Connect with us

Zanimljivosti

JESTE LI ZNALI GDJE SE ČUVAJU SVA SJEMENA SVIJETA? Ledeni Arktik čuvar biljnog svijeta

Duboko u vječnom ledu Arktika, skladišti se sjeme biljaka iz čitavog svijeta. Ali taj trezor ne ugrožavaju samo klimatske promjene, već i geopolitički sukobi širom svijeta

“Dobili smo 60 kutija iz 15 banaka sjemena širom svijeta“, kaže Asmund Asdal. “Zapečaćene su i sada ih skeniramo u aerodromskom sistemu obezbjeđenja da bismo se uvjerili da sadrže samo sjemenke.“

I ovog mraznog jutra, Asdal se odvezao do aerodroma u najsjevernijem gradu na svijetu, Longjerbijenu, koji se nalazi na oko 1.500 kilometara od Sjevernog pola. Današnja misija tog čuvara “Globalnog trezora sjemena” je da zaključa 12.000 vrijednih duplikata sjemena iz Afrike 130 metara duboko u arktičkom trezoru sjemena.

Tu, na minus 18 stepeni u permafrostu Špicbergena, već 15 godina se čuva DNK biljaka za buduće generacije. U trezoru je sada 1,2 miliona uzoraka iz čitavog svijeta: sirak, pšenica, pasulj, kukuruz…

Pored norveškog biologa Asdalom, pored rentgena na aerodromu stoji Nigerijac Majova Olubiji. On je izaslanik Nacionalnog centra za genetičke resurse i biotehnologiju iz nigerijskog grada Ibadana. “Evo me, dakle, hiljadama kilometara od Ibadana i mojih polja“, kaže. “Ovo je stvarno veliki dan za mene, presrećan sam”. Nigerijski naučnik sa sobom je donio grašak, glavnu hranu miliona Afrikanaca.

Njegov zambijski kolega Grajbil Munkombve klima glavom u znak potvrde dok stavlja kutije sa sjemenkama na pokretnu traku. U njima je sjeme iz južne Afrike: sirak, pasulj i pirinač, “biljni materijal koji su naši poljoprivrednici koristili generacijama, ne samo kao hranu, već i u medicinske i kulturne svrhe”.

“To što će i te sjemenke sada ovdje da se čuvaju za nas znači očuvanje naše nacionalne baštine“, rekao je Munkombve. “Ako se nešto loše dogodi kod kuće, možemo da se oslonimo na duplikate koji će ovdje biti pohranjeni”.

Kad stigne do trezora sjemena na obroncima iznad Longjerbijenu okruženog napuštenim rudnicima uglja, Grajbil Munkombve zakopčava svoju debelu zimsku jaknu. Temperaturna razlika između u Lusake gdje radi i Svalbarda, danas iznosi 36 stepeni. Za to vrijeme Asmund Asdal otključava sef kombinacijom brojeva: “Dakle, tu smo”. On poziva grupu naučnika koji su se okupili oko ulaza da pogledaju u sef. “Fascinantno mi je to što nam banke sjemena iz svih djelovima svijeta vjeruju i šalju nam svoje seme“, kaže 66-godišnji biolog i agronom. “A novi stalno dolaze. Znaju da se mi ovdje vrlo dobro brinemo o njihovom materijalu”.

Štefan Šmic je izvršni direktor “Global Trust Fund for Crop Diversity”, skraćeno “Crop Trust”, sa sjedištem u Bonu u Njemačkoj. Ta organizacija podržava čitavu mrežu banaka gena koje čuvaju biološku raznolikost u svojim regionima. Među njima su i afričke banke u Zambiji i Nigeriji, kao i u Gani, Keniji i Etiopiji.

Savremena poljoprivreda oslanja se na odabrane sorte i uzgoje. Međutim, genetska raznolikost izvornih biljaka je ugrožena i mogla bi da nestane. Kako bismo se uhvatili u koštac s izazovom globalnih klimatskih promjena, ta raznolikost će biti potrebna u godinama koje dolaze, prije svega zato što su divlji srodnici biljaka za uzgoj otporniji.

Ili, kako to kaže Šmic: “U vrijeme klimatskih promjena mi sebi ne možemo da dozvolimo da se velike količine te genetske raznolikosti zauvijek izgube”.

Stručnjaci u trezoru prvi put su se suočili s posljedicama klimatskih promjena 2016. godine, kada je neuobičajeno obilna kiša uzrokovala ulazak vode u predtunel hermetički obezbjeđenog trezora. Otada su preduzete dodatne mjere bezbjednosti kako bi se izbjegla bilo kakva opasnost po sjeme. “Sef je sada sigurniji nego ikada”, uvjeren je njegov čuvar Asmund Asdal. Samo, da li je zaista tako? Klimatske promjene, krize, katastrofe…

Nisu samo klimatske promjene ono što prijeti jedinstvenoj biljnoj raznolikost smještenoj u vječnom ledu Svalbarda. Botaničari i biolozi s velikom zabrinutošću prate i sve veće geopolitičke preokrete u svijetu. Nedavno je važna banka sjemena u sirijskom Alepu uništena u ratu, a sada je i skladištenje primjeraka iz Jermenije odloženo zbog najnovijih političkih napetosti u toj zemlji.

Kuldep Sing iz Indijskog međunarodnog instituta za istraživanje usjeva za polusušne tropske krajeve (ICRISAT), takođe je krenuo na dugo putovanje do norveškog Arktika. “Osim klimatskih promjena, politička nestabilnost posebno šteti genetskoj raznolikosti”, kaže on. Zato je rat na Bliskom istoku tako prijeteći: “Pratimo to veoma pažljivo. Izrael, na primjer, ima izvanrednu banku sjemena. Ako se tamo nešto dogodi, mogli bismo da izgubimo kompletnu tu zalihu“, upozorava Sing.

Štefan Šmic iz “Crop Trusta” dijeli to mišljenje: “Sve veći sukobi širom svijeta, uključujući i one u Africi, povećavaju pritisak i zato bismo svi morali brzo da djelujemo”. On je prije svega zabrinut zbog situacije u bankama sjemena u Africi: “Često se njima ne upravlja baš najbolje. Nedostaje novca, nedostaje osoblja. To znači da se u svakom trenutku može dogoditi da blaga koja se tamo čuvaju budu izgubljena. A ako se izgube, onda su izgubljena zauvijek”.

Nakon početka ruskog rata protiv Ukrajine i u izolovanom Svalbardu su osetili koliko brzo globalna svjetska politika može da prodre i do njih. U trenutku kada je počeo rat oko 400 Rusa i Ukrajinaca radilo je u naseljima Piramiden i Barentsburg, prije svega kao rudari, ali i u turizmu. Otprilike polovina njih je nakon toga napustila Svalbard, dijelom i zbog toga što su norveški turoperateri pozvali na bojkot ruskih proizvoda i usluga.

Između Norvežana i Rusa ionako vlada ledeno doba. Arktički susjedi, Norveška, Danska (Grenland), Kanada i SAD nakon agresije sa pažnjom posmatraju ruske ambicije po pitanju sirovina u tom regionu. “S geopolitičke tačke gledišta ne mislimo da je bezbjednost trezora sjemena na Svalbardu ugrožena”, kaže ipak guverner Svalbarda Lars Fause za DW.

Ali, predstavnica norveške vlade Grete Evjen ne može da sakrije zabrinutost: “Veoma pažljivo pratimo situaciju, jer trenutno zaista ne znamo šta još može da se dogodi u svijetu. Zato su nam apsolutno potrebni duplikati sjemena kako to ne bi bili pohranjeno samo na jednom jedinom mjestu“, kaže Evjen. Ipak, nakon toga dodaje sa osmjehom: “Čak i ako se mnoge stvari trenutno čine neizvjesnim, ovo mjesto je definitivno najbolje osiguranje.“, prenosi DW.

Related Topics:

Zanimljivosti

JESTE LI MEĐU NJIMA? Ljudi koji rade u ovim profesijama NAJČEŠĆE SE RAZVODE

Istraživanje koje je objavio časopis Forbes otkrilo je da je stopa razvoda u SAD veća među parovima koji su živjeli zajedno prije braka. Većina ljudi za razvod krivi partnera. Čak 66 posto razvedenih muškaraca smatra da se druga strana trebala više potruditi da spasi brak, dok isto misli 74 posto žena.

Takođe, rizik od razvoda povećava se za 75 posto ako parovi imaju razvedene prijatelje. Oni koji se ponovno vjenčaju nakon razvoda moraju znati da se s svakim sljedećim ponovnim brakom povećava vjerovatnoća raspada braka. Čak 73 posto trećih brakova završi razvodom. Manje je vjerovatno da će se razvedeni ponovno skrasiti, pa će se tek šest posto razvedenih parova ponovno vjenčati.

Parovi koji se vjenčaju prije 32. godine imaju nižu stopu razvoda. Parovi koji se vjenčaju u dobi od 25 godina imaju pedeset posto manju vjerovatnoću da će se razvesti nego parovi koji se vjenčaju u dobi od 20 godina. Kod onih koji se vjenčaju nakon trideset druge godine, stopa razvoda raste za pet posto godišnje, prenosi Index.hr.

Što se zanimanja tiče, najčešće se razvode konobari i stjuardese, a najrjeđe matematičari, statističari, financijski radnici i fizičari.

Šri Lanka ima najmanju stopu razvoda na svijetu, a Filipini su, uz Vatikan, jedina zemlja u kojoj je razvod zabranjen.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

OVO SIGURNO NISTE ZNALI! Kako je nastala čuvena švedska dinastija?

Osnivač dinastije Vasa bio je pripadnik švedskog plemstva. U njegovo doba došlo je do pobune protiv danskog i norveškog kralja Kristijana II., koji je vladao i nad Švedskom.

Gustav I., prvi švedski kralj iz dinastije Vasa, rođen je 12. maja 1496. godine. Ta je dinastija vladala Švedskom više od 130 godina (od 1523. do 1654. godine), a uspjela je zavladati i teritorijima današnje Poljske, Litvanije, Letonie, Estonije, Finske i Rusije (uključujući okupaciju Moskve). Jednim se dijelom period vladavine dinastije Vasa poklapalo s periodom u kojem je Švedska dosegla vrhunac svoje moći kao velika evropska sila.

Švedska je još od 14. Vijeka bila većinom pod vlašću stranih kraljeva, posebno u sklopu Kalmarske unije, koja je obuhvatala Dansku, Norvešku i Švedsku. U doba Gustava, koji je bio pripadnik švedskog plemstva, došlo je do pobune protiv danskog i norveškog kralja Kristijana II., koji je vladao i nad Švedskom (ondje je dobio nadimak Tiranin). Kralj je svrgnut, a na njegovo je mjesto došao upravo Gustav I. Vasa kao nezavisni švedski kralj. Time se Švedska osamostalila od Kalmarske unije.

Nakon dolaska na vlast, Gustav I. Vasa ostao je kraljem 37 godina, sve do svoje smrti 1560. godine. U trenutku smrti, koja ga je zatekla u Stokholmu, bio je u 65. godini. Trojica njegovih sinova kasnije su postala švedskim kraljevima, prenosi Povijest.hr.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

JAKA SOLARNA OLUJA POGODILA ZEMLJU! Moguć poremećaj u sistemu komunikacija

Neobično jaka solarna geomagnetna oluja koja je pogodila Zemlju i koja je najjača za posljednju 21 godinu mogla bi da izazove pojavu polarne svetlosti na našoj planeti ovoga vikenda i poremeti komunikacije.

Aurora borealis u Evropi viđena je noćas južnije nego obično, navodi Gardijan – od Irske i Britanije do Češke i Nemačke.

Nacionalna uprava SAD za okeane i atmosferu (NOAA) izdala je upozorenje na jaku geomagnetnu oluju koja je pogodila Zemlju u petak popodne, satima ranije nego što se očekivalo, navodeći da je riječ o najjačoj solarnoj oluji koja je pogodila Zemlju od oktobra 2003. godine, prenosi AP.

NOAA navodi da će se efekti geomagnetne oluje osjećati tokom vikenda, a možda i sljedeće sedmice.

NOAA je upozorila operatere elektrana i svemirskih letjelica u orbiti da preduzmu mere predostrožnosti.

Solarna oluja bi mogla da izazove pojavu polarne svjetlosti čak i na jugu SAD, uključujući Alabamu i severnu Kaliforniju, ističe NOAA.

Napominje se da ova oluja predstavlja opasnost za visokonaponske dalekovode, a ne za električne vodove u domovima.

Solarna oluja bi mogla da utiče na rad satelita u orbiti što bi moglo da izazove poremećaj usluga navigacije i komunikacije na Zemlji.

Polarna svjetlost bila je vidljiva u petak duž Istočne obale i na jugu SAD, prenosi CNN.

NASA je saopštila da solarna oluja ne predstavlja ozbiljnu prijetnju za sedam astronauta koji se nalaze na Međunarodnoj svemirskoj stanici.

Ekstremna geomagnetna oluja 2003. godine dovela je do nestanka struje u Švedskoj i oštećenja transformatora u Južnoj Africi.

Usljed jake solarne oluje koja je prouzrokovala snažnu erupciju iz sunčevih pega, polarna svjetlost “aurora borealis” se sinoć mogla videti i na području Balkana.

Iako je polarna svjetlost fenomen koji se povezuje sa sjeverom Evrope, sinoć je obasjala nebo i iznad Bosne i Hercegovine, kao i Hrvatske, prenose regionalni mediji, a mogla se vidjeti i u sjevernim dijelovima Srbije.

Nastavi čitati

Aktuelno