Connect with us

Politika

SVAKI IZBORI ISTA PRIČA: Svi za izmjene, ali po svojim pravilima

Bosna i Hercegovina, kao i svih prethodnih izbornih godina, i u ovu je ušla sa pričom o izmjenama Izbornog zakona, a kako stvari sada stoje, ta priča će se tek intenzivirati, i nije poznato kako će završiti.

Prvo je Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, najavio nametanje Izbornog zakona. On je 19. decembra prošle godine pozvao vlasti da izmijene taj zakon, a ako to ne urade, da će on nametnuti rješenja.

Odmah nakon toga, iz Republike Srpske rekli su da neće prihvatiti nikakvo nametanje, a nekoliko dana kasnije lideri parlamentranih stranaka koje čine vlast u Republici Srpskoj dogovorili su izradu izbornog zakona Republike Srpske. Kako su najavili, Republika Srpska sama će provoditi izbore za lokalni i republički nivo, dok će za nivo BiH, odnosno Parlamentarnu skupštinu BiH i Predsjedništvo BiH to činiti Centralna izborna komisija BiH.

U međuvremenu, Bošnjaci, odnosno SDA, u proceduru su uputili izmjene Izbornog zakona BiH koje su većinom glasova usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Tada je usvojen i zaključak da se po hitnom postupku te izmjene upute u Dom naroda.

U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH potvrđeno nam je da su usvojene izmjene Izbornog zakona stigle 8. januara, a po poslovniku trebalo bi da se stave na prvu sljedeću sjednicu. Ipak, kako su “Nezavisne novine” ranije objavile, gotovo je sigurno da će izmjene Izbornog zakona koje su prošle Predstavnički dom pasti u Domu naroda jer su protiv njih i SNSD i HDZ.

“Problem je neiskrenost, odnosno neprihvatanje stvarnosti u BiH. U svemu tome odjednom se nameće tema tehničkih izmjena Izbornog zakona. Nismo mi protiv njih, svako realan želi pravedne i demokratske izbore, ali to ne znači da preko noći treba da pristanemo na potpuno novi izborni proces. Jesmo li svjesni tehničkih mogućnosti naših birališta, svijesti naših birača”, zapitala se Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH, koja dolazi iz HDZ-a, a prenose agencije.

U svu priču o Izbornom zakonu BiH upetljali su se i članovi “trojke” odnosno SDP, NiP i Naša stranka, koji su ranije podržali ono što je predložila SDA, ali su nakon sastanka sa HDZ-om rekli da je potrebno doći do domaćeg rješenja. Tada je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, rekao da je čuo prijedlog HDZ-a u vezi sa izborom članova Predsjedništva BiH, ali da su i oni imali svoje stavove i prijedloge te da je mišljenje podijeljeno. Zanimljivo je da prijedlog SDA koji je usvojen u Predstavničkom domu ni na koji način ne mijenja izbor članova Predsjedništva BiH, a to je podržao i SDP, kao i ostale stranke “trojke”.

“Sve to pokazuje neodgovorno ponašanje političara. O izmjenama Izbornog zakona se raspravlja u godinama kad nema izbora, a kod nas je to praksa da u izbornoj godini pričamo o tome. Nema interresorne radne grupe, već stranke pojedinačno to rade i to je zabrinjavajuće. Bojim se da se neće desiti ništa. Ako ne reaguje visoki predstavnik, imaćemo stari način izbora”, rekao je za “Nezavisne novine” Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a.

Na pitanje da li bi eventualna odluka Šmita prouzrokovala više problema s obzirom na najave iz Republike Srpske, Šehić kaže da entiteti mogu donijeti svoj zakon, ali da on mora biti u skladu sa Izbornim zakonom BiH te da je Aneksom III Dejtonskog mirovnog sporazuma propisano ko će i kako provoditi izbore u BiH.

Izborni zakon u BiH komentarisala je i Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH, koja je rekla da te stvari treba vratiti u normalu.

“Ovi zahtjevi koji dolaze iz Republike Srpske, da se na određen način razvije taj izborni proces su čisto zato što je i Ustavom tako rečeno koji nivo je zadužen za sprovođenje određenih izbora. To bi značilo samo da se izbori koji se odnose na lokalni nivo i izbori za republičke institucije dešavaju u okviru naše Republičke izborne komisije, a ostale stvari koje pripadaju zajedničkom nivou BiH i dalje bi bile u nadležnosti CIK-a”, rekla je Cvijanovićeva, dodajući da u CIK-u sjede politički obojeni ljudi, te da su određene stvari problematizovali, kršena su pravila, izmišljana neka nova ponovna brojanja itd.

Podsjećanja radi, i pred prošle opšte izbore koji su održani 2022. godine u proceduri je bilo nekoliko izmjena Izbornog zakona, od kojih su dva, i to onaj od HDZ-a i SDA, došli pred poslanike i delegate, međutim nijedan na kraju nije dobio podršku.

Related Topics:

Politika

SADA i zvanično! POSKUPLJENJE struje za građane Srpske

Sada i zvanično. Sva elektrodistributivna preduzeća u Republici Srpskoj dostavila su Regulatornoj agenciji za energetiku zahtjev za povećanje cijene mrežarine za oko 40 odsto, saznaje ATV. Kada će zahtjevi biti razmatrani, još se ne zna. Zna se da je to ranije najavljeno kao mogućnost, a distributeri uvjeravaju da je to i jedini način da se održi normalno snabdijevanje strujom. Svjesni su da se ovo krajnjim potrošačima neće svidjeti.

“Bez novih investicija u distributivnu mrežu, u perspektivi može doći do velikih problema u snabdijevanju potrošača. Iako je riječ o nepopularnoj mjeri, svjesni smo da svako povećanje nije dobro što se tiče samih kupaca, ali najskuplja električna energija je ona koje nema, a nje može da ne bude ili da imamo velikih problema ako cijena mrežarine ostane na sadašnjem nivou“, kaže Predrag Klincov, portparol Elektrokrajine.

“Po zvaničnim eurostatovim podacima, mrežarina koja se plaća distribucijama u Republici Srpskoj jeste najniža mrežarina u Evropi i neophodno je da dođe do povećanja cijene mrežarine. To smatramo opravdanim zahtjevom, kako bi obezbijedili stabilno funkcionisanje distributivnih preduzeća, jer bez njih ne možemo obezbijediti ni stabilno napajanje krajnjih potrošača”, kaže Ognjen Kuljić, direktor Elektro-Hercegovine. Ako zahtjevi budu odobreni, građanima će računi za struju od naredne godine biti uvećani za oko 15 odsto, odnosno od sedam do 12 maraka. Iz udruženja potrošača upozoravaju da bi to izazvalo novi talas poskupljenja, prije svega hrane.

“Treba napomenuti da smo i prošle godine imali povećanje cijene električne energije i to je izazvalo ogromna poskupljenja, tako da će povećanje mrežarine i povećanje računa za električnu energiju povući određena druga poskupljenja, prije svega hrane, što će predstavljati dodatni udar na džepove naših građana“, kaže Dragan Jošić, Udruženje za zaštitu potrošača “Reakcija” Banjaluka.

Ništa novo – komentar je većine Banjalučana. Na poskupljenja su nažalost već navikli. “Sve ide gore, pa mora i struja ići. Vidite samo kad odete u trgovinu, ono što ste kupili za deset maraka danas, sutra ne možete. Ne mogu se izdržati ova poskupljenja, morate dobro ekonomisati“, “Mislim da je stvarno loše što poskupljuje struja. Ljudi koji održavaju porodice, rade jedan-dva posla, stvarno nije u redu“, “Ne komentarišem nikako, kako ću komentarisati. Vjerovatno ne mogu sa ovom cijenom sve svoje potrebe završavati“, kažu građani.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva Srpske kratko su nam poručili da oni ne donose odluku o povećanju cijene mrežarine. Resorni ministar juče je ocijenio da su zahtjevi elektrodistributivnih preduzeća opravdani.

Nastavi čitati

Politika

BHANSA i NOVI propisi: Bolja kontrola dronova kroz izmjene zakona

Upotreba dronova u vazdušnom prostoru Bosne i Hercegovine posljednjih godina bilježi snažan rast.

“Od komercijalnih i industrijskih primjena, preko poljoprivrede i logistike, pa sve do kreativnih i rekreativnih aktivnosti, mogućnosti su gotovo neograničene. Ali, ovakav razvoj nosi i ozbiljne sigurnosne izazove. Pravila i tehnički kapaciteti za upravljanje ovim letjelicama ne prate tempo tržišta, zbog čega je usvajanje izmjena Zakona o BHANSA-i postalo nužno i hitno”, navode iz BHANSA-a.

Statistika koja upozorava
Podaci Odjela za ATM BHANSA-e za period od decembra 2024. do jula 2025. otkrivaju zabrinjavajuće trendove.

“Samo u radijusu od 10 km oko piste Međunarodnog aerodroma Sarajevo registrovano je 2.957 letova dronova – prosječno 13 dnevno. Najaktivniji mjesec bio je juni 2025. s više od 540 letova. Zabilježeno je čak 368 bliskih susreta s pilotiranim avionima, pri čemu je najmanja izmjerena udaljenost bila svega 215 metara”, dodaju.

Subote se izdvajaju kao dani s najvećim prometom (prosječno 530 letova mjesečno). Iako većina dronova teži manje od 250 grama, čak i najmanji modeli mogu predstavljati ozbiljan rizik ako se nađu na putu putničkog aviona.
Linker
“Ovi podaci jasno pokazuju da sadašnji sistem, bez tehnološkog iskoraka koji donosi novi zakon, više neće moći odgovoriti na izazove sigurnog upravljanja sve većim brojem dronova. Svako odgađanje usvajanja izmjena Zakona produžava period u kojem sigurnost našeg zračnog prostora zavisi od zastarjelih rješenja – u našem slučaju zakonodavnom okviru starom 15 godina”, upozorava direktor BHANSA-e Davorin Primorac.

U-space tehnologija – rješenje koje ne smije čekati

Predložene izmjene Zakona o BHANSA-i otvaraju put uvođenju U-space tehnologije kao naprednog, automatizovanog sistema za upravljanje saobraćajem bespilotnih letjelica. Ovaj sistem omogućava bezbjednu integraciju dronova u civilne i komercijalne operacije, otvarajući nove mogućnosti za industriju, poljoprivredu, logistiku i hitne službe.

Važna prednost je što će U-space biti povezan s evropskim mrežama, pa će dronovi moći raditi i u prekograničnim misijama, uz razmjenu podataka u realnom vremenu. Za razliku od sadašnje prakse, gdje se letovi odobravaju kroz uspostavu posebnih zona, U-space će taj proces automatizovati odnosno skratiti rokove, pojednostaviti proceduru i olakšati rad pilotima dronova.
Dva stupa bezbjednosti

Sigurno korištenje dronova u BiH oslanja se na dvije institucije – Direkciju za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) i Agenciju za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).

BHDCA postavlja pravila i očekuje se da donese regulatorni okvir za upravljanje bespilotnim letjelicama, koji je usklađen s regulativom Evropske unije, radi harmonizacije pravila s ostatkom Evrope.

Uvođenjem U-Space, od BHANSA-e se očekuje da preuzme operativni dio, koji podrazumijeva upravljanje vazdušnim prostorom i izdavanje dozvola za let. Ona bi pratila dronove u realnom vremenu, obezbjeđuje da ne dođe do međusobnih konflikata, kao ni do konflikata s komercijalnim avionima ili drugim letjelicama, te ih na taj način bezbjedno uključivala u postojeći vazdušni promet.

Danas BHDCA obezbjeđuje registraciju operatora, online obuku i ispite za pilote te dodjelu jedinstvenog ID broja svakom dronu. To je prvi korak ka bezbjednom letenju.

BHANSA obezbjeđuje da piloti prijave datum, vrijeme, lokaciju, visinu i trajanje leta i provjerava sve bezbjedonosne uslove prije izdavanja dozvole. Rokovi za prijavu zavise od vrste prostora: najmanje 7 dana unaprijed za trajne zone i 20 dana za privremene.

“Let bez odobrenja BHANSA-e je nezakonit i predstavlja ozbiljan bezbjednosni rizik”, navode iz ove agencije.

Nastavi čitati

Politika

Hoće li SRPSKA završiti pod SANKCIJAMA Evropske unije?

U Republici Srpskoj se daleko od javnosti dešava još jedan skandal. Institucije Republike Srpske dobile su zahtjev da pripreme informaciju i popune upitnik o mogućnostima zaobilaženja evropskih sankcija, a sve za potrebe ruskih investitora, izvoza robe alternativnim rutama i plaćanja u kripto valutama. Da li zbog ovog upitnika Republika Srpska rizikuje da završi pod sankcijama Evropske unije? Upitnik se odnosi na provjeru uslova za saradnju sa Nižnjenovgorodskom oblasti u Rusiji. Novinari portala Kapital koji su imali uvid u sporni upitnik kažu da se radi o raspitivanju ruskih privrednika kako de se zaobiđu evropske sankcije – odnosno da u Republici Srpskoj otvore kompanije i plasiraju proizvode i usluge u treće zemlje.

“U kojem se oni raspituju da li je moguće zaobići sankcije EU preko nas. Da mi budemo ta karika preko koje bi oni izbjegli evropske sankcije, raspituju se da li je moguće plaćati kripto valutama jer tu pretpostavljamo da je radi toga jer tu nema traga, da je lakše nego klasičnim bankarskim računima. Pitaju da li imamo nezavisan platni sistem od EU i da li postoje banke koje nisu u platnom sistemu sa Evropskom unijom”, kaže novinar i urednik portala Kapital Siniša Vukelić.

Ovaj upitnik, kaže Vukelić, je institucijama upućen sa službene imejl adrese Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.

“Mi bi mogli doći i RS i BiH pod sankcije Evropske unije, mogu nam biti uskraćeni brojni fondovi EU do međunarodnih finansijskih institucija koje finansiraju ozbiljne projekte u Republici Srpskoj poput izgradnje autoputeva”, smatra Vukelić.

Iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske su reagovali na ove informacije.

“Bosna i Hercegovina, zahvaljujući Republici Srpskoj, nije uvela sankcije Rusiji i ima poseban status u saradnji. Ruski naučni, tehnološki i privredni subjekti bez ikakvih prepreka mogu poslovati u BiH i Republici Srpskoj i za takav tretman im nisu potrebni dodatni mehanizmi. Saradnja Republike Srpske sa naučnim institucijama Ruske Federacije odnosi se direktno na bilateralnu saradnju bez uključenja i razmatranja trećih strana u našoj zajedničkoj saradnji”, saopšteno je iz Agencije.

Agencija u odgovoru nije negirala postojanje upitnika o zaobilaženju evropskih sankcija, kaže Vukelić, nego su samo pokušali da skinu odgovornost sa sebe i sve to ublaže potenciranjem dobrih odosa sa Rusijom.

“Agencija zapravo nije ništa demantovala. Ona je maltene potvrdila postojanje tog upitnika, oni su više komentarisali zašto je on objavljen i rekli da Kapital radi na tome da se naruše odnosi između Republike Srpske i Ruske Federacije. Mislim da su čak i u tome pogriješili jer ovo može da naruši odnose RS i Evropske unije”, smatra Vukelić.

Pregovori i dogovori, posebno država koje su pod sankcijama su se uvijek događali, kažu naši sagovornici dobro upućeni u ova pitanja, međutim to se nikad ne šalje institucijama pogotovo ne u pisanoj formi i nikada ne treba da ih šalje država.

“Osnovna stvar je da je to neozbiljno i neodgovorno takve upite slati institucijama. To je u biti nelegalan posao koji se u određenim momentima radi čak i od strane država, ali se nikada ne radi transparentno i javno”, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

Sporni upitnik, sadrži i pitanja o dostupnosti ne-evropskih finansijskih kanala, kao što su arapske i kineske banke, što prema pisanju Kapitala, jasno dokazuje da je u pitanju opasna igra koja bi mogla da košta Republiku Srpsku i ekonomski i politički.

(BN) Foto

Nastavi čitati

Aktuelno