Connect with us

Banjaluka

LAKŠI DOLAZAK DO POTREBNIH INFORMACIJA: Rodni list, sve što vas zanima

Gradska uprava Banja Luka nastoji da građanima omogući lakši dolazak do potrebnih informacija o uslugama i poslovima koji se mogu obaviti u Gradskoj upravi. U komunikaciji administracije i građana znaju se desiti nesporazumi do kojih dolazi usljed stručnih izraza koje koriste službenici i procedura koje se primjenjuju u javnoj upravi, a građani nisu dužni da ih poznaju. Uloga gradske administracije je i da građanima omogući, na razumljiv i efikasan način, zadovoljavanje njihovih potreba. Tim povodom je nastao i ovaj tekst na temu izdavanja rodnih listova.

Radi se o jednom od najviše traženih dokumenata koje izdaje Gradska uprava, a kako bi se uštedilo vrijeme građanima, u nastavku teksta donosimo odgovore na 7 najčešćih pitanja o rodnom listu:

-šta je rodni list i zašto je bitan?

-koji je rok važenja rodnog lista?

-kako i gdje se može izvaditi rodni list?

-kome se može izdati rodni list i kako se izdaje?

-može li se rodni list koristiti u inostranstvu?

-da li se rodni list plaća?

-ko i kako vrši upis novorođene djece?

1. Šta je rodni list i zašto je bitan?

Rodni list je naziv koji se najčešće upotrebljava za dokument koji se zvanično zove Izvod iz matične knjige rođenih (Izvod iz MKR). U slučaju Republike Srpske radi se o jednom istom dokumentu, dok su npr. u Hrvatskoj to dva različita dokumenta.

Izvod iz MKR je javna isprava kojom se dokazuju činjenice i podaci upisani u Matičnoj knjizi rođenih, i to su podaci o ličnom stanju građanina:

-podaci i činjenice koji nastaju pri rođenju – ime, prezime, pol, datum, mjesto i čas rođenja, podaci o roditeljima, državljanstvo, JMB, a mogu se navesti i podaci o vjeroispovjesti, nacionalnosti i slično;

-činjenice koje utiču na lično stanje, a dešavaju se tokom života – utvrđivanje očinstva, starateljstvo, brak, promjena pola, imena i drugo;

-činjenica smrti.

Izvod treba da sadrži podatke o ličnom stanju građanina, koji proizilaze iz činjenica i podataka upisanih u matične knjige do dana izdavanja izvoda.

2. Koji je rok važenja rodnog lista?

Izvod iz MKR nema ograničen rok važenja. Ova napomena vezana za neograničen rok trajanja dokumenta važna je i građanima i institucijama koje kojima se ovaj dokument predaje kao dokaz o činjenicama upisanim u matičnu knjigu. Rodni list izvađen nakon 2010. godine ima neograničenu dokaznu snagu, ako u međuvremenu nije došlo do promjene činjeničnog stanja.

Odgovornost za upotrebu izvoda koji ne sadrži posljednje podatke upisane u matičnu knjigu snosi lice koje ga stavi u pravni saobraćaj.

Drugačije postupanje moguće je samo kada je u pitanju zaključenje braka i to za ono lice koje nije rođeno na teritoriji Republike Srpske, pa se provjera podataka u matičnoj knjizi ne može izvršiti kroz uvid u bazu podataka. Tada se traži originalni izvod iz MKR novijeg datuma.

3. Kako se i gdje može izvaditi rodni list?

Rodni listovi se izdaju od strane matičara u gradskoj ili opštinskoj upravi bilo kojeg grada/opštine u Republici Srpskoj.

U Banjoj Luci se rodni listovi mogu izvaditi:

-u zgradi Gradske uprave, u prijemnoj kancelariji – soba 16, (Trg srpskih vladara br. 1), svakim radnim danom od 08:00 do 20:00 časova;

kontakt telefoni: 051/244-444, lokal 635

-u Uslužnom centru Borik, ul. Bulevar Živojina Mišića br. 31,

svakim radnim danom od 08:00 do 20:00 časova;

kontakt telefon: 051/258-262;

-u Uslužnom centru Starčevica, ul. Josifa Pančića br. 4, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 časova;

kontakt telefoni: 051/435-530, 435-531;

-na šalteru Gradske uprave u prostorijama „CIPS“ (šalter sala MUP RS), ul. Kralja Petra I Karađorđevića br. 5,

svakim radnim danom od 07:00 do 20:00 časova;

-u mjesnim kancelarije na području grada (16 mjesnih kancelarija) – pregled mjesnih kancelarija dostupan je na: https://www.banjaluka.rs.ba/gradska-uprava/mjesne-kancelarije/.

Ako je osoba rođena na području Republike Srpske ili naknadno upisana u matične knjige, rodni list se može izvaditi u bilo kojoj opštini/gradu Republike Srpske. To je omogućeno kroz postojanje Centralnog sistema za elektronsku obradu podataka i čuvanje drugog primjerka matičnih knjiga u elektronskom obliku. Svaki matičar u Republici Srpskoj ima pristup ovom sistemu i, ukoliko se osoba nalazi u sistemu i ukoliko su podaci verifikovani-potvrđeni, može izdati rodni list.

Rodni listovi širom Republike Srpske mogu izdavati isključivo licima rođenim na teritoriji Republike Srpske i licima čiji su upisi iz inostranstva, kao upisi naših državljana, izvršeni u matičnim knjigama nadležnih matičnih službi na teritoriji Republike Srpske, ali ne i licima rođenim (ili upisanim u knjige rođenih) na prostoru Federacije BiH, ili Distrikta Brčko (baze nisu međusobno uvezane, a propisi su na entitetskom nivou).

Usljed toga,  ne postoji mogućnost da se licima koja su mijenjala entitetsko državljanstvo izda rodni list bilo gdje drugdje nego, isključivo, na teritoriji Federacije ili Distrikta Brčko, u zavisnosti gdje su upisani u knjige rođenih.

Banjaluka

TUGA: Služen parastos na spomeniku 12 BEBA na Novom groblju u Banjaluci

U Banjaluci se obilježavaju 33 godine od smrti 12 banjalučkih beba u Kliničkom centru, koje su umrle zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika.

Služen je parastos na spomeniku 12 beba na Novom groblju u Banjaluci, nakon čega će biti ploženo cvijeće na spomen-obilježje “Život”.

Odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima.

Agonija je prekinuta probojem koridora i spajanjem banjalučke regije sa ostalim dijelovima Republike Srpske i Srbije.

Trinaesta beba Slađana Kobas izgubila je bitku za život sa 14 godina, a četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život, prenosi RTRS.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ: “OVAJ SPOMENIK NE ĆUTI, ON VJEČNO PLAČE!” Obilježene 33 godine od smrti 12 beba

Polaganjem vijenaca i cvijeća na spomen-obilježje “Život” u centru Banjaluke danas je obilježeno 33 godina od smrti 12 beba u Kliničkom centru u Banjaluci, koje su umrle zbog nedostatka kiseonika za inkubatore.

Željka Tubić, sekretar Udruženja “12 beba” i majka jedne od nastradalih beba, kazala  je da je ovo period kada srpski narod, nažalost, obilježava mnoge godišnjice stradanja.

– Pored svih apela i molbi da se kiseonik dostavi, te 1992. godine počinjen je zločin o kojem je čuo cijeli svijet – ubijeno je naših 12 beba. Danas, 33 godine kasnije, naše bebe stoje na braniku otadžbine i upravo njihova žrtva bila je znak da Vojska Republike Srpske mora krenuti u našu odbranu – kazala je Tubićeva i dodala:

S ovog mjesta svake godine šaljemo poruku – da se nikada više ne ponovi ovakav zločin. Naše zvjezdice će zauvijek sijati u našim srcima, a dok ima sjećanja – one će živjeti – kazala je ona.

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac rekla je da se ovaj strašan zločin nikada ne smije zaboraviti.

-Kada bismo mogli da vratimo vrijeme, da se vratimo u taj maj 1992. godine, kada su majke rađale svoju djecu, svi bismo uradili isto što i one – vapili za pomoć, molili da se spasu životi nevinih beba. Da su moćnici tada čuli njihove jauke, njihove molbe, možda bi sve bilo drugačije. Ali tada su radili o našoj glavi – i stradala su nevina djeca – kazala je ona.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković kazao je da svaki spomenik nešto govori, ali ovaj plače.

– Svaki spomenik nešto govori, ali ovaj – ovaj spomenik plače. Plače jer priča o 12 beba koje su trebale da upoznaju svijet. O 12 života koji su mogli da budu, ali nisu – jer im to nije dozvoljeno. Plače i zbog međunarodne zajednice, one iste koja danas govori o ljudskim pravima, a tada je ostala nijema. Samo jedan poziv, samo jedna odluka mogla je spasiti živote. Nije se radilo samo o tih 12 beba – to je značilo 12 djetinjstava, 12 odrastanja, 12 budućnosti. Danas bi svako od njih trebalo da ima svoj život, svoje snove, svoje porodice. Ali to im nije dozvoljeno. I zato ovaj spomenik ne ćuti – on vječno place – kazao je Stanivuković.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je stradanje banjalučkih beba najveći zločin i tragedija koja se ne smije ponoviti.

– Najveći zločin u sudskoj praksi je gušenje, a ako je to gušenje bebe, to je onda zločin nad zločinima. Nisam siguran da ćemo dočekati dan kada će se svijest i odgovornost za ovaj zločin pojaviti ili doći pred neki sud, ali sam siguran da smo svi svjesni da nam se to nikada više ne smije dogoditi – kazao je Stevandić.

Iz Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, koja je organizator obilježavanja, podsjećaju na nehumanu i necivilizovanu odluku svjetskih moćnika iz 1992. godine kojom je onemogućen transport kiseonika za Banjaluku zbog čega je u Kliničkom centru Banjaluka umrlo 12 beba.

– Trinaesta beba umrla je 13 godina kasnije, dok je četrnaesta beba preživjela sa teškim mentalnim i fizičkim oštećenjima – podsjećaju iz ove organizacije.

Naime, odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima.

Prva beba umrla je 22. maja 1992. godine, nakon čega je uslijedila agonija i smrt ostalih beba.

Do 19. juna iste godine u Banjaluci je umrlo 12 beba koje su postale simbol kršenja ljudskih prava i neljudskosti međunarodne zajednice.

Trinaesta beba Slađana Kobas izgubila je bitku za život sa 14 godina, a četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ NAKON SJEDNICE KOLEGIJUMA: Počela sanacija kula na tvrđavi Kastel

Gradonačelnik Draško Stanivuković održao je redovnu sjednicu kolegijuma sa načelnicima i šefovima odsjeka, te je poručio kako Banja Luka nastavlja da se razvija i da ide naprijed.

-Razgovarali smo o ključnim projektima za naš grad. Naime, počela je sanacija dvije kule na tvrđavi Kastel. Naredne sedmice, ukoliko vremenski uslovi dozvole, počinje izgradnja amfiteatra na otvorenom kod Pravnog fakulteta. Radovi na izgradnji i uređenju staza na Trešnjiku teku dobrom dinamikom – rekao je on.

Istakao je i to kako je počeo je drugi krug košenja javnih zelenih površina, te da je u toku sanacija saobraćajnica po unaprijed utvrđenom rasporedu.

-Na Centralnom spomen-obilježju u petak počinju radovi na parternom uređenju – postavljanju granita. Aktivno radimo na izradi strategije za povećanje prihoda Grada. Projekat rekonstrukcije vodovoda Tunjice 1 i 2 je spreman i čeka podršku odbornika. Nastavljamo dalje još snažnije, za Banju Luku koja se gradi, napreduje i ide naprijed – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno