Connect with us

Društvo

ZBOG HAKERA PROBLEMI I SA BOLOVANJIMA: Muke zbog srušenog IZIS-a

Problemi u funkcionisanju Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS), kojeg su napali hakeri, i u petak su izazvali gužve u ambulantama širom Srpske, a ljekari se susreću i sa poteškoćama u situacijama kada pacijentima trebaju produžiti bolovanje.

Kosana Stanetić, načelnica Službe porodične medicine Doma zdravlja Banjaluka, kaže da je situacija ista od početka, s tim što su od Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS) dobili dokumente koje mogu odštampati, kao što su uputnice i recepti, a koje mogu ručno popunjavati.

“Što se tiče osnovnih problema, tu ništa ne može da se uradi dok se ne uspostavi ponovno funkcionisanje programa. Naš najveći problem je nemogućnost pristupa podacima, jer mi više od 10 godina radimo u elektronskom zdravstvenom kartonu i u njega bilježimo sve podatke o pacijentima, uključujući i terapije, alergije, otvaranje bolovanja”, navela je Stanetićeva za “Nezavisne novine”.

Govoreći o problemima koji se odnose na vođenje bolovanja, Stanetićeva precizira da se to pogotovo odnosi na ona bolovanja koja traju kraće od 30 dana, jer u papirnoj formi nemaju nikakve evidencije o datumu otvaranja bolovanja.

“Nije nama problem ako je neko juče otvorio bolovanje, pošto sada vodimo ručni protokol pa možemo naći ono što smo zapisali. Ali, ako je nekome otvoreno bolovanje u decembru i on bi možda trebao da ide na komisiju, moramo znati prvi dan otvaranja bolovanja, da li pacijent treba da ide na komisiju ili ne treba i da li uopšte ima mogućnost da ide na komisiju ili ne s obzirom na pravilnik za vođenje bolovanja”, pojasnila je Stanetićeva.

U takvim situacijama, naglasila je ona, radnici idu kod poslodavca po obavještenje o bolovanju koje su ranije dobili od ljekara, a kako bi se potvrdio tačan datum kada je bolovanje otvoreno.

Bojana Paleksić Dokić, načelnica Službe porodične medicine Doma zdravlja Bijeljina, kaže da, s obzirom na to da IZIS ne funkcioniše, sve se radi ručno, pa je proces rada veoma usporen.

“Ima i gužvi. I pacijenti i mi smo navikli da je to nekoliko klikova, ali to sada prilično traje. Imali smo praksu da su pacijenti od kuće mogli da pozovu za terapiju i da idu direktno u apoteku. Sada oni svi moraju da dođu, da donesu prethodni nalaz i da vidimo koja je to terapija”, rekla je za “Nezavisne novine” Paleksić Dokićeva te dodala da je gužva, svakako, i zbog praznika, a dodatno ju je prouzrokovao novonastali problem koji se odnosi na IZIS.

U Pravnoj službi Bolnice Gradiška rečeno nam je da postupaju prema uputstvima FZO RS, te da funkcionišu bez većih poteškoća.

Iz Univerzitetske bolnice Foča tvrde da se proces rada u ovoj zdravstvenoj ustanovi odvija nesmetano, bez obzira na nefunkcionalnost IZIS-a.

“Naše osoblje nema značajnijih poteškoća u radu osim ako pod poteškoćom smatramo neka olakšanja koja je IZIS donio, a koja sada zbog njegove nefunkcionalnosti ne možemo koristiti”, kažu iz Univerzitetske bolnice Foča, a i u Bolnici Trebinje tvrde da se i kod njih proces rada odvija nesmetano.

U Bolnici Zvornik su nam kazali da se, s obzirom na to da je trenutno onemogućen pristup elektronskom zdravstvenom kartonu, najčešće poteškoće odnose na nepotpune podatke o pacijentima i nepostojanje podataka o epizodama ranijih liječenja.

Iz FZO RS su rekli da je jedna od poruka sa video-sastanka Direkcije FZO RS sa svim filijalama Fonda, održanog u petak, da osiguranici ne smiju doći u situaciju da ne dobiju potrebnu zdravstvenu uslugu, jer nije stao zdravstveni sistem, već je trenutno onemogućen rad u IZIS-u, odnosno razmjena informacija u sistemu.

“Prema riječima zaposlenih u filijalama Fonda širom Srpske, izuzev nešto većih gužvi i sporijeg rada nema većih problema u pružanju građanima zdravstvene zaštite”, naveli su u petak iz FZO RS.

Društvo

KATASTROFA! BiH i Albanija u trci za najsiromašniju zemlju Evrope

Živimo sve lošije, pokazuje i najnovija Eurostatova statistika. U trci smo sa Albanijom za najsiromašniju zemlju Evrope.

Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, bruto domaći proizvod po stanovniku u BiH iznosi svega 35% prosjeka Evropske unije, dok je u Albaniji nešto više – 37%. Ali zanimljiv zaokret donosi pokazatelj stvarne potrošnje građana, tzv. AIC (actual individual consumption). Tu BiH prestiže Albaniju sa 41% prosjeka EU, dok je Albanija na 38%.

Drugim riječima, Albanija ima nešto veće prihode, ali BiH troši više.

Na vrhu ljestvice nalazi se Luksemburg sa nevjerovatnih 241% EU prosjeka, dok BiH i Albanija ostaju duboko u zoni siromaštva. Sljedeća najlošije plasirana zemlja unutar EU je Bugarska sa 66% prosjeka, gotovo dvostruko više od BiH.

Zemlja BDP po stanovniku (% EU) AIC po stanovniku (% EU)

Luksemburg 241% 142%

Njemačka 102% 100%

Hrvatska 73% 71%

Bugarska 66% 64%

Albanija 37% 38%

BiH 35% 41%

Napomena: Podaci za Albaniju temelje se na preliminarnim procjenama Eurostata.

Kako živimo bolje kad imamo manje?
Veća potrošnja uz niži BDP može biti posljedica veće dijaspore, uvozne pomoći, kreditne potrošnje, sive ekonomije, pa čak i statističkih odstupanja. Jedno je jasno – ni BiH ni Albanija, kao ni zemlje regiona Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, nalaze se daleko ispod evropskog prosjeka.

Bosna i Hercegovina i zemlje regiona imaju znatno niže cijene u odnosu na prosjek EU, što donekle ublažava uticaj nižih prihoda i BDP-a. Ipak, niži troškovi života nisu dovoljni da potpuno kompenzuju niži životni standard i ekonomsku snagu ovih zemalja.

Takođe primjetno je i da se evropske ekonomske sile nastavljaju udaljavati jedna od druge. Luksemburg je i dalje neprikosnoveni lider sa BDP-om po stanovniku koji je 142% iznad prosjeka EU, dok je Irska na drugom mjestu sa 111% iznad prosjeka. Ove dvije zemlje pokazuju neuporedivo visok nivo ekonomskog razvoja i životnog standarda.

Irska, uprkos visokom BDP-u, bilježi znatno nižu stvarnu individualnu potrošnju, što ukazuje na specifičnosti njihove ekonomije – multinacionalne korporacije i intelektualna svojina značajno podižu BDP, ali ne doprinose ujednačenoj raspodjeli bogatstva među stanovništvom.

S druge strane, Bugarska, kao najsiromašnija zemlja EU, ima BDP po stanovniku 34% ispod prosjeka Unije, dok Rumunija, Letonija i Grčka takođe znatno zaostaju. Disperzija između najbogatijih i najsiromašnijih članica EU ostaje velika, iako je tokom posljednjih deset godina blago smanjena – najbogatiji su i dalje oko četiri puta bogatiji od najsiromašnijih.

Ovi podaci jasno pokazuju da unutar Evrope i dalje postoje duboke ekonomske podele koje ugrožavaju socijalnu koheziju i jedinstvenu evropsku tržišnu ekonomiju. Dok bogate zemlje nastavljaju da rastu i jačaju svoj standard, slabije ekonomije ostaju zarobljene u začaranom krugu niskog rasta i nejednakosti, prenosi Buka.

Nastavi čitati

Društvo

Preminuo Novak Kondić, bivši ministar finansija Republike Srpske

Novak Kondić, bivši ministar finansija Republike Srpske, preminuo je juče u 74. godini.

Kondić je rođen 20. juna 1952. godine u Banjaluci.

Bio je univerzitetski profesor, doktor ekonomskih nauka i dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci.

Sahrana će biti u petak 25. jula 2025. godine u 13 časova na Perduvovom groblju.

Nastavi čitati

Društvo

POZOVITE 17035! Mira vodi tešku bitku s karcinomom, pomozimo joj da skupi 2.000 maraka

Mira Marinković (60) iz sela Smiljevac u Loparama već više od godinu dana se bori sa karcinomom vilice, a potrebno joj je skupiti 2.000 maraka za liječenje i hranu.

Mira živi skromno sa suprugom, sa minimalnim primanjima.

Akcija prikupljanja pomoći traje do kraja jula.

‘Zajedno možemo pomoći Miri da prođe kroz svakodnevnu borbu s manje brige. Donirajti možete putem računa UG Humanitas: 5551000062303262 (Nova Banka)”, navode iz “Humanitasa”.

Takođe i pozivom na broj 17035 se doniraju 2 KM (Mtel, BH Telecom, HT Eronet).

Nastavi čitati

Aktuelno