Connect with us

Društvo

OVO SU MALI TRIKOVI za nabavku namirnica koji će vam UŠTEDJETI novac

Planiranje pravljenja obroka i kupovine hrane, iako se na prvi mah čini kao vrlo jednostavan, zapravo je jedan od najtežih zadataka pri vođenju domaćinstva.
Često se dešava da zaboravimo šta smo htjeli kupiti kad uđemo u market, a još češće da kupimo nešto što nam ne treba i da nagomilamo sitne troškove.

U nastavku pročitajte nekoliko savjeta i trikova kako da obavite nabavku brže i efikasnije, a da pri tome sačuvate kućni budžet koliko god je to moguće.

Napravite spisak namirnica

Zdrav način života je cilj većine ljudi, a put ka njemu dobrim dijelom zavisi od ishrane. Ne zavaravajte se da ćete se sjetiti da kupite svaki artikl kada dođete u prodavnicu. Preporučljivo je da se stvari zabilježe kako ne biste zaboravili, a samim tim i kako biste izbjegli da kupujete namirnice koje vam nisu potrebne.

Vodite računa o kupovini kvarljive hrane

Bilo koja kvarljiva roba ne bi trebalo da ostane predugo u vašoj kuhinji. Hrana gubi kvalitet i može postati opasna ako se dugo ne upotrijebi. Najbolji savjet za kupovinu kvarljivih namirnica jeste da ih kupite u količinama koje su vam potrebne. Ne kupujte ih po procjeni jer bi se mogle pokvariti prije nego što trepnete. Osim što će vam pomoći da ne pravite haos u frižideru, kupovina tačno određene količine hrane značajnije će uticati na količinu starije hrane koja se svakodnevno baca.

Kreiranje budžeta

Količina novca koju imate je dovoljna da znate šta ćete uključiti u svoj budžet za namirnice. Imati tačno određenu količinu novca čini kupovinu zanimljivom jer nećete ostaviti nijednu stavku na listi nekupljenu. Da biste ušted‌jeli više na kupovini namirnica, pogledajte popuste i kupone.

Kupujte proizvode u grupama ili većim količinama

Proizvodi “na veliko” su većinom jeftiniji u prodavnicama. Imajte na umu, ovo nije u suprotnosti sa pravilom da treba da kupite samo količine koje su vam potrebne za kvarljive namirnice. Ne morate da kupujete kvarljive namirnice u velikom količinama ukoliko ih ne možete očuvati svježima. Takođe, prvo provjerite da li u svom domu imate mjesto na kojem možete da odložite višak kupljene hrane i da vam neće smetati do narednog kuvanja ili kupovine.

Kupujte sredinom sedmice

Jedno od najučestalijih pitanja je kada i gd‌je obaviti kupovinu. Uobičajena praksa da je vikend najbolji za kupovinu je zapravo najgore vrijeme. Idealno vrijeme za kupovinu namirnica treba da bude sredinom sedmice i trebalo bi da se obavi rano ujutru. Takođe ne bi bilo loše da saznate kada će vaša lokalna trgovina obnoviti zalihe. Ako to znate, moći ćete da dobijete najsvježije artikle.

U kupovinu punog stomaka

Ideja kupovine namirnica sa punim stomakom je da ne kupujete višak prehrambenih proizvoda koji vam neće biti potrebni. Ako se odlučite za kupovinu namirnica kada ste gladni, vjerovatno ćete kupiti više nego što vam je potrebno. Rezultat toga je da trošite više novca nego što je neophodno, ali i da rasipate hranu, jer je velika vjerovatnoća da nećete uspjeti da pojedete sve što ste kupili.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje pretežno sunčano i malo toplije vrijeme, uz dnevni razvoj oblačnosti i moguću slabu kišu ponegdje.

U ranijim jutarnjim časovima uz rijeke i po kotlinama moguća je magla, dok se tokom noći i jutra na nedjelju očekuje porast oblačnosti, prvo na zapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, a u Hercegovini slaba do umjerena bura, povremeno pojačana.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od sedam do 13, u višim predjelima od pet, a dnevna od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeniCelzijusovih .

Nastavi čitati

Društvo

POKAŽIMO DA NAM JE SRPSKA U SRCU I MISLIMA: Podsjetnik da to što se desilo ne smije nikad da nam se ponovi

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, Isidora Graorac istakla je kolik je važno da Banjaluka ali i čitava Srpska dobije centalno spomen-obilježje.

– Jako je važno da postoji spomen obilježje za sve poginule u proteklom odbrambeno otadžbinskom ratu. Ne sam zabog onih koji su izgubili svoje najmilije nego i zbog ljudi koji će doći u Republiku Srpsku, jer je to način da im se prenese priča o stradanju srpskog naroda. To je jedan podsjetnik da to što se desilo ne smije nikad da nam se ponovi – istakla je Graorac za Blink.

Ona je pozvala sve građane da dođu sutra na obilazak radova na ovom važnom spomeniku.

– Pozivam građane čitave Republike Srpske da dođu i obiđu radove. Da na taj način iskažu jedinstvo i pokažu da je Srpska svima nama i srcu i mislima – zaključila je Graorac.

Nastavi čitati

Društvo

Srpskoj prijeti gubitak pola MILIJARDE MARAKA

Energetski sektor u Republici Srpskoj trpi značajne finansijske udarce, a u prilog ovoj tvrdnji, govori činjenica da je Srpska u 2024. godini definitivno izgubila dva arbitražna spora, zbog kojih će dvjema slovenačkim kompanijama morati da isplati sa kamatama nešto manje od 340 miliona maraka.

Ali, tu nije kraj problemima, jer Republici prijeti još jedan arbitražni spor, ovoga puta sa Hrvatskom, a u igri je ponovo 200 miliona KM, koliko u vidu odštete od Rudnika i termoelektrane “Gacko” planira da traži “Hrvatska elektroprivreda” (HEP).

Prvo ćemo se ukratko posvetiti onome što je već izgubljeno.

Naime, 1. maja ove godine, Arbitražno vijeće u Londonu odbacilo je zahtjev Republike Srpske, odnosno BiH, da se poništi arbitražna odluka kojom je Srpska bila obavezana da isplati 90 miliona KM odštete slovenačkoj kompaniji “Vijadukt”, zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu, a koji je potpisan 2004. godine.

Ovo je za portal “Capital” potvrdio Predrag Baroš, pravni zastupnik “Vijadukta”.

Kompletan slučaj datira iz 2004. godine, kada je Vlada Republike Srpske sa “HES Vrbas”, potpisala ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju “HE Krupa” i HE “Banjaluka – Niska”, vrijedan 165 miliona KM.

Međutim, uslijedili su protesti građana Banjaluke, koji su se protivili projektu, što je dovelo do toga da se nije realizovao do 2015. godine, čime je ugovor raskinut.

Zbog raskida ugovora, kompanija “Vijadukt” iz Slovenije, koja je većinski vlasnik “HES Vrbas”, podnijela je Vladi Srpske odštetni zahtjev vrijedan 46 miliona evra (90 miliona KM). Pošto do dogovora nije došlo, “Vijadukt” je 2016. godine podnio zahtjev za arbitražu sa BiH u Vašingtonu.

Drugi poraz od Slovenaca potvrđen je u januaru ove godine.

Tada su predstavnici Rudnika i termoelektrane Ugljevik, “Elektrogospodarstva Slovenije” i Holdinga “Slovenske elektrane” potpisali tri ugovora povodom arbitražnog spora koji je trajao deceniju i po, između ugljevičkog preduzeća i slovenačke elektroprivrede, a kojim je traženo da RiTE, odnosno “Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS), treba da plati 67 miliona evra (131 milion KM), na ime prouzrokovane štete po osnovu neisporučene trećine proizvedene električne energije, za period od 12. juna 2011. godine, do 31. decembra 2021. godine.

Srpska se ugovorima obavezala da će novac iz svojih sredstava platiti ERS u 14 polugodišnjih rata, kao i da će iz RiTE Ugljevik isporučivati trećinu proizvedene struje Sloveniji, sve dok bude radila. Međutim, to nije sve.

RiTE Ugljevik će takođe morati da plati i kamatu zbog neisporučene struje, a ona iznosi dodatna 58,2 miliona evra, odnosno oko 116 miliona KM.

Sličan problem sa neispunjenim obavezama koje se tiču isporuke struje ima i Rudnik i termoelektrana (RiTE) Gacko, s tim da oni muku muče sa Hrvatima.

“Nezavisne novine” već su pisale o čemu se radi, ali nije zgoreg podsjetiti da “Hrvatska elektroprivreda” od RiTE Gacko traži 100 miliona evra (oko 200 miliona maraka) i kamate na ime obeštećenja po osnovu ulaganja u izgradnju termoelektrane iz osamdesetih godina prošlog vijeka.

Tada se RiTE obavezala da će Hrvatskoj isporučivati jednu trećinu proizvedene struje, a obaveze su redovno plaćane do 1992. godine, kada je počeo rat u BiH.

HEP je na tom planu 2017. godine, poslao zahtjev za mirno rješavanje spora Savjetu ministara BiH (mirno poravnanje), tražeći da im se na ime odštete plati 100 miliona evra. Međutim, od tada se situacija nije pomjerila sa mrtve tačke, pa se hrvatska strana okrenula namjeri da pokrene međunarodni arbitražni spor.

“Nezavisne” od rukovodstva RiTE Gacko nisu uspjele saznati da li ima novih informacija u vezi s ovim pitanjem, a isto smo prošli u pokušaju da dobijemo stav od Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva Republike Srpske.

Vrijedi podsjetiti da je Radovan Višković, premijer Srpske, najavio da će, ukoliko HEP krene u arbitražu, Republika Srpska pokrenuti protivtužbu, kojom bi tražila da joj Hidroelektrana (HE) Plat kod Dubrovnika, a koja je dio hidrosistema Trebišnjica, nadoknadi preuzetu i nenaplaćenu električnu energiju od 1994. godine.

Ekonomista Slaviša Raković ističe za “Nezavisne” da će Srpska preživjeti gubitak novca, ali da je šteta nenadoknadiva u smislu da su se tim parama mogli pokrenuti novi projekti. Stava je da u ovom slučaju ne možemo na isti način gledati na slučajeve u Ugljeviku, Gacku i Banjaluci, jer se radi o različitim periodima.

“Da se radilo po propisima, u Vrbasu nikad ne bismo došli u situaciju da imamo spor. To je zaista vrijedno istrage da se vidi zašto je došlo do toga i neko bi trebalo da odgovara”, smatra Raković, dodajući:

“Ugljevik je izgubio. Što se tiče RiTE Gacko, tu imamo mnogo kompleksnije odnose sa HEP-om, jer se u isti koš u taj slučaj mogu staviti i Hidroelektrane u Dubrovniku”.

Raković kaže da je ključ svega ispitati gdje godinama nestaju milioni maraka iz javnih energetskih preduzeća te da Srpska u bilo kom trenutku može biti suočena sa nekom arbitražom, ukoliko sa druge strane projekta stoji neki strani investitor.

“Uzmite samo Rašida Serdarova, evo, ja čekam da on počne da tuži za bilo šta. Ne bi me čudilo. Podsjetiću vas i na to da je kroz IRB RS nestalo 300-400 miliona KM, pa nikom ništa. Kad nestane neki novac, treba da se zapitamo gdje je on ispario, pa nije u termoelektrani. Kako vrijeme prolazi, trag novca se uništava, a niko ne odgovara za to”, upozorio je Raković.

Nastavi čitati

Aktuelno