Connect with us

Svijet

UKRAJINCI BJEŽE OD VOJSKE! Preko 9.000 krivičnih postupaka zbog izbjegavanja rata

U Ukrajini se vodi više od 9.000 krivičnih postupaka u vezi sa izbjegavanjem vojne obaveze, izjavio je ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Igor Klimenko.
On je dodao da je oko 2.600 slučajeva već stiglo do suda.

Klimenko je ovo rekao tokom intervjua za TV kanal Moja-Ukrajina, navodeći da su svi optuženi za izbjegavanje vojne obaveze procesuirani po istom članu krivičnog zakona. Svako ko je osuđen za izbjegavanje vojne obaveze rizikuje zatvorsku kaznu do pet godina.

“Do danas se vodi oko 9.000 krivičnih postupaka. Sudovima je poslato oko 2.600 takvih slučajeva”, naveo je Klimenko.

Čini se da su ovi podaci u raskoraku sa situacijom na terenu, navodi “Raša tudej”. Samo tokom prošle godine, skoro 11.000 muškaraca uhvaćeno je na granici dok su pokušavali da pobjegnu iz zemlje, rekao je prošle sedmice portparol ukrajinskih graničara Andrej Demčenko.

Oko 7.700 ljudi uhapšeno je dok je pokušavalo da pređe granicu pješke kroz divljinu, a još 3.000 je uhvaćeno na kontrolnim punktovima sa falsifikovanim papirima.

Strahuje se da su razmjere problema mnogo šire sa desetinama pa čak i stotinama hiljada ljudi koji ne žele da se odazovu pozivu na regrutaciju, rekla je zamjenik ministra odbrane Natalija Kalmikova prošlog oktobra.

Od početka regrutacije Ukrajina je postepeno ublažila zdravstvene zahtjeve za buduće vojnike. Kampanja za regrutaciju vremenom je postajala sve nasilnija i bez poštovanja zakona, sa brojnim video snimcima koji kruže internetom na kojima se vidi da regrute praktično jure na ulicama, a neke prisilno zatvaraju i tuku.

Iako ukrajinske vlasti nikada nisu zvanično objavile žrtve u sukobu sa Rusijom, vjeruje se da se taj broj već kreće stotinama hiljada. Prema poljednjim procjenama Moskve, Kijev je izgubio skoro 400.000 vojnika od početka nedavnih neprijateljstava, a sama protivofanziva koja je propala, koštala ga je oko 159.000 vojnika.

Ukrajinski planovi mobilizacije sve su širi, a predsjednik Vladimir Zelenski je nedavno rekao da je potrebno dodatnih 500.000 vojnika. Kijev, takođe, razmišlja o smanjenju starosne granice za regrutaciju za muškarce, kao i da pozove više žena, navodi “Raša tudej”.

Svijet

NETANJAHU “Naše protivljenje palestinskoj državi ZAPADNO OD RIJEKE JORDAN JE ČVRSTO”

Izrael se čvrsto protivi formiranju palestinske države zapadno od rijeke Jordan, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu.

“Naše protivljenje palestinskoj državi zapadno od rijeke Jordan je čvrsto i nije se ni najmanje promijenilo”, rekao je Netanjahu dan prije nego što bi Savjet bezbjednosti UN trebalo da glasa o rezoluciji koju su podržale SAD, a kojom se podržava mirovni plan za Gazu u 20 tačaka.

On je dodao da američki plan zahtijeva demilitarizovanu Gazu i demontažu vojnih kapaciteta Hamasa, prenijela je Sinhua. “Hamas će biti lišen svog oružja, na lakši ili teži način”, naglasio je Netanjahu i dodao da predsjednik SAD Donald Tramp dijeli ovaj stav.

Ministar odbrane Izrael Kac rekao je da politika Izraela ostaje jasna i da neće biti palestinske države.

On je naglasio da će Gaza biti potpuno demilitarizovana, “do posljednjeg tunela” i da će taj posao obaviti izraelske i međunarodne snage.

Nastavi čitati

Svijet

MERC NASTAVLJA ANGELINIM STOPAMA! “Mi smo otvorena, slobodna, liberalna zemlja”

Njemački kancelar Fridrih Merc izričito se založio za široku imigraciju radne snage iz inostranstva. otrebna nam je kvalifikovana imigracija, rekao je Merc na skupu Njemačkog trgovinskog udruženja (HDE).

– Šaljemo poruku: Savezna Republika Njemačka je otvorena, slobodna, liberalna i tolerantna zemlja – naglasio je kancelar. – Želja je da se privuku ljudi „iz svih krajeva svijeta“ da dođu u Njemačku – oni koji su „spremni da ovdje rade“ – dodao je Fridrih Merc.

Uređivanje ulaska u tržište rada
Vladajuća koalicija demohrišćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD) želi da smanji neregularne migracije, ali da istovremeno podstiče „dobru imigraciju“ kroz legalne puteve i integraciju u Njemačkoj, rekao je šef njemačke vlade. – Tome bi trebalo da služi i takozvana agencija „Work-and-Stay“ (radi i ostani), čije je pokretanje vlada dogovorila početkom novembra, prenosi DW. Ta agencija je vjerovatno najveći digitalni projekat koji smo planirali u ovom mandate – izjavio je kancelar. Iza toga se krije potpuno novo uređenje ulaska u nemačko tržište rada. Dozvole za rad, boravak i priznavanje stručnih kvalifikacija trebalo bi da budu uključeni u potpuno novi digitalni postupak, nezavisan od procedura za dodjeljivanje azila – objasnio je Merc.

Osnivanje agencije trebalo bi da se odvija u fazama. Za 2026. planiran je konkurs za centralne IT-komponente. Konkretni koraci i detaljan plan trebalo bi da budu usaglašeni između nadležnih ministarstava.

Nastavi čitati

Svijet

ODLUČILI DA SAMI MIJENJAJU KLIMU! Iran otpočeo operacije zasejavanja oblaka

Iranske vlasti su pokrenule operacije zasejavanja oblaka kako bi izazvale padavine dok se zemlja suočava sa najgorom sušom u posljednjih nekoliko decenija.

Danas je prvi put u tekućoj vodonosnoj godini sproveden let zasejavanja oblaka u slivu jezera Urmija, prenosi zvanična iranska novinska agencija IRNA.

Urmija na sjeverozapadu, najveće je jezero u Iranu, ali je zbog suše uglavnom presušilo i pretvorilo se u ogromno slano područje.

Agencija navodi da će dalje operacije biti sprovedene u provincijama Istočni i Zapadni Azerbejdžan.

Zasejavanje oblaka podrazumeva prskanje čestica poput srebrnog jodida i soli u oblake iz aviona kako bi se izazvala kiša.

Prošle godine, Iran je objavio da je razvio sopstvenu tehnologiju za ovu praksu.

Iranski mediji su preneli da je kiša padala u oblastima Ilam, Kermanšah, Kurdistan i Lorestan na zapadu zemlje, kao i u severozapadnoj pokrajini Zapadni Azerbejdžan.

Iranska meteorološka služba je saopštila da su padavine ove godine smanjene za oko 89 odsto u poređenju sa dugoročnim prosekom.

“Trenutno doživljavamo najsušniju jesen koju je zemlja doživela u poslednjih 50 godina”, navodi se u saopštenju.

Državni mediji su prvi put ove godine prikazali snimak snega koji pada na planini i skijalištu Točal, koje se nalazi u oblasti Teherana na planinskom vencu Alborz.

Iran, uglavnom sušna zemlja, godinama pati od hroničnih sušnih perioda i toplotnih talasa koji će se očekivati pogoršati sa klimatskim promenama.

Padavine u glavnom gradu Teheranu su na najnižem nivou u poslednjih sto godina, prema rečima lokalnih zvaničnika, a polovina iranskih provincija nije imala padavine mesecima.

Nivoi vode u akumulacijama koje snabdevaju mnoge provincije pali su na rekordno niske nivoe.

Ranije ovog meseca, iranski predsednik Masud Pezeškijan upozorio je da bi se Teheran, bez kiše pre zime, mogao suočiti sa evakuacijom, iako nije iznosio detalje.

Nastavi čitati

Aktuelno