IG Metal odobrio je 24-časovne štrajkove upozorenja u njemačkoj metalnoj i elektroindustriji, nakon što poslodavci nisu iznijeli konkretnu ponudu u pregovorima.

Sindikat traži povećanje plata od pet odsto, sigurnost radnih mjesta i dodatne socijalne mjere, dok poslodavci nude jednokratnu isplatu i rast zarada od 1,3 odsto tek 2028. godine.

Izvršni odbor njemačkog sindikata IG Metal odobrio je 24-časovne štrajkove upozorenja u metalnoj i elektroindustriji, saopšteno je iz ovog sindikata.

Ovom odlukom otvoren je put za cjelodnevne obustave rada, kao odgovor na odbijanje poslodavaca da iznesu konkretnu ponudu u aktuelnom krugu kolektivnih pregovora. Sindikat tako značajno pojačava pritisak na poslodavce i proširuje proteste radnika.

Prethodno je 464.000 radnika širom Njemačke već učestvovalo u jednosatnim štrajkovima upozorenja, zahtijevajući veće plate i sigurniju budućnost.

Nova faza pregovora

„Poslodavci žele da ovaj krug pregovora o platama pretvore u suštinski spor. Više se ne radi samo o novcu i radnim mjestima, već o tome da li će kolektivno ugovoreni standardi, pravo na suodlučivanje i pouzdana pravila nastaviti da važe i u budućnosti. Svako ko želi da naruši kolektivno ugovorene standarde, iznese nepovoljnu ponudu, ograniči prava na suodlučivanje i prebaci odlučivanje sa kolektivnih ugovora na pojedinačne kompanije, napada same temelje kolektivnog pregovaranja. Zato sada pojačavamo pritisak i 24-časovnim štrajkovima upozorenja dajemo poslodavcima intenzivan period za razmišljanje. Naši radnici će pronaći samouvjeren i odgovarajući odgovor na provokacije druge strane“, izjavila je Kristijane Bener, prva predsjednica sindikata IG Metal.

Poslodavci do sada sindikatu nisu predstavili konkretnu pregovaračku ponudu. Umjesto toga, tražili su načine da kompanijama omoguće zaobilaženje kolektivno ugovorenih pravila, bez preuzimanja obavezujućih ustupaka.

Nasuprot tome, IG Metal je razvio paket mjera usmjerenih ka budućnosti, koji kompanijama u opravdanim i ograničenim slučajevima omogućava veću fleksibilnost. Međutim, takva fleksibilnost bila bi uslovljena obavezujućim obavezama u pogledu investicija, očuvanja proizvodnih lokacija i zapošljavanja, uz pravo radnika na suodlučivanje i nadzor nad sprovođenjem dogovora.

Traže povećanje plata od pet odsto

IG Metal od poslodavaca zahtijeva povećanje plata od pet odsto, kao i kolektivni ugovor kojim bi se garantovala sigurnost radnih mjesta, učešće zaposlenih u dobiti i dodatna socijalna komponenta za radnike sa najnižim primanjima.

Poslodavci trenutno nude jednokratnu isplatu od nekoliko stotina evra, koja bi mogla da bude ukinuta, kao i povećanje plata od 1,3 odsto tokom ljeta 2028. godine.

„Predstavili smo uravnotežen kolektivni ugovor sa rješenjima usmjerenim ka budućnosti, kojima se obezbjeđuju sigurnost radnih mjesta i finansijska stabilnost. Uprkos velikom broju štrajkova upozorenja, poslodavci nisu napravili ni najmanji pomak u susret radnicima. Umjesto traženja rješenja, nude stvarno smanjenje zarada. Ovim 24-časovnim štrajkovima upozorenja radnici ostvaruju svoje ustavom zagarantovano pravo, koje potvrđuju i najviši sudovi. Oni zahtijevaju pravedne zarade za sve, bez obzira na to da li kompanije posluju sa poteškoćama ili ostvaruju dobre rezultate“, izjavila je Nadine Boguslavski, glavna pregovaračica sindikata IG Metal.

Nakon dosadašnjih jednosatnih štrajkova upozorenja, IG Metal ovom odlukom pokreće novu fazu eskalacije protesta.

Odlukom Izvršnog odbora omogućeno je da radnici budu pozvani na cjelodnevne obustave rada. Međutim, članovi sindikata u kompanijama najprije moraju da glasaju o učešću u štrajku.

Članovi IG Metala koji budu učestvovali u štrajkovima dobiće od sindikata novčanu naknadu za izgubljenu zaradu.

IG Metal za sada nije iznio dodatne detalje o planovima za organizovanje štrajkova. Četvrta runda pregovora za metalnu i elektroindustriju još nije zakazana

Oko 71 odsto građana Evrope podržava formiranje zajedničke vojske Evropske unije, dok 78 odsto ispitanika u zemljama članicama EU želi jačanje odbrambenih kapaciteta Unije u saradnji sa NATO, pokazalo je istraživanje bezbjednosnog tink-tenka GLOBSEC za 2026. godinu, čije je rezultate objavio briselski “Politiko”.

Podrška stvaranju evropske vojske zabilježena je u svim ispitanim zemljama članicama EU, a najveća je u Rumuniji, gdje tu ideju podržava 82 odsto ispitanika. Slijede Litvanija sa 78 i Francuska sa 75 odsto.

U kojim zemljama je podrška zajedničkoj vojsci najveća?

U Poljskoj i Bugarskoj podrška iznosi oko 70 odsto, dok je u Njemačkoj 69 odsto.

Istraživanje je sprovedeno u 14 zemalja transatlantskog prostora, uključujući 11 članica EU, Ukrajinu, Veliku Britaniju i SAD.

Podrška jačanju evropske odbrane, međutim, ne znači i odbacivanje NATO.

Oko 77 odsto ispitanika u anketiranim zemljama članicama Alijanse izjasnilo se za ostanak u tom savezu, dok 78 odsto ispitanika u zemljama EU podržava razvoj sopstvenih odbrambenih kapaciteta u saradnji sa NATO.

Građani podržavaju i povratak obaveznog vojnog roka

Ruski predsjednik Vladimir Putin nikada nije bio zainteresovan samo za Ukrajinu. Vašington to sada razumije i to je dobro za Evropu, ali i potencijalno zastrašujuće, navodi briselski list „Politiko“ u svojoj analizi objavljenoj drugog dana pregovora Rusije i Ukrajine, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD), u Abu Dabiju.

Kada je Džared Kušner, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa i njegov zet, ušao u salu za brifinge kako bi saopštio rezultate dvodnevnih mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine, nije ni pokušavao da sakrije koliko je bilo teško.

– Realnost je da trenutno nema povjerenja između dvije strane. Bilo je prilično teških diskusija – rekao je on za „Politiko“.

Dvije delegacije razgovarale su o svim najtežim temama, uključujući i pitanje šta će biti sa spornim teritorijama, i žestoko su se borile za svoje ciljeve, navode učesnici sastanka. U utorak, kada su pregovori trajali četiri i po sata, zvaničnici u Abu Dabiju opisali su ih kao „konstruktivne“.

Najviše što su mogli da kažu u srijedu, poslije svega dva sata razgovora, jeste da je razmjena stavova bila „neutralna“

Malo ko na ukrajinskoj strani ikada je vjerovao da će ovosedmični nastavak direktnih pregovora donijeti veliki preokret.

Ipak, uprkos uzdržanoj retorici, sastanak je predstavljao značajan trenutak na isprekidanom putu ka miru nakon skoro pet godina rata. Evo šta treba da znate o tome gdje stvari trenutno stoje.

Najteže pitanje na pregovorima

Prema Kušnerovim riječima, tokom dva dana nije bilo nijedne važne teme koja nije pokrenuta. Pitanje teritorije, kako je rekao, očigledno će biti „najteže“ za rješavanje.

Prema riječima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, pregovarači Kijeva ostvarili su veliku pobjedu prvog dana tako što su ubijedili Amerikance da prihvate njihovu analizu o tome gdje se nalazi linija fronta i koliko je zapravo manje ukrajinske teritorije Rusija osvojila nego što Moskva tvrdi.

Teško je očekivati brzo rješenje tog pitanja, iako američki zvaničnici nezvanično kažu da su obje strane pokazale izvjesnu fleksibilnost u pogledu načina rješavanja teritorijalnih zahtjeva. Zelenski i dalje insistira da se o pitanjima sudbine ukrajinske zemlje može razgovarati isključivo na nivou lidera, ali takav sastanak je i dalje veoma daleko.

– Očigledno je da između lidera nema velikog povjerenja niti ljubavi – rekao je Kušner.

Šta su se dogovorili i šta slijedi

Dogovorena je velika razmjena zarobljenika – potencijalno najveća od početka ruske invazije punog obima na Ukrajinu 2022. godine. Ali ni to još nije konačno: Kušner je jasno stavio do znanja da će to zavisiti od Putinovog odobrenja, koje će pokušati da dobije tokom posjete Moskvi, gdje je otputovao sa drugim Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom.

Upravo ovaj put u Moskvu je ključan. Kušner je rekao da će njegov drugi veliki cilj u razgovoru sa Putinom biti da ga ubijedi da dozvoli Evropljanima da se priključe sljedećoj rundi pregovora.

– Mislim da ćemo, ako on pristane na to, moći da postignemo mnogo veći napredak – rekao je juče Kušner.

Nakon toga Amerikanci planiraju da otputuju u Dablin kako bi se lično sastali sa Zelenskim i pokušali da poguraju agendu naprijed. Ukrajinci se nadaju dogovoru prije kraja godine, a za to vrijeme Rusija pojačava udare na ukrajinske elektroenergetske mreže i energetske objekte.

Veliki zaokret

Vjerovatno najveća promjena posljednjih dana dogodila se kada je riječ o stavu Amerike. Ovo, na kraju krajeva, nikada nisu bili samo pregovori između Rusije i Ukrajine; otkako se Tramp prije skoro dvije godine vratio na vlast, Kijev i Brisel pokušavaju da ubijede Vašington da ozbiljnije shvati njihove argumente. Za evropske saveznike Ukrajine to lobiranje se isplatilo.

Kušner i Vitkof sada žele da se evropski zvaničnici priključe sljedećoj rundi pregovora – kako bi mogli da pređu na razgovor o jednoj od Putinovih najvećih opsesija: odnosima sa NATO-om i budućem sistemu evropske bezbjednosti.

Moramo imati Evropljane za stolom. Više puta smo direktno prenijeli Putinu i njegovom timu da je jedini način da se ovo završi da oni budu pored nas i mislim da su oni otvoreni za tu ideju – rekao je Kušner.

Ukrajinski pregovarači naveli su da su Rusi počeli da se otvaraju za dijalog tek kada su SAD krenule da razgovaraju o poslijeratnim rješenjima za obje strane.

Promijenio se i američki odnos prema Ukrajini. Pre samo nekoliko nedjelja Tramp je ljutito zahtijevao da Zelenski bude smijenjen usred žestokog spora zbog ukrajinskih kritika na račun sporazuma o dizelu između američkog predsjednika i Putina.

Sada, međutim, Kušner pažljivo hvali ukrajinski pregovarački tim i „velike napore“ koje su uložili u Abu Dabiju. Ukrajinci su takođe izrazili zahvalnost američkoj strani.

Veliko pitanje i trenutak opasnosti za Evropu

Jedno je biti pozvan da učestvuješ u stvarnim razgovorima sa Rusijom i Ukrajinom – a Evropljani još nisu dobili ni tu priliku. Sasvim je drugo učestvovati i zatim uticati na tok razgovora kada do njih konačno dođe. Za to Evropa mora mudro da izabere svoje predstavnike, a ta odluka mora biti donesena do kraja ovog mjeseca.

– Ako bi Evropa uspjela da odredi jednu osobu koja će govoriti u njeno ime, to bi bilo veće dostignuće nego da ubijedimo Ruse da ih uključe u pregovore – rekao je Kušner.

Evropa će se, pod uslovom da Putin to odobri, naći u središtu najopasnijih pregovora u novijoj istoriji kontinenta, analizira „Politiko“.

„Ruska zamka“

Jedno od ključnih pitanja jeste u kojoj mjeri će razgovori o promjeni kontinentalnog bezbjednosnog okvira, čiji je temelj NATO, biti povezani sa mirovnim pregovorima o Ukrajini. Evropljani se već dugo zalažu za to da Ukrajina dobije najsnažnije moguće bezbjednosne garancije kako bi se spriječilo da je Rusija ponovo napadne kada se rat završi. Američki zvaničnici žele da istraže ideju o sklapanju sporazuma o kolektivnoj odbrani sa Ukrajinom po uzoru na NATO, u koji bi čak i sam NATO mogao biti uključen kao garant.

Zvaničnici u evropskim prijestonicama kažu da će redoslijed ovih razgovora biti presudan. Evropska strana nagovijestila je spremnost da razmotri širi bezbjednosni sistem kontinenta kako bi se ublažila zabrinutost Rusije – paralelno sa mirovnim procesom za Ukrajinu. Ali ne žele da potpišu bilo kakve šire reforme dok se ne postigne mir.

Pojedini Evropljani su oprezni. Njemački zvaničnici uključeni u razgovore u Abu Dabiju vide veoma malo potencijalne koristi i cijeli proces posmatraju kao „rusku zamku“ čiji je cilj da stvori lažan utisak da je Moskva spremna za mir, rekao je jedan njemački zvaničnik.

– Evropljani samo pokušavaju da prežive ovo – rekao je taj zvaničnik.