Connect with us

Društvo

SKUPLJE SKLAPANJE BRAKA! Taksa za sudbonosno “da” i do 200 MARAKA

Ko ima para za svadbu sa 200 do 300 gostiju, može platiti i taksu za vjenčanje, tako bi najkraće izgledalo obrazloženje nadležnih za poskupljenje taksi koje mladenci plaćaju prilikom sklapanja braka.
Naime, odbornici u Skupštini grada Doboj usvojili su odluku o izmjeni i dopuni odluke o gradskim administrativnim taksama koja, između ostalog, predviđa da za vjenčanje u toku radnog vremena Gradske uprave mladenci neće imati nikakav trošak, ali će zato za sklapanje braka nakon radnog vremena i tokom vikenda u prostorijama GU ili mjesnih kancelarija parovi plaćati taksu od 50 KM.

Vjenčanje u ugostiteljskim objektima ili drugim javnim i privatnim prostorima koštaće ih 150 KM, dok je vjenčanje u vrijeme državnih i vjerskih neradnih praznika, bez obzira na to gdje budući supružnici stavljaju svoj potpis, najskuplje i taksa iznosi 200 KM.

Prema važeći zakonskim aktima, brak se sklapa u prisustvu matičara i odbornika.

“Rukovodili smo se iskustvima gradova i opština, lokalnih zajednica u okruženju, i jednostavno neko je, čini mi se, i dobro rekao, ako neki želi da mu službenik, odnosno matičar ode tamo u nekakav salon ili pod šator u neradno vrijeme, treba i da plati određenu naknadu jer znamo da se velika sredstva zaista troše na ovim prostorima za organizovanje svadbi, tako da lično mislim da treba nagraditi te ljude jer imaju i oni svoju privatnost”, izjavio je Slavko Kovačević, zamjenik dobojskog gradonačelnika.

Njegovo mišljenje ne dijeli PDP-ova odbornica Olivera Nedić, prenose Nezavisne.

“Meni ovo nije obrazloženje: prave velike svadbe, pa hajdemo i mi da im naplatimo. To su mladi ljudi kojima treba da pošaljemo poruku, ‘evo mi smo našli način da vam bar ovom minimalnom uštedom damo jedan podsticaj za život’… Mislim da je zasnivanje porodice danas, nažalost, rijetka pojava i da treba da je obodrimo. Ja sam predložila neka alternativna rješenja. Naravno da sam za pokrivanje troškova matičarima, prvenstveno. Predlagala sam da nama odbornicima raspolove ili potpuno ukinu naknade jer većina njih ne otvara materijale uopšte, tako da apsolutno i ne zaslužuju naknade. Ali matičarima, kada svoje vrijeme odvajaju od porodice za vrijeme vjerskih ili državnih praznika, treba to nadoknaditi, ali ne na taj način, treba naći neka druga sredstva”, kazala je Nedićeva, te dodala da joj je odlazak na vjenčanje najdraži dio odborničkih obaveza.

Koliko košta odlazak na svadbu?

Ni za jednog odbornika odlazak na sklapanje braka ne treba da bude trošak jer to je čast da vas neko pozove, smatra Rade Tešić, odbornik SP-a.

“S druge strane, imate matičare, koji rade profesionalno svoj dio posla u toku radnog vremena, a van radnog vremena obavljaju vjenčanja. Ja sam svakako za to da se apsolutno ukinu bilo kakve takse mladim bračnim parovima jer non stop trabunjamo o nekom povećanju nataliteta, da nas ima više itd., a gledamo da oporezujemo te mlade ljude gdje god stignemo. Ali, isto tako, s druge strane ne treba zaboraviti ni službenike gradske administrativne službe koji imaju troškove da bi izvršili taj svoj dio posla i to treba da bude namjenski napravljeno drugom odlukom iz budžetskih sredstava da se njima namire određeni troškovi”, naveo je Tešić.

Ukoliko brak zaključuju nepokretni i bolesni mladenci u stanu ili bolnici, to se ne smatra posebnim uslugama, pa prema istoj odluci za taj izlazak matičara i odbornika ne teren se ne plaća taksa.

BONUS VIDEO

Related Topics:

Društvo

SRPSKA PUNI KANCELARIJE, A NE FABRIKE: Zaposlenost raste samo u javnom sektoru!

Ako je suditi po podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), broj zaposlenih u Republici Srpskoj je u porastu, međutim kada se uđe u strukturu evidentno je da broj zaposlenih raste isključivo zahvaljujući javnom sektoru.

Recimo, na kraju 2024. godine u “ustanovama”, a što se dominantno odnosi na javni sektor, bila su zaposlena 109.163 radnika, što je za 3.243 više nego što ih je bilo na kraju 2023. godine. Na kraju 2022. godine u javnom sektoru u Republici Srpskoj radio je 101.691 radnik. Dakle, u posljednje dvije godine u javnom sektoru zaposlene su nove 7.472 osobe.

Istovremeno, kada je riječ o privatnim preduzećima, broj radnika u posljednje tri godine je smanjen. Prema podacima Fonda PIO, na kraju 2022. godine u privatnim preduzećima bila su zaposlena 137.094 radnika, godinu kasnije 138.680, a na kraju 2024. godine 136.543 radnika, što znači da je broj radnika u privatnim preduzećima u posljednje dvije godine smanjen za 551 osobu. Samo u prošloj godini broj zaposlenih u privatnim preduzećima smanjen je 2.137 radnika.

Ako se uzmu podaci o ukupnoj zaposlenosti, može se zaključiti da je, u odnosu na kraj 2022. godine, na kraju prošle godine broj radnika u Republici Srpskoj povećan za malo manje od 10.000 ljudi, međutim kao što smo već naveli, od tog broja, njih čak 7.472 je zaposleno u javnom sektoru.

“Na to upozoravamo već godinama. Prerađivačka industrija koja stvara novu vrijednost je u problemu i samo u prošloj godini ostala je bez 3.000 radnih mjesta, a taj trend se nastavio i u ovoj godini. Javna potrošnja treba da se smanjuje, a ne da se povećava, posebno danas kada su svi ekonomski parametri prerađivačke industrije od zaposlenosti, aktivnosti do izvoza, negativni. Šta ćemo ako se nastave ti negativni trendovi? Posljedica toga biće smanjenje javnih prihoda, i u tom slučaju možemo doći u problem gdje ćemo morati da se zajedno odreknemo potrošnje u korist štednje. Sve to može dovesti do pada broja zaposlenih”, rekao je Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.

I dok javni sektor bilježi veći broj zaposlenih, smanjuje se broj uplatilaca doprinosa pa su tako na kraju 2022. godine 44.793 subjekta plaćala doprinose, godinu dana kasnije 44.882 subjekta, a na kraju prošle godine “tek” 41.702 pravna lica. U proteklih godinu dana ugašeno je 1.890 prihvatnih preduzeća, 77 akcionarskih društava i 830 samostalnih preduzetnika.

Što se tiče naplate doprinosa, zanimljivo je da najviše uplati upravo javni sektor, koji je zaključno sa 2024. godinom uplatio 587,8 miliona KM. Nakon javnog sektora najviše su uplatila privatna preduzeća, i to 559,1 milion KM, a zatim slijede akcionarska društva koja su uplatila 223 miliona KM te samostalni preduzetnici koji su uplatili 165,8 miliona KM.

Ukupno, po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje prikupljeno je 1.535.969.951 KM, što je za 183 miliona KM više nego u odnosu na 2023. godinu, i 357,7 miliona KM u odnosu na 2022. godinu. Treba napomenuti da je u ovom periodu došlo do značajnog rasta minimalne plate, što je sasvim sigurno osnovni razlog povećanja priliva doprinosa u Fond PIO.

Nastavi čitati

Društvo

STRPLJENJE AKO PUTUJETE! Gužve na četiri granična prelaza

Frekvencija vozila pojačana je na graničnom prelazu Gradiška na izlazu i ulazu iz Hrvatske u BiH, te na prelazima Gradina, Brod i Velika Kladuša na ulazu u zemlju, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta.

Saobraćaj se na većini puteva u Republici Srpskoj odvija uz povoljne vremenske uslove i pojačan intezitet saobraćaja.

IZ AMS-a skrežu pažrnju vozačima na opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke i pored kamenih kosina, te upozoravaju na brojne dionice na kojima su aktivirana klizišta, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Društvo

DOBRE VIJESTI Dolazi toplije, ali promjenljivo i vjetrovito vrijeme

U Republici Srpskoj dolazi toplije, ali promjenljivo oblačno i vjetrovito vrijeme uz jugovinu, rekla je Srni meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Milica Đorđević.

Đorđevićeva je rekla da neće biti potpuno sunčano vrijeme, ali da će temperatura vazduha biti do 24, ponegdje do 25 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini zbog češće kiše od 16 do 20.

“Danas je sunčano i toplo, već noćas oblačnost zahvata naš region, pa će sutra biti malo kiše, pogotovo na istoku. U ostalim krajevima biće uglavnom suvo, a od nedjelje, 13. aprila, nekoliko dana će biti vjetrovito, toplo i promjenljivo oblačno”, rekla je Đorđevićeva.

Ona je dodala da će duvati umjeren do jak povremeni olujni jugo, te da je moguća povremena kiša koja će biti češća u Hercegovini i na krajnjem zapadu. U ostalim krajevima biće oblačno i uglavnom suvo, uz povremenu kišu koja će se premještati preko regiona od juga i zapada ka sjeveru i istoku.

Nastavi čitati

Aktuelno