Region
U ČEMU JE TAJNA NJEGOVOG USPJEHA: Politički autsajder NESTOROVIĆ osvojio 180.000 glasova
Branimir Nestorović, kontroverzni doktor i teoretičar zavjera, napravio je iznenađenje u nedelju pošto je osvojio čak 180.000 glasova građana na republičkim izborima u Srbiji.
Političkom autsajderu ankete nisu davale velike šanse, a analitičari kažu da su ga pogurali oni birači koje je stid da javno kažu za koga su glasali.
Politikolog Nikola Parun kaže da se na osnovu istraživanja moglo zaključiti da je mnoge ljude stid da kažu da glasaju za Nestorovića.
Ako uporedimo istraživanja sa rezultatima Nestorovića, vidjećemo veliku razliku. To znači da mnogi nisu bili spremni u anketama da otkriju da će glasati za Nestorovića. Ipak, znam i ljude koji su otvoreno govorili da će glasati za Nestorovića i zato što smatraju da je dobar i pošten, ali i zato što ga vide kao trola ili ličnost u politici koji izaziva reakcije – kaže Parun.
Moglo se, dodaje on, i prije izbora 2023. naslutiti da će Nestorović napraviti dobar rezultat.
Prilikom prikupljanja Nestorović je imao potpise iz najviše mjesta širom Srbije, po čemu je jasno da ima veliku disperziju glasova. Nije mala stvar dobiti 180.000 glasova u Srbiji i 50.000 u Beogradu. Njegova lista je treća najbolja u gradu, čak i u centru grada, ne samo na obodima. Očigledno priča atraktivne gluposti, a pritom je veoma mističan – kaže Parun.
Pet dana pred izbore Nestorović je izmjeren na 2,5 odsto podrške, za “Blic” otkriva Vladimir Pejić, izvršni direktor agencije “Faktor plus”.
Kazna za političare
Kaže da je za njega Nestorović fenomen, ali i da je uvjeren da je polovinu glasova dobio od onih neodlučnih koji su se opredjeljivali bukvalno uoči izbora.
Dio birača jesu antivakseri, ali mislim da najviše glasova došao od onih koji su htjeli da kazne SNS, a nisu htjeli da daju glas aktuelnoj opoziciji. Mislim da su ga zaokruživali ljudi koji nisu imali svoj izbor, a on im se nudio kao najinteresantniji i tako su kaznili standardne političare – kaže Pejić.
To su, kako kaže, ljudi koji su protiv vlasti, žele da SNS izgubi ali ne i da daju glas opoziciji koja je u ponudi.
Ni u kom drugom nisu našli ciljanog političara za kojeg bi glasali. Mislim da je njima zajedničko i to da na neozbiljan način shvataju politike i izbore – kaže Pejić.
Preliminarni izborni rezultati su pokazali da je pored 4,69 odsto birača na nivou Srbije i skoro 50.000 ljudi u Beogradu glasalo za njega.
Budući da je ostvario takav rezultat bez standardne kampanje, logično je zapitati se u čemu je tajna uspjeha Nestorovića?
Pejić kaže da se on biračima učinio “najprijemčiviji i najsimpatičniji”.
On je prijemčiv, pitak, nailazi na pozitivne reakcije. Ima i onih koji su ga smatrali nadriljekarom, ludakom. Činjenica je da je on nestandardni tip političara. Takvi se u poslednje vrijeme javljaju u Evropi, čak su postajali predsjednici država. Vrlo je gledan na podkastima i jutjub kanalima. Imao je prilike da priča naširoko i nadugačko – kaže Pejić.
Dominantna politička snaga
Parun kaže da ljudi koji su glasali za Nestorovića gledaju u njega kao u neku vrstu “polubožanstva”.
Ti ljudi nisu glasačko tijelo ni vlasti i opozicije, ali vole Nestorovića zato što se predstavlja kao antisistemska ličnost i zvijezda svih alternativnih medija. Za njega glasaju i antivakseri i ravnozemljaši i desnica – kaže Parun.
Nestorović je poslije izbora neskromno rekao da su, iako im niko nije davao šanse, ušli u krug četiri-pet najjačih partija.
Prije 40 dana nismo imali ništa, znači bez novca, bez igdje ičega, bez infrastrukture. Mislim da ovo niko nikada nije uradio u Srbiji – rekao je Nestorović.
Prethodno je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da će upravo od Nestorovića zavisiti ko će formirati vlast u prestonici.
Ali, Nestorović je u prvom pojavljivanju u javnosti nakon izbora rekao da mora da “razočara” predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Mogu da obećam da nećemo iznevjeriti ljude koji su glasali za nas. Računamo da ćemo rasti i da ćemo za izvjestan period postati dominantna politička snaga u Srbiji – rekao je Nestorović.
Ko je Branimir Nestorović
Penzionisani ljekar i pulmolog čije je stavove stvarnost demantovala bezbroj puta, krajem 2021. osnovao je pokret “Vitezovi redova zmaja”.
Rekao je da nisu politički, ni humanitarni pokret, ali nije isključio da će se otisnuti u politiku.
Uoči prošlih izbora dao je podršku Dverima, a ako je suditi po rezultatima u nedelju, izgleda da se baš njemu može pripisati ulazak Boška Obradovića u parlament 2022. Ali i izlazak godinu kasnije.
Na izborima 2023. nastupio je samostalno i sam ispleo mrežu poklonika gađajući birače sa margine.
Nestorović je poznat po nadimku Doktor Haos, jer svojim teorijama zavjere na svaku temu stvara pometnju u kojoj su najugroženiji oni koji mu povjeruju.
Poslednja je ta da “strah od kancera treba da ima samo sirotinja, pošto, kako kaže, bogati ne umiru od raka?!.
A sve je počelo kada je kao član Kriznog štaba za suzbijanje korona virusa obukao kostim klovna, pozivajući ljude u šoping u Milano u trenutku kada nepoznati virus kosi ljude u Italiji.
Govorio je građanima da ne nose zaštitne maske, da vakcina nije prošla ispitivanja. Tvrdio je i da trudnice ne treba da se vakcinišu, a da će muškarci pre primanja vakcine “možda željeti da zamrznu svoju spermu”.
Govorio je i o drogi LSD kao lijeku, o ubistvu Džona Lenona od strane velike svjetske zavjere, da su se “ljudi koji imaju plave i zelene oči ukrštali sa vanzemaljcima”, da je Nikola Tesla slao stvari u budućnost i vraćao ih…
Na tome je dobro profitirao. Iako u penziji, radi u privatnoj praksi i veoma je tražen. Bavi se reklamiranjem farmaceutskih proizvoda.
Njegova firma “Gnosis luks”, koja se bavi izdavanjem knjiga od 2018, tek je tokom 2020. ostvarila poslovni prihod od 5.926.000 dinara, odnosno od oko 50.000 evra, pisao je svojevremeno “Kurir”.
Istraživanje „Faktora plus“ početkom prošle godine pokazalo je da je 28 odsto ispitanika reklo da im Nestorović kao javna ličnost van politike uliva povjerenje.
I to je Doktor Haos riješio da iskoristi, te je sa grupom ekstremista, antiglobalista, teoretičara zavjere i 5G-paranoika popunio politički prostor još jednim pokretom.
Region
TUŽIO HOTEL JER SU ŽENI OTKRILI SA KIM JE PRESPAVAO: “Sačuvao sam brak, izgubio mir”
Biznismen iz Čačka traži oko 17 hiljada evra odštete od beogradskog hotela koji je njegovoj supruzi otkrio detalje boravka u apartmanu sa dvije žene.
Jedna noć u beogradskom hotelu jednog biznismena iz Čačka mogla bi skupo da košta – ne zbog računa za apartman, već zbog, kako tvrdi, previše pričljive recepcije, pa sada od hotela traži oko 17.000 evra odštete.
Kako prenose mediji iz Srbije, 44-godišnji Čačanin tvrdi da mu je hotel ozbiljno narušio privatnost, ali i gotovo uništio brak.
Prema njegovim riječima, početkom oktobra prošle godine sa prijateljem je krenuo u Suboticu po kamion, ali su zbog prijateljevog pripitog stanja odlučili da prenoće u Beogradu.
“Tada je moj drug pozvao dvije prijateljice. Njih troje su bili u jednoj, a ja sam spavao u drugoj, dnevnoj sobi apartmana”, ispričao je Čačanin.
Međutim, prava drama počela je kada je njegova supruga, sumnjajući da nešto nije u redu, navodno kontaktirala hotel i dobila kompletan “izvještaj sa terena” – od vremena prijave i odjave, preko imena osoba koje su boravile u apartmanu, pa sve do fotografija i snimaka sa video-nadzora.
Kada se nekoliko dana kasnije vratio kući sa službenog puta, vidsio je da je supruga pokušala da se ubije, nakon čega je, kako tvrdi, shvatio razmjere cijele situacije.
“Bio sam van sebe. Nisam ni slutio da bi noćenje u hotelu moglo da završi ovako”, rekao je on.
Dodaje da je uspio da ubijedi suprugu da između njega i žena koje su bile u apartmanu nije bilo ničega, te da danas zajedno čekaju četvrto dijete.
Njegov advokat Ivan Ćalović smatra da je hotel grubo prekršio pravo na zaštitu ličnih podataka.
“Tačno je da hotel u određenim situacijama može davati podatke trećim licima, ali ovo nikako nije jedna od tih situacija”, rekao je Ćalović.
Sa druge strane, hotel u odgovoru na tužbu tvrdi da je gost samim ulaskom u sobu pristao na obradu podataka, pozivajući se na interne akte hotela.
O tome da li je hotelska recepcija prešla granicu između uslužnosti i privatnog detektiva odlučivaće Osnovni sud u Čačku.
Region
ŠTA SE DEŠAVA SA KROMPIROM U SRBIJI? Čudan ukus, brzo klija i propada
Posljednjih nedjelja stari krompir u Srbiji nestaje, klija i brzo propada. Mladi je stigao samo djelimično, ali tvrd je i često bez ukusa na koji smo navikli.
Docent na Katedri za povrtarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Đorđe Vojnović kaže za RTS da je maj posljednjih godina djelimično kritičan za krompir.
“Razlog je što smo prošle godine imali suše u ljetnjem preriodu, posebno u periodu kad je krompir formirao prinos. Uticala je i na sam kvalitet i imali smo situaciju da smo ga uneli u skladišta. Koliko god da je dobro skladište, uslovi ne mogu popraviti kvalitet i zato je ranije potrošen prošlogodišnji rod i uklonjen iz skladišta jer je naglo počeo da gubi kvalitet”, objasnio je Đorđe Vojnović.
Navodi i da sada ima mladog krompira na tržištu, ali da je on potrošačima neobičnog ukusa jer je riječ o krompiru koji se proizvodi u plastenicima tunelskog tipa.
Od 20. maja do polovine jula trebalo bi da se na tržištu nađe i mladi krompir sa otvorenog polja, pokrivenog agrotekstilom.
Na ovo obratite pažnju
Vojnović ističe da je svaki krompir koji se nađe na tržištu dobrog kvaliteta i da je definisan pravilnikom. Kada ga kupujete izbegavajte krtole koje imaju smežuranu potkožicu i koje su proklijale, a kod mladih krompira pazite da su krtole neoštećene i da imaju formiranu kožicu koja se lako skida prilikom dodira.
“Osetićemo da taj sa otvorenog polja ima bolji ukus. Krompir iz plastenika tunelskog tipa ima drugačiji odnos suve materije i vode, odnosno ima više vode zbog čega je vodenastiji”, objašnjava Vojnović.
Region
SPREMNI ZA SVAKI SCENARIO! Srbija učetvorostručila izdvajanja za vojsku
Stokholmski institut za istraživanje mira SIPRI objavio je godišnju bazu podataka za 2025. godinu o vojnoj potrošnji koja pokriva 176 zemalja.
Srpski vojni budžet je u apsolutnim iznosima veći od hrvatskog za trećinu: 2,78 prema 2,1 milijardu dolara. Po udjelu BDP-a, Srbija za vojsku izdvaja više od svih susjednih NATO država, uključujući Hrvatsku (2,02), Mađarsku (2,04), Rumuniju (2,28) i Bugarsku (2,01). Više od Srbije izdvajaju, recimo, Poljska (4,5 odsto) i Grčka (2,99 odsto).
Ako se, međutim, gleda po stanovniku, Srbija godišnje troši 414 dolara za vojsku, što je manje od Hrvatske (544), Slovenije (577) i Mađarske (518), ali znatno više od Sjeverne Makedonije (206), Albanije (224) i Bosne i Hercegovine (73).
-
Politika13 sati agoStanivuković “VLADA KOJOJ PADNU TRI ZAKONA U TRI DANA JE SAMA PALA!” (VIDEO)
-
Društvo3 dana agoPAPRENE KAZNE NAPUNILE KASU: Evo koliko je naplaćeno od vozača
-
Politika3 dana agoGDJE JE NOVAC ZA GRAĐANE? Kresojević: SNSD zna kad treba pomoći sebi, ne i narodu
-
Region1 dan ago“TREBALO JE DA IDE NA MATURSKO VEČE, IMAO JE KUPLJENO ODIJELO”: Proglašen Dan žalosti zbog ubistva Luke u Drnišu
-
Politika1 dan agoBIZNIS CVJETA! Firma supruge Zorana Adžića sa samo DVA ZAPOSLENA ZARADILA skoro pola miliona
-
Hronika3 dana agoTEŠKA SAOBRAĆAJKA KOD BANJALUKE: Jedna osoba povrijeđena
-
Politika10 sati ago“PLAĆEN 100 MILIONA, A ZBOG JEDNOG POTPISA BLOKIRAN” Snježana Gvozden otkrila pozadinu blokade novog mosta u Gradišci!
-
Politika11 sati agoDA LI SU POJEDINCI IZNAD ZAKONA? Načelnik Rogatice ignoriše naredbu ministarstva, traži se reakcija tužilaštva (FOTO)
