Konvencija o zaštiti životne sredine mogla bi da promijeni način na koji se ophodimo prema onima koji zagađuju naše okruženje.

Savjet Evrope napravio je ključni korak ka jačanju zaštite životne sredine: na sastanku Komiteta ministara u Luksemburgu usvojena je prva međunarodna Konvencija o zaštiti životne sredine kroz krivično pravo koja omogućava efikasniju pravnu reakciju na ozbiljne ekološke prestupe, uključujući i one koji prelaze državne granice.

Kako se navodi u saopštenju, ovaj pravno obavezujući ugovor osmišljen je kao odgovor na “trostruku planetarnu krizu” koju čine klimatske promjene, zagađenje i gubitak biodiverziteta.

Konvencija predstavlja temelj nove ere u borbi za očuvanje naše planete kroz krivično pravo i državama nudi snažan pravni okvir za suzbijanje težih krivičnih djela prema životnoj sredini koja su u prošlosti često prolazila nekažnjeno ili nisu bila dovoljno procesuirana.

Samu konvenciju, donijetu konsenzusom, protekle dvije godine razvijali su stručnjaci iz 46 država članica Savjeta Evrope, uz doprinos Evropske unije, Ujedinjenih nacija i Interpola, ali i civilnog društva.

Kriminalizovan je širok spektar prestupa u životnoj sredini, uključujući nelegalno zagađenje, upravljanje opasnim otpadom, trgovinu nelegalno posječenim drvećem i uništavanje zaštićenog staništa. Ovo omogućava državama da gone počinioce namjernih djela koja su dovela do ekoloških katastrofa u rangu sa ekocidom.

Konvencija takođe uvodi i mehanizam praćenja kako bi se obezbijedila efikasna primjena i odgovornost. Navodi se da uništavanje životne sredine nije samo neuspjeh politike, već može da bude i krivično djelo koje zahtijeva snažne pravne alate i međunarodnu saradnju.

“Ova Konvencija mijenja pravila igre za zaštitu životne sredine. Ona se direktno suočava sa današnjim hitnim ekološkim prijetnjama i koristi snagu krivičnog pravosuđa da brani našu planetu. Konvencija je jedan od stubova naše nove Strategije o životnoj sredini, a zajedno predstavljaju hrabar iskorak, povezujući zaštitu životne sredine sa ljudskim pravima, demokratijom i vladavinom prava”, poručio je generalni sekretar Saveta Evrope Alan Berset.

Komitet ministara usvojio je i novu dugoročnu Strategiju o životnoj sredini, osmišljenu da se rastuća ekološka kriza tretira kroz prizmu ljudskih prava, demokratskog upravljanja i vladavine prava.

Međutim, bez obzira na navedene pomake, eksperti za ekološko pravo smatraju da je Savet Evrope propustio šansu da pravno zaštiti pravo na čistu, zdravu i održivu životnu sredinu u Evropi.

“Sramotno je da Evropа, 2025. godine, i dalje nije pravno priznala pravo na zdravu životnu sredinu kao osnovno ljudsko pravo”, ocijenio je Sebastijen Dajk, viši pravnik u Centru za međunarodno ekološko pravo (CIEL) za Euronews.

Prema njegovim riječima, Švajcarska i Norveška bile su najglasnije u nepriznavanju prava na životnu sredinu, uprkos sve većim dokazima o razornim posljedicama ekoloških šteta.

Dajk vjeruje da Savjet Evrope mora bez odlaganja da započne pregovore o protokolu za zaštitu ovog prava u okviru Evropske konvencije o ljudskim pravima.

“Ekološko uništenje ima žrtve i dok njihova prava ne budu zaštićena i pravda zadovoljena, civilno društvo neće odustati”, dodao je.

Da građani BiH sve teže podnose troškove života, pokazuje podatak da je iznos sindikalne potrošačke korpe za protekli mjesec bio 3.168,90 KM.

Radi se o minimalnim troškovima četveročlane porodice, čije kućne budžete najviše “guta“ hrana. Ta stavka u potrošačkoj korpi je iznosila 1.421,10 KM.

Međutim, koliko su cijene dramatično porasle u posljednjih pet godina pokazuje činjenica da je potrošačka korpa u aprilu 2020. godine iznosila 1.987,72 KM.

Tako su troškovi života za pet godina nabujali za gotovo 1.200 KM. Prije pet godina minimalni troškovi koje je četveročlana porodica izdvajala za hranu iznosili su 917,70 KM ili 503,40 KM manje u odnosu na trenutnu situaciju.

O kakvom skoku cijena hrane je riječ, pokazuju podaci dostupni na stranicama Federalnog ministarstva trgovine prema kojima je, naprimjer, prosječna cijena riže po kilogramu u Sarajevu, trenutno, 5,21 KM, a u Mostaru 6,81 KM.

U istom periodu 2020. godine kilogram riže u Sarajevu je u prosjeku koštao 3,79 KM, a u Mostaru 4,30 KM.

Kilogram hljeba u Mostaru je prije pet godina koštao 2,58 KM, a sada 3,59 KM, a u Sarajevu je ta cijena sada 4,52 KM, što je u odnosu na pet godina prije skuplje za 2,06 KM.

Drastično su porasle cijene mesa pa se tako kilogram junetine bez kosti prije pet godina kretao u rasponu od 11 do 13,50 KM, a sada je ta cijena oko 23 KM!

Kilogram piletine se kreće od 6,50 do 7,50 KM, dok je prije pet godina taj raspon bio između 4,40 i 5,13 KM.

Voće je luksuz

Cijena jaja po komadu je u parilu 2020. godine iznosila 0,25 KM, a sada oko 0,45 KM.

Kilogram maslaca sada je, uglavnom, oko 40 KM, a prije pet godina ta se cijena kretala oko 22 KM.

Litar mlijeka trenutno se kreće po cijeni od oko 2,40 KM, što je za marku više nego pet godina ranije.

Kada je riječ o voću, kako smo pisali, kilogram trešanja na sarajevskim, ali i pijacama širom Bosne je dostigao cijenu od 20 KM.

Istina, na hercegovačkim pijacama to voće ima prilično nižu cijenu, i to od trenutnih šest do sedam KM. Međutim, prije pet godina trešnje su prodavane po cijeni od tri do četiri KM po kilogramu.

Šišanje i feniranje

Poskupljenja su se, jasno, prelila i na brojne usluge. Tako je muško šišanje prije pet godina u prosjeku koštalo 6,50 KM, a sada je približno 12 KM.

Pranje kose srednje dužine s feniranjem prije pet godina je koštalo 10 KM, a sada od 12,50 do 20 KM.

Grupa od devet odbornika Skupštine opštine Bileća poklonila je svoju mjesečnu odborničku naknadu u ukupnoj vrijednosti od 2.700 KM za pomoć djeci i mladima sa poteškoćama u razvoju sa Kosova i Metohije.

Skupština opštine Bileća ima 17 odbornika, a njih devet Dražen Dunđer, Slobodan Čomić, Rajko Vuković, Milan Dučić, Miodrag Šešlija, Anastasija Aleksić, Danilo Ilić, Željko Samardžić i Srđan Samardžić za humanost se odreklo odborničke mjesečne naknade od 300 KM, saopšteno je iz Odbora za pomoć Kosovu i Metohiji.

Moramo naglasiti da je Dražen Dunđer još prije nekoliko godina pokazao humanost i koliko mu znači Kosovo i Metohija i donirao 1.000 KM ličnih sredstava za izgradnju Dnevnog centra „Podrži me – 9. januar“ u Kosovskoj Mitrovici, koji je namijenjen djeci i mladima sa poteškoćama u razvoju – naveli su iz Odbora.

Tih 2.700 KM biće usmjereno na djecu i mlade sa poteškoćama iz Dnevnog centra u Kosovskoj Mitrovici koja nemaju sredstva za odlazak na rehabilitaciju u narednim mjesecima ove godine.

Iz Odbora su zahvalili humanim ljudima iz Bileće što podržavaju svoj narod i srpsku djecu na Kosmetu.

– Ovo je prva grupa humanih ljudi, koji poslije poslaničkog kluba SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske, posredstvom našeg odbora pomažu na ovaj način srpski narod i opstanak na svetom Kosovu i Metohiji – , naveli su iz Odbora.