Connect with us

Zdravlje

VAKCINA NEMA U SVIM DOMOVIMA ZDRAVLJA! Prvi slučajevi VELIKOG KAŠLJA potvrđeni u Srpskoj

Veliki kašalj, od kojeg najčešće obolijevaju mala djeca, stigao je u Srpsku, a vakcinu, koja je najbolja zaštita od ove veoma zarazne bolesti, trenutno imaju samo pojedini domovi zdravlja.

Institutu za javno zdravstvo RS, kako su juče saopštili, prijavljena su tri laboratorijski potvrđena slučaja pertusisa, dok pedijatri širom Srpske sumnjaju da je broj oboljelih daleko veći, jer su njihove ambulante već sedmicama pune djece školskog uzrasta koja imaju simptome ove bolesti.

Veliki kašalj, koji se prenosi kapljičnim putem, kako su objasnili u Institutu, uzrokuje bakterija, koja se nakon ulaska u respiratorni sistem domaćina razmnožava i stvara toksine, zbog čega nastaje oštećenje respiratorne sluznice.

“Inkubacija traje od devet do deset dana, a osoba je najzaraznija na početku bolesti, prilikom javljanja simptoma respiratorne infekcije. Za primarnu prevenciju postoje efikasne kombinovane vakcine, petovalentna i četvorovalentna, koje sadrže komponentu protiv pertusisa (DTaP-IPV-HiB), a koje se djeci daju u okviru obaveznog kalendara imunizacije u Srpskoj”, rekli su u Institutu, koji je od pojave prvih slučajeva obolijevanja u regionu svim zdravstvenim ustanovama u Srpskoj poslao preporuke.

Iako je vakcinacija najbolja zaštita, roditelji u Banjaluci koji su ovih dana planirali da vakcinišu djecu nisu to mogli učiniti, jer vakcine nema na stanju.

“Institut trenutno nema na stanju petovalentne vakcine (DTaP-IPV-HiB), ali pojedini domovi zdravlja raspolažu određenim količinama vakcina. Očekujemo ubrzo isporuku novih količina, koje će odmah potom biti distribuisane tamo gdje nedostaju”, kazali su u Institutu, podsjećajući da se petovalentna vakcina daje u tri doze, kao primovakcina u drugom, trećem i četvrtom mjesecu života, a zatim se sa 18 mjeseci sprovodi revakcinacija.

Obuhvat ovom vakcinom u 2022. godini, prema njihovim podacima, iznosio je 93 odsto kada je u pitanju prva doza, 88 odsto druga doza, a 65,6 odsto djece obuhvaćeno je revakcinacijom.

Načelnica ambulante za specijalističke konsultacije iz pedijatrije u Dom zdravlju Bijeljina Stojanka Škorić kazala je za “Glas Srpske” da domovi zdravlja u Srpskoj nemaju PCR testove za ovu bolest, ali na osnovu kliničke slike uočavaju da ima pacijenata čiji kašalj se i te kako razlikuje od uobičajenog.

“Najugroženiji su mališani predškolskog uzrasta, dok su djeca školskog uzrasta manje, jer su više u pokretu. Vakcina najbolje šiti od ove bolesti. Djeca koja su primila tri doze ove vakcine, odnosno do prve godine, imaju 70 odsto zaštite. I vakcinisana djeca se mogu zaraziti samo što su simptomi mnogo blaži”, istakla je Škorićeva.

Dodala je da se za veliki kašalj primjenjuje antibiotska terapija uz druge higijenske mjere koje se preduzimaju na osnovu simptoma.

“U našoj zdravstvenoj ustanovi za sada ima dovoljno petovalentne vakcine “pentaksim””, kazala je Škorićeva.

U jednoj banjalučkoj privatnoj pedijatrijskoj ambulanti kažu da već sedmicama liječe djecu sa simptomima velikog kašlja te naglašavaju da zaraženih ima znatno više nego što je prijavljeno Institutu.

Razlog je, objašnjavaju, to što javne zdravstvene ustanove, osim Univerzitetskog kliničkog centra RS, gdje se upućuju samo pacijenti sa težom kliničkom slikom, ne testiraju oboljele na veliki kašalj.

Roditelji u Banjaluci to mogu da urade u privatnoj laboratoriji, a usluga košta oko 50 maraka. Rezultati se čekaju devet radnih dana, jer se uzorci šalju na analizu u Srbiju.

Bolest protiče u tri stadijuma. Prvo se javljaju znaci slični prehladi – kijanje, curenje iz nosa, blago povišena tjelesna temperatura. To traje jednu do dvije nedelje. U drugom stadijumu dolazi do značajnog pogoršanja tegoba, kašalj postaje intenzivniji i učestaliji, naročito tokom noći. Drugi stadijum traje jednu do šest nedjelja. U trećoj fazi, koja traje nedjeljama i mjesecima nakon početka bolesti, postepeno dolazi do povlačenja tegoba i potpunog oporavka novorođenčeta.

U najvećem riziku za ozbiljne komplikacije i smrtni ishod su bebe koje su nevakcinisane ili nepotpuno vakcinisana. Prema rezultatima dostupnih studija, 12-26 odraslih osoba sa produženim kašljem serološki je pozitivno na pertusis i stoga oni predstavljaju značajne rezervoare za dalji prenos infekcije.

Komplikacije
Prvi stadijum bolesti podsjeća na prehladu praćenu kašljem, koji prelazi u napade isprekidanog kašlja. Kod male djece kašalj može dovesti do prekida disanja i ugroziti život. Vremenom napadi kašlja postaju blaži i prorijeđeni. Bolest u prosjeku traje oko šest sedmica.

Jedna od najčešćih komplikacija ove bolesti je upala pluća, u 15 do 20 odsto slučajeva te razni problemi koji mogu nastati usljed naprezanja organizma, kao što su krvarenje iz nosa i pojava bruha.

Zdravlje

EKSTREMNO ZABRINJAVAJUĆE “Fluorid u vodi za piće smanjuje inteligenciju kod djece?”

Američka savezna država Juta u vodu za piće više ne dodaje fluorid. Iako doprinosi zdravlju zuba, fluorid se često optužuje da umanjuje inteligenciju djece. To je, međutim, složena tema koju ne treba shvatiti olako.

Fluorid u vodi za piće u SAD je uobičajna stvar. Štaviše – s obzirom na to da se od 1945, odnosno od početka dodavanja fluorida u vodu, naglo smanjio broj slučajeva karijesa, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ocijenjuje da je ta mjera „jedna od deset najvećih intervencija u oblasti javnog zdravlja u 20. vijeku“.
Fluoridi su soli fluorovodonične kiseline. One pomažu takozvanoj remineralizaciji zubne gleđi i time smanjuju rizik od karijesa.

Uprkos tome, Juta je nedavno postala prva savezna država u SAD koja je odlučila da ukine fluorid u vodi za piće.

Ta odluka vjerovatno raduje američkog ministra zdravlja Roberta F. Kenedija. On je još prije inauguracije predsjednika Donalda Trampa objavio na mreži Iks da namjerava da zaustavi fluorisanje vode za piće – između ostalog i zato što, kako smatra, fluorid djeluje neurotoksično i snižava koeficijent inteligencije, posebno kod djece čiji se mozak još razvija.

Fuorid i inteligencija: tema naučnih studija
Pitanje da li fluorid može da smanji inteligenciju djece često je predmet naučnih istraživanja. Neke studije pronašle su korelaciju između koncentracije fluorida u urinu trudnica i kognitivnih sposobnosti njihove djece: fluorid u previsokim koncentracijama može da poremeti metabolizam kalcijuma u ćelijama do te mjere da dolazi do oštećenja moždanih ćelija.

Meta-analiza (studija naučnih studija) objavljena u januaru ove godine ponovo je rasplamsala debatu o vezi između unosa fluorida i inteligencije.

Jan Hengstler, ljekar specijalista za farmakologiju i toksikologiju na Tehničkom univerzitetu u Dortmundu, bavio se fluoridom i njegovim potencijalnim rizicima. On smatra da je pitanje da li fluorid može oštetiti mozak djece u razvoju sasvim opravdano.

„To je složena tema koju ne treba shvatati olako“, kaže Hengstler. Studija iz 2020. na kojoj je on radio, zaključuje da fluorid, pri trenutnim nivoima izloženosti u Evropi, nije neurotoksičan za ljudski razvoj. Drugim riječima: ključna je doza.

Doza čini otrov: od koje količine fluorid postaje štetan? Prema podacima američke CDC, litar vode u SAD sadrži 0,7 miligrama fluorida, što odgovara dnevnoj dozi koju Nacionalni institut za zdravlje (NIH) preporučuje za djecu uzrasta od jedne do tri godine. Odrasli muškarci ne bi trebalo da unose više od četiri miligrama fluorida dnevno, dok je za odrasle žene preporučeni maksimum tri miligrama.

Problem s fluoridom je što se u mnogim zemljama ne dodaje samo vodi za piće, već i pasti za zube i soli. Osim toga, određene namirnice prirodno sadrže fluorid, poput ribe i crnog čaja.

Fluorid se takođe prirodno nalazi u vodi, koja se, posle prerade, koristi kao pijaća voda u zavisnosti od regiona, i to u većim ili manjim količinama. Zato je ključno da zdravstvene vlasti prate snabdijevanje fluoridom u određenim regionima, naglašava Hengstler.

Njemačko društvo za ishranu (DGE) i toksikolog Hengstler radije računaju prema tjelesnoj težini, preporučujući maksimalno 0,05 miligrama fluorida po kilogramu tjelesne mase dnevno.

„Unos fluorida ne bi trebalo da bude ni prenizak, ni previsok. Idealna količina je 0,05 mg fluorida po kilogramu tjelesne mase dnevno. Time se spriječava karijes, a istovremeno se ne dolazi ni blizu vrijednosti koje bi mogle izazvati zubnu ili skeletnu fluorozu. Pijaća voda ni u kom slučaju ne bi trebalo da sadrži više od 1,5 mg fluorida po litru“, kaže Hengstler.

Životinje: neurotoksični efekti pri sto puta većoj dozi „Ako koncentracija fluorida u vodi pređe četiri miligrama po litru, može doći do zubne fluoroze“, objašnjava Hengstler. Zubna fluoroza se manifestuje pojavom smeđih mrlja na zubima i jasan je znak prekomjernog unosa fluorida.

„Kod koncentracije od deset miligrama fluorida po litru vode može se razviti skeletna fluoroza“, dodaje toksikolog. To stanje dovodi do krtih kostiju i bolnih promena u zglobovima.

„U ogledima na životinjama primijećeno je da fluorid može da ima neurotoksične efekte“, kaže Hengstler. „Ali to se dešavalo pri dozama koje su bile više od sto puta veće od onih koje ljudi mogu unijeti.“ U tako visokim dozama fluorid može da ošteti tjelesne ćelije.

Loša zdravstvena zaštita iskrivljuje rezultate studija
Međutim, nadzor nad unosom fluorida nije moguć u svim djelovima svijeta.

„U pojedinim, uglavnom ruralnim oblastima, recimo u Mongoliji ili u unutrašnjosti Kine, postoje regioni u kojima je izloženost fluoridu ili prevelika ili premala, a opšti nivo zdravstvene zaštite trebalo bi da bude bolji.“

Loša zdravstvena zaštita često je povezana s nižim obrazovanjem i lošijim životnim standardom. To vodi ka još jednom problemu: studije o uticaju fluorida često su opterećene brojnim faktorima koji narušavaju tačnost rezultata, takozvanim „zbunjujućim faktorima“ (confounders).

To je naročito izraženo u studijama presjeka, gdje se uzorak populacija ispituje samo jednom. Na taj način nije lako utvrditi da li je niža inteligencija zaista posljedica unosa fluorida ili je u pitanju neki drugi uzrok.

„Međutim, postoje i dugoročne studije koje uzimaju u obzir ove faktore“, kaže Hengstler.

U takvim istraživanjima, poznatim kao longitudinalne studije, ispitanici se prate tokom dužeg vremenskog perioda. Rezultati tih studija sprovedenih u Evropi i Kanadi pokazuju: ko ne prekoračuje preporučeni dnevni unos fluorida, nema razloga da brine za svoju inteligenciju, prenose Vijesti.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Zdravlje

JEDNOSTAVAN RECEPT ZA UKUSAN DORUČAK Omlet iz rerne

Sastojci:

3 jaja

200 g brašna

200 ml jogurta

200 g zlatiborac suve svinjske pečenice

1 prašak za pecivo

So

Kiseli krastavčići po želji

Priprema:

U činiju ulupati tri jaja, posoliti i dodati jogurt. Umutiti, dodati brašno i prašak za pecivo. Sjediniti smjesu. Polovinu smjese izliti u pleh, preko toga staviti isjeckanu svinjsku pečenicu, pa ponovo preliti drugom polovinom smjese. Peći u rerni na 200 stepeni, oko 20 minuta.

Nastavi čitati

Kuhinjica

ODMAH U MARKET! Devet voćki koji će vam spasiti kosti

​Kalcijum je ključan za zdravlje kostiju i zuba, ali i za rad mišića, nervnog sistema i krvnih sudova. I dok se najčešće povezuje sa čašom mlijeka, dijetetičari ističu da voće može biti neočekivano dobar saveznik u borbi protiv nedostatka kalcijuma – pogotovo ako ga unosite kroz raznovrsnu biljnu ishranu.

Stručnjaci kažu da odraslima treba oko 1.000 mg kalcijuma dnevno, a djeci, trudnicama i starijima čak i više.

Devet voćki koje predvode po sadržaju kalcijuma
1. Indijska smokva – 83 mg po šolji
Egzotični plod kaktusa oduševljava ne samo izgledom i ukusom (kombinacija jagode, lubenice i citrusa), već i visokim sadržajem kalcijuma – pogotovo u kori. Može se jesti svježa, cijeđena, ili kao osnova za džemove i deserte.

2. Narandža – 65 mg (velika) / 349 mg (čaša s dodatim kalcijumom)
Osim što je kraljica vitamina C, narandža je odlična i za kosti. Sokovi obogaćeni kalcijumom mogu dostići čak i količinu kao jedna čaša mlijeka. Ipak, dijetetičari savjetuju da ne preterujete – jedna čaša dnevno je dovoljna.

3. Crna ribizla – 61 mg po šolji
Ova tamna bobica je pravi superheroj među voćem: bogata kalcijumom, antioksidansima i vlaknima. Možete je konzumirati svježu, sušenu, u marmeladama ili sokovima.

4. Suve smokve – 60 mg u 1/4 šolje
Ne samo da su odličan prirodni izvor energije, već su i jedna od najkoncentrovanijih voćnih namirnica kada je kalcijum u pitanju. Savršene kao grickalica ili dodatak jogurtu, zobenim pahuljicama i salatama.

5. Kupine – 42 mg po šolji
Niskokalorične, bogate vlaknima i snažnim antioksidansima, kupine su pravo blago za vaše zdravlje. Savršene su u smoothie-ju, voćnim salatama ili kao osvježavajući dodatak doručku.

6. Papaja – 29 mg po šolji
Tropska kraljica zdravlja, papaja obiluje vitaminima, gvožđem i, naravno – kalcijumom.

Zanimljivo: u “plavim zonama” (dijelovima svijeta s najdugovječnijom populacijom), papaja se često jede svakodnevno.

7. Kivi – 26 mg po plodu
Ova mala zelena voćka nadmašuje i narandžu po količini vitamina C, a uz to sadrži i solidnu dozu kalcijuma. Bogat je vlaknima, pomaže varenju i odličan je za imunitet.

8. Suve šljive – 19 mg u 1/4 šolje
Poznate po tome što “pokreću stvari”, suve šljive su i saveznik zdravih kostiju. Iako količina kalcijuma nije ogromna, redovna upotreba doprinosi zdravlju zbog ukupnog mineralnog sastava.

9. Suve kajsije – 18 mg u 1/4 šolje
Zahvaljujući koncentraciji hranljivih materija, suve kajsije su odličan dodatak biljnim obrocima – osim kalcijuma, donose i gvožđe, proteine i energiju, prenosi Ona.

Voće ne može sve, ali može mnogo
Ako se hranite biljno ili jednostavno želite da smanjite unos mliječnih proizvoda, ne zaboravite da voće može doprinijeti unosu kalcijuma, naročito kada se kombinuje sa:

biljnim mlijekom obogaćenim kalcijumom,
tofuom,
bademima,
tahinijem,
i zelenim lisnatim povrćem (kelj, blitva, rukola).

Nastavi čitati

Aktuelno