Connect with us

Region

BRAČNI PAR IMAO KLJUČNU ULOGU: Novi detalji likvidacije Aleksandra Nešovića

Istraga ubistva Aleksandra Nešovića zvanog Baja otkrila je nove detalje zločina koji se dogodio 12. maja u restoranu „27“ na Senjaku, a prema dosadašnjim saznanjima tužilaštva, važnu ulogu u likvidaciji imao je bračni par Danka i Saša Vuković.

Kako navode istražitelji, Nešović je kobne večeri došao u restoran nakon što je pozvan na sastanak radi navodnog rješavanja ranijih sukoba. Iako je u jednom trenutku posumnjao da je riječ o zamci i udaljio se sa Senjaka, nakon telefonskog razgovora sa Sašom Vukovićem Bosketom ipak se vratio u lokal i sjeo za sto sa njim i još nekoliko osoba.

Žena donijela pištolj u restoran

Prema navodima tužilaštva, ključnu ulogu u samoj egzekuciji imala je Danka V., supruga osumnjičenog Saše Vukovića, prenosi Blic. Sumnja se da je upravo ona u restoran unijela pištolj kojim je kasnije pucano na Nešovića.

Istražioci tvrde da je oružje najprije predala Mariju S., koji ga je potom proslijedio Bosketu. Nakon kraće rasprave za stolom, uslijedili su pucnji, a Nešović je, prema sumnjama tužilaštva, ubijen na licu mjesta.

Saša Vuković Boske, koji se označava kao jedan od direktnih izvršilaca ubistva, prema operativnim podacima ranije je bio pripadnik MUP-a Srbije.

Upravo zbog sumnje da je nabavila i dopremila oružje, Danka V. našla se među osumnjičenima u ovom slučaju, dok je njenom suprugu na teret stavljeno teško ubistvo.

Potraga za tijelom i tragovi krvi

Iako tijelo Aleksandra Nešovića još nije pronađeno, policija je tokom istrage otkrila više tragova koji, prema navodima tužilaštva, ukazuju na pokušaj prikrivanja zločina.

U restoranu su pronađeni tragovi krvi i čaure kalibra devet milimetara, dok je njegov mobilni telefon otkriven u kontejneru preko puta lokala.

Tokom opsežne potrage policija je pronašla i vozilo za koje se sumnja da je korišteno za transport tijela. U automobilu su otkrivene flaše sa sonom kiselinom, hirurške rukavice i tragovi krvi.

Pretrage su obavljane na više lokacija u okolini Inđije, uključujući područja oko Jarkovačkog jezera, Putinca i Ljukova, gdje su forenzičari pregledali više vozila i potencijalnih skrovišta.

Filmski bijeg nakon pucnjave

Prema dosadašnjim rezultatima istrage, nakon pucnjave uslijedilo je organizovano bjekstvo osumnjičenih. Tužilaštvo tvrdi da je Dejan S. pomagao napadačima tako što ih je vozio ka više lokacija, uključujući područje Šapca, jezero Dobrodol i Staru Pazovu.

Prilikom hapšenja osumnjičenih pronađeni su pasoši, veća količina novca i dokumenta za luksuzna vozila, što dodatno pojačava sumnje istražilaca da je bijeg bio unaprijed organizovan.

U okviru istrage uhapšeno je ukupno deset osoba, među kojima su i policijski službenici osumnjičeni za pomaganje nakon zločina, dok je bivši načelnik beogradske policije Veselin Milić smijenjen i nalazi se pod istragom zbog sumnje da je učestvovao u prikrivanju slučaja.

Region

DRAMA U BEOGRADU! Tužilaštvo traži najmanje tri godine zatvora za Šapića

Tužilaštvo u Beogradu zatražilo je najmanje tri godine zatvora za gradonačelnika Aleksandra Šapića, kojeg tereti za nanošenje teških tjelesnih povreda vijećnici opozicionog pokreta Kreni-Promjeni Tatjani Mićić.

Prema navodima Tužilaštva, incident se dogodio 28. septembra ove godine oko 21.15 sati na Novom Beogradu. Nakon kraće verbalne rasprave, Šapić je, kako se navodi u optužnom prijedlogu, uhvatio Mićić za ruku, a potom je udario zatvorenom šakom u lice.

Od siline udarca, prema saopćenju Tužilaštva, vijećnici su slomljeni nosna kost i dio gornje vilice. Ljekarskim pregledom evidentirane su i povrede vrata i desne ruke.

Osim zatvorske kazne od najmanje tri godine, Tužilaštvo je zatražilo i zabranu prilaska oštećenoj, kao i zabranu bilo kakve komunikacije s njom.

Šapić odbacuje krivicu

Nakon što su krajem septembra u javnost dospjeli snimci incidenta i svjedočenja o napadu, Šapić se suočio s pritiscima opozicije i javnosti da podnese ostavku ili bude razriješen dužnosti.

Pritisci su bili posebno izraženi tokom kampanje za prijevremene parlamentarne izbore održane 25. oktobra. Gradonačelnik Beograda je na vanrednoj konferenciji za medije kategorički odbacio krivicu i poručio da nema namjeru odstupiti s funkcije.

Šapić, bivši vaterpolski reprezentativac, član je Predsjedništva i potpredsjednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS), a na čelu Beograda nalazi se od 2024. godine, podsjeća Hina.

Nastavi čitati

Region

ČUPIĆ: “Predsjednički izbori će biti raspisani u narednih nekoliko dana”

Predsjednik Skupštine Srbije Aleksandar Čupić najavio je da će predsjednički izbori biti raspisani u narednih nekoliko dana, najkasnije do 27. novembra, u skladu sa zakonskim rokovima.

Predsjednik Skupštine Srbije Aleksandar Čupić izjavio je danas FoNetu da će predsjednički izbori biti raspisani u narednih nekoliko dana, u roku predviđenom propisima.

“Rok je veoma kratak i izbori treba da budu raspisani do 27. novembra”, kazao je Čupić, koji obavlja i funkciju vršioca dužnosti predsjednika Srbije.

On je dodao da izbore neće raspisati danas, ali će ta procedura biti obavljena narednih dana, prenosi “Danas” pisanje FoNeta.

Aleksandar Vučić je ostavku na mjesto predsjednika Srbije podnio 27. septembra, a prema izbornim pravilima, izbori moraju biti održani u roku od tri mjeseca od prestanka mandata.

Od dana raspisivanja izbora do dana glasanja ne može proteći manje od 30 ni više od 60 dana.

Izbore za predsjednika Republike raspisuje predsjednik Narodne skupštine.

Nastavi čitati

Region

DŽABA SU GMIZALI PRED HRVATIMA! Zagreb blokirao ulazak Crne Gore u EU

Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog privrednog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima, zbog neutvrđene granice na moru.

Hrvatska je na sjednici Komiteta stalnih predstavnika država članica Evropske unije (COREPER) onemogućila Crnoj Gori zatvaranje Poglavlja 15 (energetika) i ponovo „stavila rampu“ na zatvaranje Poglavlja 14 (saobraćajna politika).

Vijesti“ pišu da jedan njihov neimenovani izvor tvrdi da Hrvatska nije dozvolila zatvaranje Poglavlja 15 zbog pitanja istraživanja nafte i gasa u dijelu podmorja, s obzirom na to da dvije zemlje nisu utvrdile granicu na moru, dok drugi izvor navodi da je razlog blokade energetski kabl, saznaju.

Navode i da u srijedu, 18. novembra, uveče nisu uspjeli zvanično da potvrde ove informacije, ali dodaju da im je sagovornik iz Vlade nezvanično rekao da pitanje energetskog kabla nije sporno.

Prevlaka sporna od raspada bivše Jugoslavije

Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog privrednog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima, zbog neutvrđene granice na moru.

Iz Zagreba su 2014. godine tvrdili da je Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila područja koja nisu njena, već pripadaju Hrvatskoj, dok je Crna Gora 2015. godine Odjeljenju Ujedinjenih nacija (UN) za poslove mora i pravo mora (DOALOS) uputila notu zbog toga što je Hrvatska raspisala tender za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika u oblasti Prevlake.

Granica između Crne Gore i Hrvatske u području poluostrva Prevlaka sporna je od raspada bivše Jugoslavije. Prevlaka se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv.

Nakon ratnih sukoba devedesetih godina prošlog vijeka, kontrolu nad spornim graničnim pojasom na Prevlaci preuzeli su posmatrači UN, koji su tu bili od 1996. do 2002. godine. Te godine utvrđen je Protokol o privremenom graničnom režimu.

Prema tom protokolu, Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku Kotorsku širine 550 metara, dok je dio morskog prostora uz lijevu obalu poluostrva proglašen „ničijim morem“. Takav status zadržan je do danas.

Hrvatska od decembra 2024. godine ne dozvoljava zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) zbog bilateralnih sporova sa Crnom Gorom.

Dok su zvaničnici Zagreba poručili da neće biti popuštanja dok Crna Gora ne ispuni njihove zahtjeve, iz Podgorice su odgovorili da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo koristiti za uslovljavanje završnice procesa pristupanja Evropskoj uniji.

„Zeleno svjetlo“ za jedno poglavlje

Od tri poglavlja Crne Gore koja su bila na dnevnom redu Komiteta stalnih predstavnika država članica EU – 22 (regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata), 15 i 14 – „zeleno svjetlo“ dobilo je samo prvo.

Prethodno je saglasnost dobijena i za zatvaranje Poglavlja 16 (oporezivanje).

Hrvatska je i u julu spriječila zatvaranje Poglavlja 14, osporavajući pitanje kabotaže, odnosno prava prevoznika iz jedne države da obavljaju prevoz unutar druge države, kao i pitanje vazduhoplovnih karata, prenosi Nova.

Zagreb smatra da prikaz granica vazdušnog prostora može uticati na položaj Hrvatske u razgraničenju sa Crnom Gorom.

Hrvatska od decembra 2024. godine blokira zatvaranje Poglavlja 31, iako je Crna Gora ispunila završno mjerilo za njegovo zatvaranje. Zagreb je tada odbio da da saglasnost zbog otvorenih bilateralnih pitanja, dodatno zaoštrenih nakon što je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.

Hrvatska je u oktobru ove godine dostavila članicama EU dokument sa osam zahtjeva koje Crna Gora treba da ispuni prije pristupanja Uniji, a koji se uglavnom odnose na neriješena pitanja iz ratova devedesetih godina prošlog vijeka.

Zagreb traži obeštećenje hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori i druga pitanja.

Među zahtjevima su i očuvanje spomen-ploče u Morinju i promjena naziva gradskog bazena u Kotoru, koji je nosio ime Zorana Gopčevića. Ti zahtjevi su ispunjeni.

Dva zahtjeva koja Hrvatska direktno povezuje sa Poglavljem 31 odnose se na povratak školskog broda „Jadran“ toj zemlji i razgraničenje između dvije države na području Prevlake.

Zagreb smatra da mu brod pripada na osnovu sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije, dok Crna Gora osporava takav stav.

Plenković: Nema popuštanja

Premijer Hrvatske Andrej Plenković poručio je da neće biti popuštanja Crnoj Gori kada je riječ o ispunjavanju zahtjeva.

Govoreći o rješavanju pitanja nestalih, on je za N1 kazao da su identifikovali 14 osoba imenom i prezimenom i da čekaju podatke o njima od Crne Gore.

Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman rekao je da svaka država koja želi da postane članica EU mora ispunjavati pristupne obaveze, koje uključuju i „vrijednosna pitanja“.

-Nećemo pristati na članstvo, na zatvaranje poglavlja, ako se ne riješe ta otvorena, vrijednosna pitanja- poručio je on u Vukovaru, prenio je HRT.

Crna Gora nastoji da preostala pregovaračka poglavlja zatvori do kraja ove godine, kako bi ostvarila cilj da postane članica EU 2028. godine.

Nakon međuvladine konferencije 19. novembra, Crna Gora će imati 25 zatvorenih poglavlja od ukupno 33.
Božović: Nema jednostranog utvrđivanja granice
Ministar pravde Crne Gore Bojan Božović je u pismu državnoj sekretarki Ministarstva spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Andreji Metelko Zgombić naveo da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo koristiti kao sredstvo uslovljavanja u završnoj fazi pristupnih pregovora sa EU.

Naglasio je, kako je prenio RTCG, da Crna Gora ne može prihvatiti jednostrano utvrđivanje granice, ali da je spremna da u najskorijem roku pripremi nacrt sporazuma o razgraničenju na kopnu i moru.

Prethodno je Plenković krajem prošle sedmice izjavio da Crna Gora neće zatvoriti pregovore sa EU ako ne prihvati načela Badinterove komisije o kopnenom razgraničenju.

Božović je naveo da Crna Gora ne dovodi u pitanje Badinterova načela, prema kojima nekadašnje međurepubličke granice čine osnovu granica država nastalih raspadom SFRJ, niti međunarodno pravo kao osnovu za utvrđivanje državnih granica, ali da njihovo prihvatanje ne znači i saglasnost sa jednostranim određivanjem konkretne granične linije.

Rekao je da bi, ukoliko dvije države ne postignu dogovor o granici, odgovorno rješenje bilo zaključivanje sporazuma o zajedničkom podnošenju spora o razgraničenju na kopnu i moru pred obostrano prihvatljivom međunarodnom institucijom.

Vlada Crne Gore je 12. marta formirala Komisiju za razgraničenje sa Hrvatskom.

Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog privrednog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima zbog neutvrđene granice na moru.

Nastavi čitati

Aktuelno