Connect with us

Politika

SRPSKA UVIJEK PRVA ZA STOLOM ZA PREGOVORE, BEZ SKRIVENIH MOTIVA! Da li je EU iskrena prema BiH?

Od samog svog začetka Evropska unija je bila klub za odabrane.

Industrijski razvijene zemlje, što se u modernom narativu izjednačava s boljim, demokratskijim. Kako je i sam Borel, šef diplomatije EU, svojevremeno izjavio: EU kao uređen vrt na jednoj i ostatak „divljeg, neuređenog svijeta” na drugoj strani. Mada je ta izjava nemušto objašnjavana i branjena, ona se ipak svodi upravo na takvu podjelu Evrope. Barem iz ugla njenog zapadnog dijela. Pri čemu se prvima divlji ne gade ako mogu da posluže njihovim ciljevima. Što se u četvrtak, 14. 12. 2023. godine, na sastanku Evropskog savjeta i pokazalo donošenjem odluke o otvaranju pregovora s Ukrajinom i Moldavijom.

Glasanju o ovoj odluci nije prisustvovao samo Viktor Orban, premijer Mađarske. Jedini glas razuma i osjećaja za realnost, jedini element iskrenosti u EU prema mnogim pitanjima koja muče Evropu i svijet.
Dvadeset godina od Solunskog samita, dvadeset godina obmana i obećanja, BiH se samo malo pomakla s mjesta na kojem je bila. Malo u pogledu prihvatanja od strane EU, ipak mnogo u pogledu situacije i uređenja od ratnih devedesetih do danas. I bez sumnje bi napredak bio još veći da nije bilo uplitanja sa strane, podmetanja koja su kočila svaki dogovor strana u BiH. Kao da nije bilo dovoljno što BiH kao društvo egzistira u stanju dubokih podjela, dolazili su nam strani namjerno, najčešće upravo iz te iste EU, koja jedva čeka da nas primi u svoj klub, i kvarili svaki interni dogovor i razumijevanje.

Dok se Srbi i Republika Srpska jedini krive za zastoj BiH na putu ka EU, Srbi i Republika Srpska u stvari jedini sve čine da do pozitivnog pomaka dođe. Uvijek prvi za stolom za razgovore, jasnih stavova, bez sakrivenih motiva, s jasnom političkom i svakom drugom porukom. Ali, ipak, uvijek i svakome krivi.

Ostali u BiH, prevashodno bosanski muslimani, sem punih usta prazne priče, za taj isti sto rijetko kad donose išta konstruktivno, sem obećanja i obmana. Zvuči poznato?!

Iako je članstvo u EU jedini politički i ekonomski cilj oko kojeg su u BiH saglasni svi lideri, sve partije i oba entiteta, građani odavno govore da od članstva nema ništa! Ne zato što BiH to ne može ili neće ili nije u stanju, nego zato što nas EU ne želi. Ili bar ne želi ovakvu BiH kakva je sad. A pošto isto tako ne želi da nas „prepusti” drugima, slijedi scenario koji nam već mjesecima zagorčava život i u kojem glavni glumac Kristijan Šmit, u ulozi visokog predstavnika, kroji sudbinu. Kroji BiH prema „šnitu” i mjeri Brisela i onih koji vladaju Briselom. Bez Republike Srpske.

Otuda oduzimanje imovine, oduzimanje nadležnosti, izmišljeni, skoro kafkijanski sudski procesi, uskraćivanje novca za razvojne projekte (jer zašto, uopšte, graditi nešto što ste već počeli da rušite?). Indikativno je da političko Sarajevo nije diglo glas ni zatražilo objašnjenje odluke za koju nije postojao ni konsenzus unutar EU – da se zemlji koja je u ratu preko noći dâ kandidatski status, a zatim donese i odluka o otvaranju pregovora, a cijelom jednom regionu koji i geografski i geopolitički pripada Evropi ponudi…. opet uslov, a šta drugo?

Možda problem Zapadnog Balkana, a time i BiH, jeste upravo taj što smo preblizu EU, pa je Brisel uljuljkan time da nemamo kud drugo.

Iskrenosti u politici može biti, ali je rijetko zaista i ima. Najčešća je na sastancima malog formata, iza zatvorenih vrata kada vam – pa i Srbima i Republici Srpskoj – svi priznaju da ste u pravu, ali da
oni, eto, ne mogu…

U nekoliko navrata je EU bila iskrena i prema BiH, ali u moru floskula na kojima su hiljade evropskih činovnika izgradili karijere i stekli imetak kakav bi rijetko kad i gdje, osim službujući u BiH, mogli steći – ta se iskrenost istanjila do pucanja. A i naša se nada istanjila od upinjanja da ispunimo sve zadate uslove i postignemo sve zadate standarde.

Novi izbori u EU u 2024. godini donijeće, nadamo se, jednu novu generaciju političara s više integriteta i hrabrosti. I više iskrenosti. Ne prema BiH, već prema EU, i stanju u Evropi u cjelini. Kada EU bude u stanju da samoj sebi prizna neke stvari, pa i svoje greške, možda će i za Zapadni Balkan i BiH, a time i Republiku Srpsku, biti mjesta u njoj. I da zaista ta nova EU bude po mjeri svih i za sve. I one koji su u njoj i one koji čekaju da joj se pridruže, kao ravnopravni partneri.

Nama Srbima ostaje da ostanemo čvrsti u vrijeme izazova i turbulencija, da ostanemo čvrsti u svojim pozicijama, ali uvijek za razgovor i dogovor, kao i dosad. Republika Srpska i sve u vezi s njenim očuvanjem u punom je kapacitetu naša crvena linija od koje ne odstupamo. Tom cilju je sve podređeno i oko toga nema pregovaranja.

(The Srpska Times)

Politika

ĐAJIĆ NA SUĐENJU ZELJKOVIĆU! “Nisam vidio da sam kamere platio 280 000 MARAKA”

Generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Republike Srpske Vlado Đajić kazao je u banjalučkom Okružnom sudu da je odluku o potrebi nabavke termalnih kamera donio tim ove ustanove, a da mu optuženi Branislav Zeljković nije sugerisao ništa i da sa njim nije o tome pričao.

– Dnevno popijem 30 do 50 kafa i Zeljković je jedan od rijetkih sa kojima nisam popio kafu – kazao je Đajić.

On je bio svjedok Republičkog tužilaštva u predmetu “korona ugovori” protiv Zeljkovića, inače bivšeg direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske koji je nabavljao kamere.

U ovom slučaju, osim Zeljkovića, optuženi su direktori firmi “Prokontrol” iz Banjaluke Slavko Bojić i “Promeding” iz Laktaša Dragan Dubravac, te vlasnik Turističke agencije “Travel for fan” Saša Marković. Optužnicom je obuhvaćen i bivši direktor banjalučke firme “Sineks laboratorija” Sani Crljić. Terete ih za zloupotrebe u nabavci medicinske i zaštitne opreme u vrijeme pandemije virus korona čime su oštetili budžet Srpske za više od 1,3 miliona KM.

– Kamere su nabavljene, bile su ispravne i odradile su svoju funkciju. Zahtjev za njihovu nabavku sam diktirao, a sekretarica je kucala. Zahtjev je poslat Institutu za javno zdravstvo koji je po odluci Kriznog štaba i premijera, bio zadužen za nabavke sve opreme u vrijeme pandemije – rekao je Đajić.

Istakao je da sa Zeljkovićem nije razgovarao o kamerama ni prije ni poslije nabavke.

Pojasnio je da je tim UKC –a Srpske donio odluku o nabavci šest stacionarnih i 20 ručnih termalnih kamera.

– Nabavka je bila opravdana u cilju borbe protiv kovida čiji je jedan od simptoma visoka temperatura. Termalne kamere su postavljene na ulaze i mogle da izmjere temperaturu više osoba i odradile su posao, a i dan danas su gore – rekao je Đajić. Republički tužilac Sanja Tadić – Stojisavljević mu je pokazala pedračun firme “ARS Sistemi” za nabavku šest stacionarnih termalnih kamera vrijednih 180.000KM i 20 ručnih vrijednosti 100.000 KM te pitala da li je to vidio.

– Nisam imao vremena da se bavim time, to su sve službe radile- rekao je Đajić.

Tužilac ga je pitala da li je znao da imaju i drugi ponuđači termalnih kamera i da li se bavio time, Đajić je odgovorio da za to nije imao vremena.

Istakao je i da nije kontaktirao sa direktorom firme “ARS Sistemi” Vladimirom Vuletićem i da ne zna kako je on znao koje kamere trebaju UKC-u.

Tužilac je rekla da je u istrazi kazao malo drugačije, odnosno da je moguće da je Vuletić za nabavku čuo od nekog iz tima UKC-a koji je o tome raspravljao. Đajić je potvrdio da je to moguće da je tako, ali da to ne zna i da on ništa Vuletiću nije rekao.

Drugi svjedok tužilaštva Vladimir Mašić rekao je da Institut za javno zdravstvo nije bio spreman da preko noći postane centralni organ za nabavke svih medicinskih sredstava koja su bila neophodna u vrijeme pandemije virusa korona.

Svjedok Mašić, koji je u vrijeme pandemije bio referent za pravne poslove u Institutu, kazao je da mu je koleginica Zora Bilić donijela dokumentaciju o nabavci kamera i da je to samo potpisao.

– Rekla je da to treba hitno da se uradi i tada nisam detaljno ni pregledao o kojim dokumentima se radi i koja je cijena nabavke. Sve sam saznao kada je policija došla u Institut, jer sam tada od kolega ekonomske službe tražio da mi dostave svu dokumentaciju – kazao je Mašić.

Naglasio je da mu je bilo čudno da je ponuda stigla u 9.20 časova, a da se komisija sastala u 10.05 časova i da je odluka o javnoj nabavci donesena u 10.20 časova.

– Bilo mi je čudno, jer je pauza u Institutu od 10 do 10.30 časova. Odgovorno tvrdim da Zeljković nije bio na tom sastanku – rekao je Mašić. Zeljković je svjedoka upitao da li je bio upoznat sa preporukama za korišćenje pauze za vrijeme kovida 19.

-Ne sjećam se tih preporuka – kratko je rekao Mašić, na šta ga je Zeljković podsjetio da su pauzu mogli koristiti u toku dana kada žele, ali da ne idu svi u periodu kao inače.

Zeljkovićev branilac Jadranka Ivanović upitala je Mašića da li je njen klijent Zeljković ikada vršio pritisak na radnike u Institutu i naređivao koliko kojih kamera trebaju nabaviti, a Mašić je rekao da nije.

Nastavi čitati

Politika

JOŠ JEDNA KADROVSKA PODJELA FUNKCIJA! SP preuzeo Zavod za transfuziju

Predsjednik gradskog odbora Socijalističke partije i diplomirani ekonomista iz Gradiške Strahinja Jurišić zvanično je na čelu Zavoda za transfuzijsku medicinu Republike Srpske zamijenio univerzitetsku profesoricu i specijalistu transfuziologije Gordanu Guzijan.

Rješenje o Jurišićevom imenovanju za v.d. direktora ove zdravstvene ustanove na period od dva mjeseca objavljeno je Službenom glasniku RS broj 42 od 17. maja, a stupilo je na snagu dan nakon objavljivanja, navodi Capital.

Vlada RS, navodi se u Službenom glasniku, odluku o razrješenju Guzijanove i imenovanju Jurišića donijela je na svojoj 67. sjednici održanoj 25. aprila.
Docenta na Katedri za transfuzijsku medicinu Medicinskog fakulteta u Banjaluci i doktoricu koja je čitav radni vijek provela baveći se transfuzijom na čelu Zavoda za transfuzijsku medicinu tako je zamijenio predsjednik Sportsko-ribolovnog društva “Amur” i rukovodilac filijale APIF-a u Gradišci bez ikakvog radnog iskustva u zdravstvu.

Nastavi čitati

Politika

DODIK TVRDI DA priča o rezoluciji o Srebrenici poprima DRAMATIČNE OBRISE!

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da priča o rezoluciji o Srebrenici poprima dramatične obrise i da Srpska ne želi eskalaciju i nasilje, ali da će njene političke odluke biti veoma osvješćujuće za Bošnjake u Sarajevu.

– Muslimani u Sarajevu pokušavaju da to minimiziraju pričom kako se tu ne pominje narod, a sve što su uradili jeste da se upravo želi, posredno i neposredno, da srpski narod bude moralno diskvalifikovan – rekao je Dodik nakon sastanka rukovodstava Srbije, Srpske i predstavnika Srba iz regiona u Beogradu.

On je rekao da žele da moralno diskvalifikuju srpski narod do mjere da će sigurno u narednih nekoliko godina nastojati da pišu u školske programe o tom i izdignu na sasvim drugi nivo koji je sada prikriven.

– Vidjećete da će oni odmah nakon donošenja rezolucije silnim manifestacijama pokušati da to etabliraju, da kažu da jeste tako – naveo je Dodik.

On je istakao da je rezolucija odjednom nametnuta tema koja će u BiH do te mjere zatrovati odnose između Srba i Bošnjaka da će gotovo biti nemoguće graditi nekakve zajedničke politike, ni bilo kakav zajednički način.

– Nakon ove moje izjave opet će reći kako ja zagovaram da to ne može. Ne zagovaram ja, nego vi pokušavate rezolucijom da stavite etiketu mom narodu da je veoma loš, da je na sramnoj strani istorije. Ja to ne želim i ne mislim da je to tačno, ne mogu to da prihvatim – rekao je on, dodajući da neće da sarađuje sa onima koji stavljaju etiketu srpskom narodu ili da će sarađivati samo onoliko koliko je interes srpskog naroda u Srpskoj.

Dodik je rekao da je na sastanku bilo riječi i o svesrpskom saboru koji će biti održan 8. juna.

– Bilo je interesantno čuti kako ko razmišlja o modalitetu, platformi koju ćemo kreirati, o obuhvatu ljudi koji treba tu da budu. Uglavnom ono što je jasno tu će biti predstavnici javne vlasti i srpski predstavnici iz Srpske i Srbije, ali i oni drugi iz zemalja u regionu, Srbi koji su učesnici parlamentarnog života – rekao je on.

Prema njegovim riječima, važno je da će to biti i na nivou akademija nauka, biće održane i posebne sesije, kao i posebne sesije udruženja, kulturno-umjetničkih društava.

Nastavi čitati

Aktuelno