Jutros prva politička glasina, Željka (Cvijanović) će biti vd predsjednika Republike Srpske, a ne (Siniša) Karan.

Ovo je na X nalogu objavio šef poslaničkog kluba PDP u NSRS.

“Ako je tačno, znači da se SNSD sprema za najgori scenario: nakon što Karan izgubi, odbiće rezultate izbora i silom pokušati spriječiti preuzimanje vlasti. A kad kažem da su stranka sukoba, ljute se!?”, naveo je Crnadak.

Jutros #1 politička glasina, Željka će biti vd predsjednika RS, a ne Karan.
Ako je tačno, znači da se SNSD sprema za najgori scenario: nakon što Karan izgubi, odbiće rezultate izbora i silom pokušati spriječiti preuzimanje vlasti.
A kad kažem da su stranka sukoba, ljute se!?

— Igor Crnadak (@evropskaSrpska) October 14, 2025

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske zakazani su za 23. novembra.

Imaju nemoralno visoke plate, a rezultati su im katastrofalno loši. Uprkos tome, niko ne može da ih kazni za nerad.

Tim riječima analitičari opisuju nosioce vlasti na nivou BiH, te kao primjer navode to što dva i po mjeseca do kraja 2025. nisu usvojili ni budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za tu godinu.

Godinu do kraja mandata aktuelnim poslanicima u Predstavničkom domu i delegatima u Domu naroda parlamenta BiH, kao i ministrima u Savjetu ministara BiH, malo ko je zadovoljan njihovim radom.

Sjednice se, uglavnom, rijetko održavaju, a i kada budu zakazane, naprasno ih prekidaju. Tokom rasprava, umjesto konstruktivnih rješenja, slušamo uvrede i niske udarce.

Oni koji su na posljednjim izborima uspjeli da uđu u parlament BiH imaju platu od oko 7.000 maraka, a u nekim slučajevima i više, ukoliko su u nekim od odbora ili ostvaruju pravo na odvojeni život.

Mijenjati zakone
“Nažalost, mi živimo u vrijeme neodgovornog ponašanja upravo od onih koji donose zakone i koji bi te zakone trebali poštivati. Sigurno da bi nešto trebalo mijenjati u zakonima. Meni je neprihvatljivo kao građaninu da ulazimo u zadnju godinu pred izbore, a mi nemamo ni budžet. Umjesto da odluka o privremenom finansiranju bude iznimka u nekim vanrednim okolnostima, u kojim je onemogućeno da budžet bude donesen u normalnoj proceduri, mi imamo pravilo da je kod nas budžet eksces ako se usvoji”, kaže za “Nezavisne novine” Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle.

Prema njegovim riječima, kada krenemo od toga, vidimo da političarima uopšte nije stalo do prosperiteta BiH niti boljeg socijalnog i materijalnog statusa njenih građana.

“Stagniramo u svim segmentima i treba nešto učiniti da bi se zakonski definisala obaveza izabranih i imenovanih zvaničnika. Oni samo koriste svoja prava. Oni imaju nemoralno visoka primanja čak i kad bi radili svoj posao. A, njihov posao i radni angažman ne može se porediti sa, na primjer, saborskim zastupnicima u Hrvatskoj”, ističe Šehić, koji je i bivši član Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

Učinak ravan skoro nuli
Političari su, dodaje, nagrađeni bez obzira na to da li radili ili ne radili, a učinak im je ravan skoro nuli.

“Kada bismo analizirali koje su zakone donijeli, vidjećemo da su u pitanju zakoni koji u prvom redu njima odgovaraju. Ono što nije u njihovom interesu, oni će to blokirati”, poručuje Šehić.

Politikolog Nikolina Lozo ističe da se za svaki mandat, kako parlamenta BiH, tako i Savjeta ministara BiH, stiče utisak da je sve lošijeg saziva.

“Dom naroda rijetko zasjeda, a i kada zasjeda, obično budu rasprave u vezi sa poštovanjem poslovnika. Predstavnički dom čini se da radi u punom kapacitetu, ali nefunkcionalnost Savjeta ministara utiče i na njihov rad”, kaže Lozo.

Prema njenim riječima, Savjet ministara BiH bi dobio najlošiju ocjenu, jer i kada zasjedaju, ne donose se odluke koje su značajne za građane.

Ne plaše se kazni
“Političari se ne brinu, niti ih je strah sankcije, dok građani ne negoduju, čak su i apatični, što njima daje dodatni motiv da nastave po ustaljenoj praksi”, naglašava Lozo u izjavi za “Nezavisne novine”.

Kako (ne)rad političara u BiH izgleda u praksi, možda najbolje ilustruje podatak o tome da je Savjet ministara BiH doslovno zadnji dan prije isteka roka usvojio Reformsku agendu.

Naime, na hitnoj telefonskoj sjednici Savjeta ministara BiH, održanoj 30. septembra, usvojena je Reformska agenda i lista reformi za BiH, što znači da je nekoliko sati prije roka spaseno 108,5 miliona evra (oko 211,5 miliona KM) koji su nam namijenjeni u okviru Plana rasta za zapadni Balkan.

Kada su taj dokument, nakon niza neuspjelih sjednica, konačno izglasali, pojedini političari su se počeli busati u prsa kao da su donijeli istorijsku odluku, a ne da su ispunili svoju obavezu na evropskom putu BiH.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković pozvao je danas rukovodstvo Republike Srpske da gradu vrati nezakonito oduzeta novčana sredstva od PDV-a, čije je oduzimanje, kako navodi, Ustavni sud Republike Srpske proglasio neustavnim.

– Pozivam rukovodstvo Republike Srpske da Banjaluci vrate bespravno oduzeta novčana sredstva od PDV-a, a što je potvrdio i Ustavni sud. Dijelom oduzetog novca obezbijedili bismo poboljšanje materijalnog statusa svih radnika Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje – poručio je Stanivuković.

Позивам руководство Републике Српске да Бањалуци врате бесправно одузета новчана средства од ПДВ-а, а што је потврдио и Уставни суд.
Дијелом одузетог новца обезбиједили бисмо побољшање материјалног статуса свих радника Центра за предшколско васпитање и образовање.

У прилогу Вам… pic.twitter.com/kdWPaCIorN

— Драшко Станивуковић (@Stanivukovic_D) October 14, 2025

On je naglasio da je Banjaluka dugi niz godina uskraćena za značajna sredstva koja joj po zakonu pripadaju, što je, kako kaže, nanijelo direktnu štetu razvoju grada i brojnim javnim ustanovama.

U prilogu dopisa koji je gradonačelnik uputio nadležnim institucijama nalazi se Odluka Ustavnog suda Republike Srpske, kojom je utvrđeno da oduzimanje prihoda od PDV-a Banjaluci nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.

Stanivuković je istakao da očekuje da Vlada Republike Srpske postupi u skladu sa odlukom najviše sudske instance i omogući da sredstva koja pripadaju Banjaluci budu vraćena građanima kroz ulaganja u obrazovanje, infrastrukturu i javne ustanove.