Svijet
BORBA ZA KONTROLU ARKTIKA SE UBRZAVA: Opasnija je nego ikad
Napetost na krajnjem sjeveru svijeta raste. Predsjednik SAD Donald Tramp želi Grenland, Rusija modernizuje svoje arktičke vojne baze, a kineski ledolomci otvaraju nove trgovačke rute.
Dok se bitka za jednu od najhladnijih tačaka svijeta zahuktava, sve krhkija bezbjednosna ravnoteža počinje da se urušava, potencijalno vodeći ka novoj trci u naoružanju, piše BBC.
Zašto Arktik postaje epicentar geopolitičkog nadmetanja? Da biste razumijeli važnost Arktika za svjetske sile, pogledajte svijet iz drugačijeg ugla – bukvalno.
Zaboravite ravne mape: pogledajte Arktik odozgo, sa vrha planete. Tada postaje jasno zašto je region ključan – i zašto se borba za njegovu zemlju, more i nebo ubrzava.
“Granica odvraćanja”
Tramp je više puta izjavio da želi Grenland.
“Treba nam Grenland iz razloga nacionalne bezbjednosti. To mi govore godinama”, kazao je Tramp.
U Hladnom ratu, najbrži pravac za nuklearne udare između SAD i SSSR-a bio je upravo preko Sjevernog pola.
SAD su uspostavile bazu u udaljenom dijelu Grenlanda – Tule, danas Pitufik svemirska baza – sa radarima koji i danas igraju ključnu ulogu u američkom sistemu za rano upozorenje od balističkih projektila.
Trampov koncept “zlatne kupole” protiv prijetnji – po uzoru na izraelski Gvozdeni kupolni sistem – upravo bi se oslonio na baze poput Pitufika.
Ali, ovakva težnja SAD-a izaziva zabrinutost u Rusiji i Danskoj, čija je Grenland autonomni dio. Evropljani se tiho pitaju kako bi NATO – savez dizajniran da štiti članice – reagovao kad bi SAD željele teritoriju druge članice.
Ruska dominacija
Rusija posjeduje više od polovine arktičke obale i ulaže godinama u baze poput Nagurskoje na arhipelagu Franja Josifa.
Poluostrvo Kola, gdje je smještena nuklearna podmornica flota, ključno je za ruski nuklearni arsenal i kapacitet projekcije sile.
Norveški viceadmiral Nils Andreas Stensones kaže da je, nakon ulaska Švedske i Finske u NATO, Baltičko more postalo manje pristupačno za ruske operacije, pa Arktik dobija na značaju.
Ali, iako Rusija želi da zadrži napon nizak kako ne bi iscrpljivala vojsku dok ratuje u Ukrajini, istovremeno izaziva zabrinutost optužujući Zapad da militarizuje Arktik – što može dovesti do eskalacije.
Zabrinutost zbog Svalbarda
Norveška kontrola nad arhipelagom Svalbard, gdje i Rusija ima prava po sporazumu, mogla bi postati tačka sukoba ako Moskva procijeni da se regija militarizuje.
Takođe, GIUK jaz (Grenland-Irska-UK) predstavlja strateški prolaz za ruske podmornice ka Atlantiku. NATO tu raspoređuje senzore, a Britanija i Island sarađuju u upotrebi vještačke inteligencije za praćenje “neprijateljske aktivnosti”.
No, britanski parlament upozorio je da UK nema dovoljno podmornica i patrolnih letjelica da ojača svoje prisustvo u Arktiku.
Put svile preko leda: Kina na horizontu
Zbog topljenja leda, nove trgovačke rute se otvaraju. Do 2040. sjever bi mogao biti bez leda svakog ljeta, što podiže ekonomski značaj regije.
Kina, iako bez arktičke obale, naziva sebe “skoro arktičkom državom” i vidi “Polarni Put svile” kao novu, sigurniju trgovačku rutu u poređenju sa Sueckim kanalom.
Povećava flotu ledolomaca i sarađuje s Rusijom, ali Moskva ne krije nelagodnost zbog rastućeg kineskog uticaja.
Curenje ruskih obavještajnih dokumenata pokazalo je da Moskva sumnja da kineski rudarski i naučni projekti prikrivaju špijunažu.
Trka u špijunaži
Obavještajni rad na Arktiku je u porastu. Od “signalske” špijunaže do prisustva ruskih i kineskih špijuna pod akademskim maskama. SAD su pojačale prisluškivanje na Grenlandu, što je izazvalo protest Danske – jer “ne možeš špijunirati saveznika”, kako je rekla danska premijerka Mete Frederiksen.
Norveška je 2022. uhapsila ruskog špijuna pod maskom brazilskog akademika. NATO takođe bilježi povećan broj sumnjivih dronova u regionu, prenosi Nova.
Tenzije, klimatske promjene, strateške ambicije i novi oblici špijunaže brišu staro pravilo da Arktik ostaje van geopolitičkih sukoba. Iako niko ne želi da militarizuje region – upravo to se dešava.
Svijet
SAD PONOVO GAĐALE IRAN: Ima mrtvih, Teheran prijeti odmazdom
Američka vojska napala je iranske vojne ciljeve na ostrvu Larak kako bi sprečila postavljanje novih pomorskih mina u Ormuskom moreuzu, a iranski mediji navode da su dvije osobe poginule.
Američka vojska izvela je napad na iranske vojne ciljeve kako bi sprečila postavljanje pomorskih mina u Ormuskom moreuzu, rekao je jedan američki zvaničnik, prenosi Axios.
Ovo je prvi poznati američki napad na teritoriji Irana od kraja jula, kada je predsjednik SAD Donald Tramp obustavio dvonedeljnu vojnu kampanju u području moreuza.
Američka vojska prošle nedjelje završila je uklanjanje svih mina iz glavnog plovnog puta kroz Ormuski moreuz.
Tramp je tada poručio da je Iran obaviješten da će svaki brod ili čamac koji bude pokušao da postavi nove mine biti “odmah i sistematski uništen”.
“Politika nulte tolerancije prema postavljanju mina na snazi je u punom obimu”, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.
Iranska novinska agencija Tasnim, povezana sa Iranskom revolucionarnom gardom, objavila je da je napad izveden dronom i da su dve osobe poginule, dok su još dvije ranjene.
“Američke snage su ranije danas pogodile dva iranska lansera na ostrvu Larak. Primijećeno je da se snage Iranske revolucionarne garde pripremaju da lansiraju rakete sa pomorskim minama u Ormuski moreuz”, rekao je portparol Centralne komande američke vojske, kapetan Tim Hokins.
On je dodao da američke snage pažljivo prate situaciju i da su spremne da zaštite slobodan protok trgovine kroz moreuz.
Iranska revolucionarna garda najavila je odgovor na američki napad.
“Na napad će odgovoriti sinovi Irana, a agresor će biti kažnjen”, navedeno je u saopštenju.
Svijet
PLJAČKA KAO IZ „BRZIH I ŽESTOKIH“: Krali piletinu iz kamiona u pokretu, pa se sukobili s policijom
Nevjerovatna pljačka na auto-putu u Egiptu, tokom koje su razbojnici iz kamiona u pokretu ukrali više od 100 kilograma smrznute piletine, završila je oružanim sukobom s policijom. Trojica osumnjičenih su poginula, a još trojica su uhapšena.
Sve se dogodilo 25. avgusta na auto-putu u Kairu, kada je šestočlana grupa presrela kamion koji je iz fabrike prevozio oko četiri tone smrznute piletine.
Filmska scena na auto-putu
Na snimku koji je napravio vozač drugog automobila vidi se kako se pikap približava zadnjem dijelu kamiona.
Dvojica muškaraca potom se penju na prednji dio vozila, otvaraju vrata hladnjače i počinju da iznose kutije sa piletinom.
Sve vrijeme kamion i pikap su u pokretu.
Snimak je ubrzo postao viralan na društvenim mrežama, a prizori su brojne korisnike podsjetili na akcione filmove, posebno serijal „Brzi i žestoki“.
Vozač kamiona, kako je saopšteno, nije ni znao da se pljačka odvija sve dok nije stigao na odredište.
Naknadno je utvrđeno da je iz hladnjače nestalo oko 105 kilograma piletine.
Policija pronašla šestoricu osumnjičenih
Egipatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su istražioci, između ostalog zahvaljujući snimku pljačke, uspjeli identifikovati svih šest osumnjičenih.
Kako je navedeno, riječ je o osobama koje su odranije imale kriminalne dosijee, a policija je pronašla njihova skrovišta na području Kaira i Kaljubije.
Međutim, hapšenje nije prošlo mirno.
Prema navodima egipatskih vlasti, osumnjičeni su prilikom pokušaja hapšenja otvorili vatru na policiju, nakon čega je došlo do oružanog sukoba.
Trojica poginula, trojica uhapšena
U razmjeni vatre trojica osumnjičenih su poginula, dok su preostala trojica uhapšena.
Policija je tokom akcije zaplijenila oružje i pikap korišten u pljački.
Pronađen je i dio ukradene piletine, kao i drugi predmeti za koje istražioci sumnjaju da potiču iz ranijih krađa.
Od bizarne krađe smrznute piletine usred vožnje do oružanog obračuna s policijom – slučaj je od nesvakidašnje pljačke prerastao u jednu od najbizarnijih kriminalističkih priča iz Egipta posljednjih dana.
Svijet
PESKOV O MOGUĆEM SAMITU! Putin, Tramp i Zelenski mogli bi se sastati samo pod jednim uslovom
– Samit Putin-Tramp-Zelenski je moguć samo radi formalizacije sporazuma, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
“Već neko vrijeme se predlaže samit Putin-Tramp-Zelenski i vi dobro znate stav našeg šefa države, takav sastanak je moguć samo radi formalizacije sporazuma. A sporazumi nisu jednostavan dogovor, to je veoma složen proces rješavanja koji se sastoji od ogromnog broja detalja”, rekao je Peskov, javlja Sputnjik.
Prema njegovim rečima, Kijev ne želi da se bavi pitanjima rešavanja sukoba.
“Naravno, sastanak predsednika radi razgovora o svemu ovome je potpuno besmislen. Oni mogu da se sastanu samo da bi finalizovali sporazume. Ali kijevska strana ne želi da se pozabavi realnim rešavanjem”, smatra Peskov.
Dodao je da Moskva otvorena za pregovore Rusije i Ukrajine u Turskoj.
“Ostajemo otvoreni za takve pregovore. Nažalost, ne možemo da potvrdimo da postoje preduslovi”, rekao je Peskov.
(Tanjug) Foto: AP
-
Politika1 dan agoDRINIĆ “Srpska je vječna dok su joj djeca vjerna, u IMLJANIMA BISTA GENERALU RATKU MLADIĆU” (VIDEO)
-
Društvo3 dana agoPUNIH 20 GODINA NA IVICI EGZISTENCIJE! Penzija u Srpskoj pokriva jedva ČETVRTINU potrošačke korpe,
-
Politika3 dana ago„BIO JE DOBAR ČOVJEK…“ Biljana Plavšić potresena nakon vijesti o smrti Ratka Mladića!
-
Hronika1 dan agoZATAŠKAN INCIDENT U DOBOJU? Policijski motocikl udario biciklistu, otvorena brojna pitanja
-
Politika2 dana ago„ŽELIMO DA BUDEMO PRISUTNI MEĐU LJUDIMA“ PSS stigao u Derventu, Stanišić i Đukić najavili konkretne korake!
-
Politika2 dana agoHAG BLOKIRA PREDAJU TIJELA MLADIĆA! Otkriveno zašto Srbija još ne može da preuzme posmrtne ostatke generala
-
Sport3 dana agoMAGIČNA GRANICA JE JE DOHVATLJIVA! Borac pred okršaj sa Atalantom, 8 bodova otvara vrata evropske elite!
-
Politika2 sata ago„Otpustite ministre, a ne trudnice“! HITNA ZAŠTITA žena zaposlenih na određeno
