Connect with us

Svijet

PODRŠKA IMA CIJENU: Orban traži 50 milijardi evra od EU da bi PODRŽAO PAKET POMOĆI Ukrajini

Vlada u Budimpešti neće podržati novi paket pomoći Evropske unije Ukrajini sve dok EU ne isplati sva sredstva namjenjena Mađarskoj koja je zamrznula Evropska komisija, izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban.

Evropska komisija je ove nedelje pristala da oslobodi trećinu od oko 30 milijardi evra (33 milijarde dolara) koje su zamrznute zbog zabrinutosti za vladavinu prava i korupciju nakon što je Mađarska donijela promjene u vezi sa pravosuđem, jačajući nezavisnost sudova.

Orban je naveo da će na narednom sastanku koji će biti održan početkom sledeće godine zatražiti od lidera EU da odobre sva mađarska sredstva, pre nego što razmotre paket od 50 milijardi evra za Ukrajinu.

“Ovo je odlična prilika za Mađarsku da jasno stavi do znanja da mora da dobije sve što joj je EU dužna”, rekao je mađarski premijer, prenosi Blumberg.

Iako se Mađarska uzdržala od glasanja o pregovorima o članstvu u EU sa Ukrajinom, Orban se i dalje protivi toj odluci i spreman je da stavi veto na pridruživanje Ukrajine u kasnijoj fazi, rekao je premijer.

Svijet

POČINJU PREGOVORI SAD I IRANA: „Vens stiže u Islamabad“

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens trebalo bi da doputuje u Islamabad do utorka ujutru kako bi učestvovao u razgovorima sa Iranom o mogućem sporazumu za okončanje rata, navela su tri američka izvora, objavio je Aksios.

Vens dolazi u Pakistan u trenutku kada ističe primirje, dok je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zaprijetio da će pokrenuti novu kampanju bombardovanja iranskih mostova i elektrana ukoliko ne bude postignut dogovor.

Prema izvorima, Bijela kuća je tokom ponedjeljka čekala signal iz Teherana da će Iran poslati svoj pregovarački tim u Islamabad, prenosi Tanjug.

Jedan izvor upoznat sa situacijom rekao je da su iranske vlasti odugovlačile sa odlukom zbog, kako je naveo, “očiglednog” pritiska Korpusa Islamske revolucionarne garde na pregovarače da zauzmu čvršći stav i ne pristanu na razgovore bez prekida američke blokade.

U međuvremenu su pakistanski, egipatski i turski posrednici pozvali iransku stranu da učestvuje na sastanku.

Prema izvorima, iranski pregovarački tim čekao je odobrenje vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, koje je, kako se navodi, stiglo u ponedjeljak uveče.

Dva izvora su navela da će Vens otputovati u utorak ujutru, dok treći kaže da bi mogao da krene već kasno u ponedjeljak uveče.

Očekuje se da će u Islamabad na razgovore doputovati i američki specijalni izaslanici, Stiv Vitkof i Trampov zet, Džared Kušner.

Nastavi čitati

Svijet

RASTU PODJELE U EU: Proširenje sve neizvjesnije, BiH u sve težoj poziciji

Sve su veće nesuglasice unutar EU oko nastavka procesa proširenja, a razlozi za ove trendove, koji će ostaviti nepovratne posljedice po BiH i ostale zemlje zapadnog Balkana, su višestruki.

Prvo, same zemlje u regionu, donekle s izuzetkom Crne Gore, reforme sprovode ili veoma sporo, ili se nalaze u potpunom zastoju, kao što je slučaj s BiH.

Zagovornicima proširenja unutar EU sve je teže argumentovati zašto s procesom treba nastaviti kada zemlje obuhvaćene proširenjem same ne žele reforme da sprovode.

Rast populizma u EU
Drugi razlog se odnosi na sve veći rast populizma unutar EU, posebno u istočnim članicama.

Iako je EU odahnula nakon izbornog poraza Viktora Orbana u Mađarskoj, nove političke dinamike u Bugarskoj, Slovačkoj i Češkoj dodatno komplikuju situaciju.

Kako upozoravaju sagovornici iz EU, postoji bojazan da bi ulazak novih članica mogao donijeti dodatne političke blokade i otežati funkcionisanje Unije.

Problemi u donošenju odluka
Treći razlog vezan je za način donošenja odluka u oblasti spoljne i bezbjednosne politike, gdje je potrebna jednoglasnost svih članica.

Zapadne članice, koje su najveći neto platioci u budžet EU, strahuju da bi širenje dodatno otežalo postizanje konsenzusa.

Budžetski pritisci
Četvrti razlog odnosi se na zajednički budžet EU.

Bogate članice izražavaju nezadovoljstvo jer finansiraju siromašnije zemlje, dok istovremeno gube uticaj zbog veta u ključnim pitanjima.

S druge strane, siromašnije članice strahuju da bi ulaskom novih zemalja izgubile dio sredstava i morale preuzeti veće finansijske obaveze.

Komisija za proširenje, Savjet oprezan

Evropska komisija i Evropska služba za spoljne poslove i dalje su naklonjene proširenju, ali je Savjet EU, u kojem odlučuju države članice, znatno rezervisaniji.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos naglasila je da neće biti popuštanja u vezi s kriterijumima za članstvo i odbacila ideju „stepenastog pristupa“.

Istakla je da bi ulazak zemalja bez sprovedenih reformi mogao oslabiti EU iznutra.

Promjene u politici proširenja
Kos je nedavno izvršila kadrovske promjene u svom kabinetu, uključujući imenovanje Skandera Nasre na mjesto šefa kabineta.

Dok jedni ove promjene vide kao unutrašnju reorganizaciju, drugi smatraju da bi mogle značiti i promjenu pristupa proširenju, posebno u pokušaju uticaja na skeptične članice EU.

Ukrajina kao ključni faktor
Ključni izazov ostaje pitanje Ukrajine, gdje dio članica zagovara ubrzani prijem, dok drugi insistiraju na jednakom tretmanu za zapadni Balkan.

Zbog bezbjednosnog značaja rata u Ukrajini, očekuje se da će odluke o proširenju zavisiti upravo od rješenja tog pitanja.

Zaključak: između interesa i straha

Kada se sve sabere, EU i dalje vidi proširenje kao način jačanja svog globalnog uticaja, ali istovremeno strahuje da bi prebrz prijem novih članica bez reformi mogao oslabiti Uniju iznutra.

Nastavi čitati

Svijet

VENECIJA BI MOGLA DA BUDE PRESELJENA JER SVE VIŠE TONE: Naučnici iznijeli još dvije opcije za spas grada

Venecija, lokalitet pod zaštitom UNESKO-a, suočava se sa sve češćim poplavama u posljednjih 150 godina.

Stanovnici Venecije bi u budućnosti mogli da budu primorani na preseljenje jer ovom čarobnom gradu prijete sve veće poplave.

Nova studija, objavljena u časopisu “Scientific Reports”, analizirala je postojeće i potencijalne strategije prilagođavanja na projekcije porasta nivoa mora koje su iznijete u Šestom izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama pri Ujedinjenim nacijama.

Venecija, lokalitet pod zaštitom UNESKO-a, suočava se sa sve učestalijim poplavama u posljednjih 150 godina. Prošlog ljeta su snažne oluje pogodile region, preopteretile odvodne sisteme i pretvorile ulice u reke.

Tokom 2019. godine, u obilnim poplavama su dvije osobe izgubile život, a nastala je šteta od više stotina miliona evra, uključujući i na znamenitoj bazilici Svetog Marka. Staklene barijere i plan obnove vrijedan 3,3 miliona evra predstavljeni su 2023. godine kako bi se zaštitila ova crkva stara 900 godina, koja je i dalje izložena plavljenju.

Naučnici su sada predstavili tri moguće strategije prilagođavanja za Veneciju, upozoravajući da je brzo djelovanje neophodno.

Autor studije navodi da Venecija predstavlja primer izazova sa kojima će se suočiti mnoge nizijske priobalne oblasti u narednim vijekovima uslijed porasta nivoa mora, uključujući Maldive i Holandiju.

Da li će Venecija morati da se preseli?
Istraživači predviđaju da će nasipi odnosno brane biti neophodni kada rast nivoa mora pređe 0,5 metara, što bi moglo da se dogodi do 2100. godine čak i uz niske emisije i to uz procjenjene troškove od 500 miliona do 4,5 milijardi evra.

Riječ je o inženjerskim nasipima od zemlje, pijeska ili kamena, koji se grade duž obala ili reka kako bi štitili naselja od poplava.

Zatvaranje Venecijanske lagune takozvanim “supernasipom” (širokim ojačanim bedemom) takođe bi moglo da bude održivo rješenje nakon porasta nivoa mora iznad 0,5 metara i moglo bi da sačuva grad čak i od porasta do 10 metara. Međutim, početni trošak mogao bi premašiti 30 milijardi evra.

Kao poslednju opciju, studija navodi potencijalno preseljenje grada. Naime, premještanje ne samo stanovnika već i istorijskih znamenitosti moglo bi da bude neophodno ako nivo mora poraste za više od 4,5 metara, što se očekuje poslije 2300. godine, uz troškove do 100 milijardi evra.

Autori upozoravaju da izgradnja velikih infrastrukturnih rješenja, poput trajnih barijera, može trajati između 30 i 50 godina, što znači da je rano planiranje ključno.

“Ne postoji optimalna strategija za Veneciju”
“Naša analiza pokazuje da ne postoji optimalna strategija za Veneciju. Svaki pristup mora da uzme u obzir više faktora, uključujući dobrobit i bezbjednost stanovnika Venecije, ekonomski prosperitet, budućnost ekosistema lagune, očuvanje kulturnog naslijeđa, kao i tradiciju i kulturu regiona”, rekao je profesor Robert Nikols iz Tindla, Centra za istraživanje klimatskih promjena pri Univerzitetu Istočne Anglije.

Nikols naglašava da sve priobalne oblasti na nižim nadmorskim visinama treba da prepoznaju izazov dugoročnog porasta nivoa mora i počnu da razmatraju posledice prilagođavanja već sada.

“S obzirom na visoku kulturnu vrijednost Venecije, ovi troškovi su očigledno nepotpuni i nijedna mjera prilagođavanja ne može dugoročno očuvati Veneciju kakvu danas poznajemo”, dodaje on.

Zašto nivo mora raste u Veneciji?
Venecija je već izložena riziku tokom visokih plima zbog svog položaja u plitkoj obalnoj laguni.

Prema podacima Kraljevskog muzeja u Griniču, sezonski vetrovi siroko mogu izazvati olujne udare, potiskujući vodu preko Jadranskog mora u lagunu i ka gradu. Kada se visoka plima i olujni udari poklope, poplave su ekstremne.

Globalno zagrijavanje dodatno ubrzava rast nivoa mora širom svijeta, zbog kombinacije topljenja glečera i širenja morske vode uslijed zagrijavanja.

Situaciju dodatno pogoršava činjenica da se tlo Venecije spušta za oko jedan milimetar godišnje uslijed prirodnih procesa, što je dodatno ubrzano ljudskim aktivnostima poput crpljenja podzemnih voda, iako je ta praksa danas zabranjena.

Nastavi čitati

Aktuelno