Connect with us

Društvo

Jeftinije brašno, ali NE I HLJEB

Cijene pšenice i brašna na tržištu dosta su niže u odnosu na raniji period, pa poljoprivrednici, ali i mlinari kažu da je došlo vrijeme da cijene hljeba i pekarskih proizvoda budu niže, dok s druge strane pekarski sektor ističe da cijene ovih proizvoda trenutno ne mogu biti jeftinije.

Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara Republike Srpske i vlasnik pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”, kazao je da će cijene hljeba i rasti ukoliko minimalna plata bude iznosila 1.050 KM.

– Ako ne bude značajnog rasta minimalne plate, za očekivati je da cijene hljeba i pekarskih proizvoda budu na ovom nivou – kazao je Trivić i istakao da se ne očekuje značajniji pad cijene brašna.

– Mi još trpimo prošlogodišnje minuse, a plate i dalje rastu, tako da niže cijene ne možemo očekivati – kazao je Trivić.

Da cijene hljeba i pekarskih proizvoda u narednom periodu neće biti niže kaže i Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.

– Evidentno je da su cijene brašna niže, ali sva ta razlika je otišla u veće plate radnika, jer imamo velike probleme da pronađemo radnike za rad u pekarama – kazao je Pelemiš.

Dodao je da se cijena brašna po kilogramu trenutno kreće od 0,63 do 0,73 feninga, zavisno od tipa brašna, ali i kvaliteta. Prema njegovim riječima, trenutno nema osnova da dođe do nižih cijena pekarskih proizvoda.

Naime, kako je rekao Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, cijena vreće brašna od 25 kilograma kreće se od 20 do 25 KM, te da cijena hljeba isključivo zavisi od pekara.

– Cijena pšenice se sada kreće od 170 do 250 evra za tonu, tako da su se cijene vratile na period prije pandemije – kazao je Kos i dodao da se cijene pšenice sigurno neće mijenjati u narednom periodu.

– Očekujemo da cijena pšenice, ali i brašna ostane na ovom nivou, sve do naredne žetve – rekao je Kos i istakao da su mlinari spustili cijenu ispod koje se više ne može ići.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da je cijena pšenice u otkupu bila 0,30 feninga po kilogramu, te da ne postoji nikakvo opravdanje za to što su cijene hljeba visoke.

– Smatramo da hljeb nikako ne bi trebalo da bude na nivou ovih cijena, nego znatno jeftiniji, ali isto tako da bude znatno kvalitetniji – kazao je Marinković i istakao da je primjetno da su i cijene goriva dosta niže, jer, kako kaže, gorivo je glavni pokretač svega, pa treba očekivati da i pekarski proizvodi budu niži.

– Kad dođe do nižih cijena goriva, niko ne snižava cijene, ali ako su cijene veće, odmah dođe do poskupljenja svih proizvoda, pravdajući se da su cijene veće i to je hronični problem koji imamo – zaključio je Marinković.

Da bi niža cijena hljeba za pet, deset feninga bila jako značajna za potrošače, smatra Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina.

– Kad god je došlo do smanjenja cijena brašna, nikada nije došlo do nižih cijena pekarskih proizvoda, ali kada cijene porastu, oni odmah povise cijenu svojih proizvoda – smatra Vasilić.

Društvo

Suša desetkovala kukuruz! RATARI TRAŽE POMOĆ VLADE

Stanje u kome se kukuruz u Republici Srpskoj trenutno nalazi je katastrofalno, najviše zahvaljujući nepovoljnim vremenskim uslovima, ali i zakašnjelim podsticajima Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske. Ratari i stočari na pitanje: “da li očekuju pomoć države”, samo odmahuju rukom. Poljoprivrednici su se ponadali na početku godine da će sezona biti dobra i da će nakon tri loše, ovoga puta konačno imati odličan rod, ali uprkos primjeni agrotehničkih mjera, rijetki su oni koji će ubrati kvalitetan kukuruz sa svojih njiva.

“Što se tiče kukuruza ove godine je katastrofalno stanje. Ja sam 15 hektara samljeo u silazu, a to je izgledalo kao da sa uradio 5 hektara. Problem je sa kukuruzom da oko 60% uopšte nema klipa.

Tu je i problem aflatoksina i takav kukuruz ne može da ide u ishranu, čak ni za stočnu i onda imamo problem sa proizvodnjom mlijeka, jer su nam otkupljivači snizili cijenu za 5 feninga.

Zbog ekstremno visokih temperatura, krave daju 30% manje mlijeka. Imamo i problem sa kiselošću, tako da je proizvodnja mlijeka postala upitna”, rekao je Radenko Arsenović, stočar iz Male Obarske.

“Kukuruz jedva “odsjekao”. U fazi je “metličenja” i “svilicanja” i nije odradio. Vidite i sami da kad uberemo klip, to ne liči ni na šta. Ovo je puno otrova, ovaj klip ima puno aflatoksina i šta reći? Oni ljudi koji imaju stoku, pokušali su da isjeku silažu, a ovi ostali se hvataju za glavu i pitaju: “kako prehraniti stoku”? Mislim da će doći do nagle rasprodaje stočnog fonda, jer ljudi neće matematčki izmoći to”, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije i Majevice”. Poljoprivrednici kažu da su im oči uprte u Vladu, ali dodaju da državni funkcioneri izgleda nisu mnogo zainteresovani da domaća poljoprivreda ojača.

“Poljoprivreda je otprilike kod nas bila riješena za odstrel, međutim ona nesretna korona je uspjela da promjeni neke stvari. Sve je bilo opredjeljeno da se 100% pređe na uvoz, a da ovo naše bude uništeno.

Išlo se ka tome da selo bude sistematski uništeno, međutim vidjeli smo, kada je došla “korona” džaba vam pare, džaba vam sve, kada su počela da se zatvaraju tržišta.

Nijedna zemlja nije htjela da proda svoju hranu, bez obzira na ponuđene pare. Tek su se poslije toga naše vlasti malo osvjestile i vidjele da to nije to i da, ako hoćete da prehranite stanovništvo i da imate solidan život, vi morate imati svoju proizvodnju”, smatra Arsenović.

“Na kraju ćemo spasti na čist uvoz, koji je uništio poljoprivredni proizvodnju u BiH i Republici Srpskoj i ceh će vjerovatno platiti građani, koji će biti “dobro udareni po novčaniku” za hranu koju jedu, a mi proizvođači ćemo morati da napustimo ovo I da više ne radimo”, rekao je Bakajlić.

Semberski ratari kažu da je pšenica ove godine imala dobar rod, ali da je otkupna cijena bila nezadovoljavajuća, a da je kukuruz potpuno podbacio. Upravo zato Ministarstvu poljoprivrede nude prijedlog kako da im pomoogne da koliko toliko saniraju štetu. “Moglo bi sad ministarstvo da izađe sa nekih 30 maraka po hektaru i da nam isplati podsticaje za krave, da bismo mi mogli da otkupimo pšenicu od ovih naših nesretnih ratara, jer vidite kakva je bila cijena pšenice.

Mi sad plaćamo 50 feninga kilogram mekinja, a kada bi nam isplatili podsticaj za krave, mi bi mogli od tih naših nesretnih ratara da otkupimo pšenicu, da im mi platimo po 50 maraka, kad već država nije htjela, jer normalno u pšenici ima više hranjivih sastojaka nego u mekinjama. Mekinje su otpad, to je poznato”, kaže Arsenović.

Trenutno se na području Semberije kukuruz uzgaja na oko 26.000 hektara oranica, kažu poljoprivrednici i dodaju da će ove godine, ako ne dobiju adekvatnu pomoć, najveći dio završiti u silaži.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

Gazda iz BiH IZAZVAO BIJES! Pogledajte KAKO je obračunao PLATE radnicima (FOTO)

Radnici ugostiteljskih objekata na Ilidži ponovo upozoravaju na nepravilan obračun plata i nepoštovanje radničkih prava u privatnom sektoru, posebno u ugostiteljstvu, piše “Crna-Hronika”.

Kako navode, pojedini poslodavci radnicima ne priznaju stvarno odrađene sate.

“Za četiri dana noćnog rada, od pola 9 naveče pa do pola 3 ili 3 ujutro, isplaćeno nam je svega 129 KM. Poslodavac je obračunao samo 5 sati po smjeni, iako se radilo duže“, tvrde radnici.


Na fotografiji koju su dostavili vidi se i primjer obračuna – dnevnice i radni sati sabrani na nelogičan način, što, kako kažu, najbolje oslikava neprofesionalnost i nepošten odnos prema zaposlenima.

“Onda se pitamo zašto omladina odlazi iz države. Nepismeni ljudi glume šefove i veličinu, a ne znaju ni sabrati 2+2. Nažalost, zbog takvih poslodavaca ljudi gube volju da rade i žive ovdje“, dodaju.

Radnici traže veću kontrolu inspekcija u ugostiteljskom sektoru, te podsjećaju da su upravo oni, svojim radom i trudom, najzaslužniji za uspjeh i promet objekata u kojima rade, dodaje pomenuti portal.

Nastavi čitati

Društvo

DOSTA IM JE SVEGA! 4.000 medicinara u Hercegovini stupa u GENERALNI ŠTRAJK

Nakon što tokom prethodnih šest mjeseci nisu uspjeli postići dogovor s predstavnicima Kantonalne vlade u vezi s potpisivanjem aneksa Kolektivnog ugovora, zdravstveni radnici u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, njih gotovo 4.000 će u ponedjeljak, 25. avgusta, s početkom u osam sati, stupiti u generalni štrajk.

Potvrdio je to za „Dnevni avaz“ Dalibor Vuković, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika HNK, kazavši da su ispoštovali sve zakonske procedure prije stupanja u štrajk, koji su, uredno, najavili prije 10 dana. U međuvremenu, rekao nam je, od same najave štrajka nije bilo nikakvog pomaka, odnosno kontakta od nadležnih iz Vlade HNK, odnosno Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite na čijem je čelu dr. Milenko Bevanda.

– Svake sekunde ministar može pozvati predstavnike Reprezentativnog sindikata Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar i, zapravo, zaustaviti štrajk. Sve je, ukratko, u ministrovim rukama. Što se nas tiče, nemamo namjeru odustati od našeg zahtjeva, a to je povećanje koeficijenata od 0,50 na isti način kako je to potpisano sa Sindikatom doktora medicine i stomatologije HNK – naglasio je Vuković. Bevanda je, pak, izjavio da zdravstveni radnici nemaju pravo tražiti aneks, budući da njihov kolektivni ugovor vrijedi do 1. decembra ove godine.

Nastavi čitati

Aktuelno