma poleti humanitarni avion sa kiseonikom i ostalom medicinskom opremom.

Uobičajena procedura za dobijanje dozvole trajala je do sedam dana, ali ni nakon 12 dana let nije odobren.

Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova pri Vladi Republike Srpske uvrstio je 2008. godine stradanje banjalučkih beba u Program obilježavanja značajnih istorijskih datuma i događaja Republike Srpske kao događaj od regionalnog značaja, a 22. maj je proglašen Danom stradanja 12 beba usljed nedostatka kiseonika ratne 1992. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno