Connect with us

Politika

SVAKI IZBORI ISTA PRIČA: Svi za izmjene, ali po svojim pravilima

Bosna i Hercegovina, kao i svih prethodnih izbornih godina, i u ovu je ušla sa pričom o izmjenama Izbornog zakona, a kako stvari sada stoje, ta priča će se tek intenzivirati, i nije poznato kako će završiti.

Prvo je Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, najavio nametanje Izbornog zakona. On je 19. decembra prošle godine pozvao vlasti da izmijene taj zakon, a ako to ne urade, da će on nametnuti rješenja.

Odmah nakon toga, iz Republike Srpske rekli su da neće prihvatiti nikakvo nametanje, a nekoliko dana kasnije lideri parlamentranih stranaka koje čine vlast u Republici Srpskoj dogovorili su izradu izbornog zakona Republike Srpske. Kako su najavili, Republika Srpska sama će provoditi izbore za lokalni i republički nivo, dok će za nivo BiH, odnosno Parlamentarnu skupštinu BiH i Predsjedništvo BiH to činiti Centralna izborna komisija BiH.

U međuvremenu, Bošnjaci, odnosno SDA, u proceduru su uputili izmjene Izbornog zakona BiH koje su većinom glasova usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Tada je usvojen i zaključak da se po hitnom postupku te izmjene upute u Dom naroda.

U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH potvrđeno nam je da su usvojene izmjene Izbornog zakona stigle 8. januara, a po poslovniku trebalo bi da se stave na prvu sljedeću sjednicu. Ipak, kako su “Nezavisne novine” ranije objavile, gotovo je sigurno da će izmjene Izbornog zakona koje su prošle Predstavnički dom pasti u Domu naroda jer su protiv njih i SNSD i HDZ.

“Problem je neiskrenost, odnosno neprihvatanje stvarnosti u BiH. U svemu tome odjednom se nameće tema tehničkih izmjena Izbornog zakona. Nismo mi protiv njih, svako realan želi pravedne i demokratske izbore, ali to ne znači da preko noći treba da pristanemo na potpuno novi izborni proces. Jesmo li svjesni tehničkih mogućnosti naših birališta, svijesti naših birača”, zapitala se Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH, koja dolazi iz HDZ-a, a prenose agencije.

U svu priču o Izbornom zakonu BiH upetljali su se i članovi “trojke” odnosno SDP, NiP i Naša stranka, koji su ranije podržali ono što je predložila SDA, ali su nakon sastanka sa HDZ-om rekli da je potrebno doći do domaćeg rješenja. Tada je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, rekao da je čuo prijedlog HDZ-a u vezi sa izborom članova Predsjedništva BiH, ali da su i oni imali svoje stavove i prijedloge te da je mišljenje podijeljeno. Zanimljivo je da prijedlog SDA koji je usvojen u Predstavničkom domu ni na koji način ne mijenja izbor članova Predsjedništva BiH, a to je podržao i SDP, kao i ostale stranke “trojke”.

“Sve to pokazuje neodgovorno ponašanje političara. O izmjenama Izbornog zakona se raspravlja u godinama kad nema izbora, a kod nas je to praksa da u izbornoj godini pričamo o tome. Nema interresorne radne grupe, već stranke pojedinačno to rade i to je zabrinjavajuće. Bojim se da se neće desiti ništa. Ako ne reaguje visoki predstavnik, imaćemo stari način izbora”, rekao je za “Nezavisne novine” Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a.

Na pitanje da li bi eventualna odluka Šmita prouzrokovala više problema s obzirom na najave iz Republike Srpske, Šehić kaže da entiteti mogu donijeti svoj zakon, ali da on mora biti u skladu sa Izbornim zakonom BiH te da je Aneksom III Dejtonskog mirovnog sporazuma propisano ko će i kako provoditi izbore u BiH.

Izborni zakon u BiH komentarisala je i Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH, koja je rekla da te stvari treba vratiti u normalu.

“Ovi zahtjevi koji dolaze iz Republike Srpske, da se na određen način razvije taj izborni proces su čisto zato što je i Ustavom tako rečeno koji nivo je zadužen za sprovođenje određenih izbora. To bi značilo samo da se izbori koji se odnose na lokalni nivo i izbori za republičke institucije dešavaju u okviru naše Republičke izborne komisije, a ostale stvari koje pripadaju zajedničkom nivou BiH i dalje bi bile u nadležnosti CIK-a”, rekla je Cvijanovićeva, dodajući da u CIK-u sjede politički obojeni ljudi, te da su određene stvari problematizovali, kršena su pravila, izmišljana neka nova ponovna brojanja itd.

Podsjećanja radi, i pred prošle opšte izbore koji su održani 2022. godine u proceduri je bilo nekoliko izmjena Izbornog zakona, od kojih su dva, i to onaj od HDZ-a i SDA, došli pred poslanike i delegate, međutim nijedan na kraju nije dobio podršku.

Related Topics:

Politika

“GRAĐANI NE TREBA DA BRINU” Ministarka Vidović uvjerava da IRB neće završiti pod SANKCIJAMA

Investiciono razvojna banka Republike Srpske neće doći pod sankcije Kancelarije za kontrolu imovine u inostranstvu (OFAC) Ministarstva finansija SAD zbog seta zakona koji se donose u Narodnoj skupštini RS o uvođenju banke u platni promet, rekla je Zora Vidović, ministrica finansija RS.

Ona je rekla da nijedna banka u Republici Srpskoj nije na listi OFAC-a, i negirala predviđanja opozicije da će se to desiti i da građani, posebno oni koji imaju kredite kod IRB, ne treba da brinu, pišu Nezavisne.

„Pozivam građane da imaju povjerenje. Molim vas, nemojte se brinuti. Svi koji imate kredite, plaćaćete ih normalno kao i do sada. Vrlo je neodgovorno i ružno prezentovati građanima RS suprotno“, rekla je Vidovićeva.

Ona je istakla da su netačni navodi opozicije da će Vlada prebaciti svoje račune u IRB kada ona bude preuzela poslove platnog prometa.

„Vlada ima otvorene račune u sve i jednoj banci i ne smije da ima samo u jednoj, mora biti disperzija rizika. Ne možete staviti pare u jednu banku. Budžet RS ima račun u sve i jednoj banci. Poreska uprava ima, i tu se skupljaju javni prihodi. I kad IRB počne da radi ove poslove, otvorićemo i kod nje račun kao i kod svih drugih banaka“, rekla je Vidovićeva.

Ona je rekla da će zakon stupiti na snagu za osam dana, ali da će IRB poslove platnog prometa preuzeti tek kada se završe sve procedure, za koje je rekla, da će trajati duže.

Predstavnici opozicije optužili su Vladu da se IRB-u omogućava da radi poslove platnog prometa da bi se spasile firme za koje tvrde da su bliske SNSD-u, a koje su se našle pod udarom američkih sankcija. Oni takođe tvrde da će i IRB doći na udar sankcija jer, kako ističu, cilj je da sankcionisane firme otvore račune kod IRB-a kako bi se dalje mogli javljati na javne tendere.

Nastavi čitati

Politika

MLADEN IVANIĆ o Dodiku, Deklaraciji i izborima “Osjećam da Draško Stanivuković ima NAJVEĆE ŠANSE”

O aktuelnoj situaciji u Republici Srpskoj, ali i Bosni i Hercegovini za Dan uživo govorio je počasni predsjednik PDP-a Mladen Ivanić.

Na samom početku razgovora govorio je da li Milorad Dodik postaje dodatno rezigniran zbog efekta američkih sankcija te kako komentariše novu ideju sa IRB-om.

Takođe, prokomentarisao je da li Dodik ima prostora za približavanje SAD i Evropskoj uniji.

“Vjerovatno je uvlačenje IRB-a u ozbiljne stvari. Svako ko bude radio sa licima koja su na sankciji, može da bude na udaru SAD sankcija. Ne mislim da je to pametan potez. Mogli su to da urade na puno pametniji način. Bilo je sigurno i manje rizičnih opcija. Ovim potezem će uvuću u IRB jednu tešku i rizičnu situaciju. No, zakon će sigurno usvojiti i provesti. Na međunarodnom planu postoje razlike između dvije strukture. Evropske zemlje pod raznim utjecajem, ne postoji jedinstven pristup. Nisam sigurno da će EU raditi oštro kao SAD i Velika Britanija. Dodiku je stalo da politički opstane. Nije realno očekivati neki veliki zaokret u narednih nekoliko mjeseci kada je Dodik u pitanju”, kazao je Ivanić.

Potom je dodao:

“Mislim da on nije jedini koji pravi probleme. Da bi napravili probleme morate imati partnere koji prave probleme. Trojki on služi kao izgovor, pa i za masu stvari koji oni pogrešno rade. Sve što se u Srpskoj dešava rezultat je njegove politike. Uvlači RS u rizik, bez potrebe. Ne vidim u ovom trenutku dramatično na stolu, kada je u pitanju pozicija RS. Ne vidim pravnu osobu za ovakav sukob. Kada se puno očarate, brzo se razočarate. Kada se partneri raziđu dobijate negativne emocije, i tome trenutno svjedočimo”, kaže Ivanić.

Nakon što ste nedavno poručili kako nema ništa od mirnog razdruživanja, te da se raspao Dodikov brak s Amerikancima, lider SNSD-a uzvratio vam je uvredama da ste lažni profesor i štetočina. Kako odgovarate na ove Dodikove optužbe?

“Godinama sam u jednoj vrsti političkog dijaloga sa Dodikom. On kada nema argumente on koristi uvrede. Na uvrede ne želim odgovoriti, ne želim se na tom nivou sa njim obračunavati. Niti on zna šta je profesor, niti se ikada bavio tim. Spreman sam argumentima, ali uvredama i spuštanje na privatni nivo da to radim. Meni to ne treba. Meni je njega žao, malo jadno izgleda takvom vrstom retorike”, kazao je Ivanić,

Poslanici NSRS usvojili su juče Deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda usvojenoj na Svesrpskom saboru. Koja je težina ovog dokumenta?

“Ne mislim da ima nešto spektakularno novo. Mislim da je deklaracija nastavak priče o paralelnim vezama. U samom dokumentu ne vidim ništa što je opasno i suprotno Dejtonskom sporazumu. Ne bih tome davao sepktakularniji značaj. Mislim da je to jedno svojevrsno pretjerivanje. Ne mislim da će donijeti spektakularne pomake. Ne može donijeti neki napredak. Dodik je razumio poruke i zato je napravio neke informacije. U pitanju je korak nazad. ‘Razdruživanje’ podrazumijeva sporazum dvije strane. Ne postoje dvije strane koje su spremne na to. To je bio tipičan primjer Dodikove galame, a nikakvog poteza”, naveo je Ivanić.

Između ostalog, Mladen Ivanić je kazao da li može da dođe do rekonstrukcije državne vlasti.

“Nisam siguran u rekonstrukciju. Meni se čini da ovakav Dodik odgovara Trojci. Bolji nam je ovakav Dodik, nego pametni ljudi. To je njihova teza. PDP dobija ono što je njihovo pravo. Da bi se razdrzžila sadašnja većina, neko to mora pokrenuti. Meni je jasno da Trojki ovakav Dodik odgovara, i to neće niko pokrenuti. Trojka je dala četvrti mandat svojevrsno. Ni ne treba da sada ulaze u proces rekonstrukcije državne vlasti. Ne mislim da će doći do ozbiljnije promjene. Dodik je pristao na budžet, kada je u pitanju praktični dio imati dogovore, a po pitanju svega drugog neće. Sve će to tako biti do narednih izbora. Vjerujem da će se dogovoriti oko budžeta. Nema tu zajedničkog pristupa ni čemu. Nisam vidio jedinstvo oko neke teme. Možda nisam dobro informisan, ali ja nisam imao priliku da vidim”, kazao je Ivanić, zatim dodao:

“Ne vidim ni ličnosti niti politike koje su spremne da bi se nešto moglo uraditi. Nastavićemo ovako još naredne dvije godine. Vidjećemo krajnji rezultat i lokalnih izbora. Nadam se da Banjaluka ostati u rukama opozicije. Moj je osjećaj da bez obzira na sve Draško Stanivuković ima najveće šanse. Osjećam da je tako. Suštinska šansa za opoziciju je drugačija politika. Opozicija se mora jasno pokazati da je drugačija od onog što radi Dodik. Moraju pokazati da će RS otvoriti prema svijetu, da je neće zatvoriti. Opozicija mora pokazati da ne smije biti ovaj nivo korupcije. Da neće biti privilegovanih firmi. Sadržano mora da ide. Politika mora biti drugačija. Narod je umoran od ove vrste politike. Traže nešto drugo. Ukoliko se tome opredjele onda imaju šansu”, kaže Ivanić, piše N1.

Nastavi čitati

Politika

PRIJAVITE SE NA VRIJEME! Rok za registraciju birača iz inostranstva do 23. jula

Državljani BiH, ukoliko se žele prijaviti da glasaju iz inostranstva, potrebno je da podnesu svoju prijavu za glasanje izvan BiH na zvaničnoj internet stranici Centralne izborne komisije (CIK) BiH do 23. jula do ponoći.

Državljani BiH koji su se prijavili da glasaju izvan BiH na prošlim opštim izborima putem portala “e-izbori”, potrebno je da potvrde svoju prijavu, dopune eventualne izmjene ako ih je bilo i dostave potrebnu dokumentaciju, saopšteno je iz CIK-a BiH.

Kako bi birač podnio prijavu, neophodno je da do krajnjeg roka za podnošenje prijava za glasanje izvan BiH otvori korisnički nalog, prijavi se na portal “e-izbori”, unese podatke za prijavu za glasanje izvan BiH, priloži identifikaciona dokumenta i pošalje prijavu, piše Srna.
Do danas portalu “e-izbori” pristupilo je i otvorili nalog 17.018 korisnika, od čega 13.623 birača ispunjava uslove za glasanje izvan BiH, navedeno je u saopštenju.

Detaljne infomacije o postupku zainteresovani mogu pogledati u video-uputstvu na internet stranici CIK-a BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno