Connect with us

Svijet

SKRIVENA PORUKA: Šta se krije iza DRAMATIČNOG upozorenja Džoa Bajdena o RUSIJI I BALKANU

Ako Rusija pobijedi Ukrajinu, šta mislite šta će se dogoditi u balkanskim zemljama, postavio je pitanje Džo Bajden, američki predsjednik i praktično otkrio još jedan razlog zbog čega Zapad ne odustaje od pomoći Kijevu.

Analitičari ocjenjuju za “Blic” da izjavu Bajdena treba ozbiljno shvatiti i da Zapad ne želi da Balkan ostane “enklava pod ruskim i kineskim uticajem”.

Bajden je na konferenciji u Bijeloj kući bio otvoreniji nego ikad do sada pa je rekao da bi “ukidanje finansijske pomoći Ukrajini moglo dovesti do krize u zemljama Balkana”.

– Ako odemo, a Rusija izdrži njihov napad i pobijedi Ukrajinu, šta mislite da će se dogoditi u balkanskim zemljama? Šta mislite da će se dogoditi od Poljske do Mađarske – upitao je Bajden i upozorio da bi takva situacija “promijenila dinamiku”.

Kako bi ta “promjena dinamike” i pobjeda Rusije u ratu u Ukrajini mogla da utiče na naš region – tema je koja se sve više nameće kako rat na istoku Evrope sve duže traje.

Srećko Đukić, bivši diplomata, kaže za “Blic” da izjava Bajdena zaslužuje duboku i svestranu analizu.

– Sigurno ne može da veseli činjenica da Zapadni Balkan dolazi u fokus međunarodne pažnje i da se o tome uveliko govori ne samo u Americi nego u cijelom svetu, Rusiji, NATO, Ukrajini, o tome je pričao i Volodimir Zelenski. To je dokaz da se Zapadni Balkan nalazi u složenom geografskom i političkom položaju – navodi Đukić.

Kako kaže, Bajdenovo upozorenje je sad možda eksplicitnije od svega što je do sada rečeno.

– Međutim, to nije iznenađenje. Još je 2015. godine tadašnji šef Stejt departmenta Džon Keri govorio da se Balkan nalazi na liniji vatre u odnosima SAD i Rusije. Kasnije su stizale izjave sa Zapada da je na Zapadnom Balkanu primjetan maligni uticaj Rusije. Praktično na svake dvije-tri godine imamo slična upozorenje. Očigledno u regionu ima puno podvodnog kamenja, a mi to previđamo i vjerujemo da su mir i stabilnost nešto što nam je dato. Da se nešto krupno dešava oko nas to je sigurno – ocjenjuje Đukić.

– Bajden je izgovorio to na konferenciji, znao je šta će reći i poslao je jasnu poruku Zapadnom Balkanu. Ako postavimo pitanje ko je na Zapadnom Balkanu u EU vidjećemo da nije niko. Ako se zapitamo ko je na Zapadnom Balkanu u NATO to su Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Suštinski je i Kosovo u NATO jer ta alijansa garantuje bezbjednost na toj teritoriji. Faktički ostaju samo BiH i Srbija – analizira Đukić.

Bivši diplomata ne očekuje da se skoro završi rat u Ukrajini.

– Moje je duboko uvjerenje da je prisutna velika ruska propaganda i da se precjenjuje ruska moć, a da se strahovito potcjenjuje zapadna vojna, ekonomska i finansijska pomoć. Ne treba ni precijenjivati rusku ni potcjenjivati evropsku moć. Treba istini pogledati u oči. Ako je Rusija sa 140 miliona stanovnika i BDP od 1.500 milijardi dolara u stanju da pobijedi EU sa 500 miliona stanovnika i BDP od 17.000 milijardi dolara nek pobijedi – navodi Đukić.

Kako kaže, očigledno se namjerno vodi rat iscrpljivanja.

– Pa ko duže izdrži ljudski, materijalno, oružano, finansijski. Hladni rat imali smo 45 godina, a ovaj vreli rat traje dvije godine pa ćemo vidjeti koliko će da traje i ko će na kraju izdržati – zaključuje Đukić.

I Zoran Milivojević, diplomata, smatra da američki predsjednik ništa slučajno ne izjavljuje.

– Na Balkanu se vrte američki geostrateški interesi i ciljevi jer se Balkan nalazi u središtu prostora transatlantske zajednice i okružen je NATO alijansom, ali i pod uticajem Rusije i Kine. Zbog toga Zapad želi da se što prije zaokruži balkanska priča i to još za vrijeme ove administracije i prije završetka rata u Ukrajini. To nije ništa novo tako se Zapad ponaša i cijele prošle godine – analizira Milivojević.

Dodaje da očigledno stvari na ukrajinskom frontu ne idu onako kako se očekuje na Zapadu.

– Ako Rusija pobijedi to znači da Balkan ostaje enklava okružena NATO alijansom i pod uticajem Rusije i Kine. Tu, prije svega mislim, na Srbiju koja ima 50 odsto uticaja na region odnosno na BiH, Crnu Goru, Kosovo pa i Sjevernu Makedoniju. Zato se u suštini može reći da je Bajden iznio stav prema Srbiji – ocjenjuje Milivojević.

Kako kaže, Amerika i Zapad ostaju na poziciji koju su imali i prošle godine.

-Žele da se što prije riješi kosovsko pitanje i zatvori balkanska priča tako što bi praktično cijeli region ušao u transatlantsku zajednicu. To je jasan indikator zašto je Srbija pod velikim pritiskom Zapada pogotovo što se kraj rata u Ukrajini približava, a Ukrajina trpi velike posljedice u finansijskom i ekonomskom smislu – navodi Milivojević.

Iskusni diplomata primjećuje da je svijet sada podijeljen u vezi sa ratom u Ukrajini.

– To se najbolje vidjelo u Davosu što su pokazali i govori kineskog premijera Li Ćijanga i Džejka Salivena, američkog savjetnika za nacionalnu bezbjednost koji je rekao da SAD u trci s Kinom ne želi konflikt. Situacija se značajno promijenila za godinu dana. Zapad ima ozbiljne probleme sa ekonomijom, vidimo šta se događa u Njemačkoj, a i u Americi je bio haos na Kongresu. Takođe, Zelenski i rat u Ukrajini su bili tema na marginama u Davosu. Ukrajina je u velikim problemima u vezi sa finansiranjem i naoružanjem. Takođe, činjenica je da je po izvještaju MMF Rusija prva ekonomija u Evropi, a ne Njemačka – zaključuje Milivojević.

Related Topics:

Svijet

“SAMO SAM SE ŠALIO”: Tramp otkrio šta stoji iza ponude koja je izazvala buru

Američki predsednik Donald Tramp sinoć je novinarima otkrio da je njegova ideja da ponudi mjesto sekretara za štampu Bijele kuće Dejni Vajtu, prvom čovjeku UFC (Ultimate Fighting Championship), bila samo šala.

Reći ću vam, samo sam se šalio, kazao je Tramp na pitanje medija o ponudi iznijetoj šefu najveće i najmoćnije organizacije za mešovite borilačke veštine (MMA) na svijetu, prenosi Blic.

U razgovoru sa novinarima na Floridi, prije polijetanja predsjedničkog aviona za Vašington i povratak u Bijelu kuću, Tramp je rekao da je u objavi o ponudi Vajtu na svojoj društvenoj mreži Trut (Truth Social) pomenuo i “najbolje rvače i UFC borce na svetu” kao neke od potencijalnih pomoćnika Vajta kao portparola Bijele kuće.

– I pomislili biste da bi ljudi rekli: “On se fino zabavlja” – kazao je Tramp.

“Ne biste se baš petljali sa njim”
On je dodao da Vajt “voli tu ideju”, koja očigledno neće biti ostvarena.

– A postoji samo jedan Dejna. On je sjajan. Ne znam, ne biste se baš petljali s njim. Ipak, dakle, šalio sam se, naravno – rekao je Tramp.

U subotnjoj objavi Tramp je poručio da je ponudio Vajtu, koga je nazvao “nasilnim borcem i ratnikom”, mesto sekretara za štampu predsedničke administracije.

On je naveo i listu rvača, uključujući Islama Mahačeva, Habiba Nurmagomedova, Džastina Gedžija, Danijela Kormijea, Amandu Nunes i Kajlu Haris kao potencijalne asistente.

– Potrebni su nam ovi ljudi da nas brane od Ludačke Ljevice. Dejna će biti sekretar za štampu kakvog do sada nije bilo. Dejna, molim te, preuzmi posao! – napisao je Tramp.

Vajt je u to vrijeme bio u Londonu na bokserskom događaju i kazao je novinarima tokom konferencije za medije da će u ponedjeljak odletjeti u Vašington na sastanak sa Trampom, ne precizirajući da li je povod objava predsednika SAD.

Američka televizija podseća da Vajtov odnos sa Trampom seže još iz vremena kada su kazina magnata nekretnina u Atlantik Sitiju služila kao lansirna rampa za UFC.

Vajt je podelio sliku na Instagramu koja je sadržala Trampovu objavu i fotografiju njega za podijumom u sali za brifinge za štampu u Bijeloj kući, uz natpis “Ka sljedećem poglavlju”.

Suzi Vajls zamijenio Stiven Miler
Tramp je objavio post o Vajtu dan nakon objave o imenovanju Stivena Milera za svog novog šefa kabineta, koji će zamijeniti Suzi Vajls nakon što je podnijela ostavku u četvrtak uveče.

Vajls je bila prva žena koja je obavljala funkciju šefa kabineta Bijele kuće.

Foks njuz podsjeća da je Miler bio arhitekta Trampove tvrde imigracione politike.

Katja Zakarija, Trampova poslednja portparolka, napustila je funkciju prošlog meseca nakon samo pet dana na toj poziciji.

Kerolajn Livit je bila na funkciji portparolke više od 19 mjeseci prije nego što se povukla sa nje u avgustu ove godine.

Rojters navodi da je Tramp je rekao da će ga Vajt posjetiti danas u Beloj kući, ali je dodao da je sastanak planiran iz drugih razloga.

Britanska agencija podsjeća da je Vajt blizak Trampov saveznik koji je pomogao je u mobilizaciji podrške za njegovu predsjedničku kampanju 2024. godine.

Takođe se pojavio zajedno sa Trampom na nekoliko političkih događaja i pomogao je da se UFC borbe ovog ljeta održe na travnjaku Bijele kuće povodom proslave 250. godišnjice osnivanja SAD.

Nastavi čitati

Svijet

TAJNI IZVJEŠTAJI: Ko je koristio nerede u Francuskoj?

Tajna ruska mreža pokušala je da iskoristi prošlomjesečne nerede u Francuskoj šireći na društvenim mrežama poruke kojima se za nasilje okrivljuje nekontrolisana imigracija, a francuska vlast prikazuje kao nesposobna da kontroliše situaciju, navodi se u internoj procjeni Evropske unije u koju je Reuters imao uvid.

U odvojenoj internoj procjeni francuskog Ministarstva spoljnih poslova, koju je Reuters takođe pregledao, navodi se da su nalozi povezani s Izraelom i američkim pokretom MAGA širili “neprijateljske narative” o neredima, povezujući ih s radikalnim islamizmom i migracijama, prenosi Internazionale.

Prema analizi evropskih stručnjaka za dezinformacije, ova dva dokumenta pružaju uvid u pokušaje spoljnih aktera da unutrašnja previranja u Francuskoj iskoriste za sopstvene političke ciljeve.

Reuters nije mogao nezavisno da potvrdi tvrdnje iz francuskog izvještaja i procjene EU.

Kako je ruska mreža pokušavala da utiče na francusku javnost?
U analizi Evropske unije navodi se da je tajna ruska mreža poznata kao “Operacija Overload” širila video-snimke koji su se lažno predstavljali kao prilozi zapadnih medija, ciljajući publiku u Francuskoj.

U pojedinim snimcima iznošene su lažne tvrdnje da su migranti silovali učesnike protesta ili da predstoje teroristički napadi.

Procjena EU obuhvata period od 7. do 21. oktobra i navodi da je Rusija nastojala da “prikaže francusko rukovodstvo kao slabo i sve autoritarnije”.

“Takvi događaji pružaju prilike da se podrivaju nacionalne vlade, podstiču strah i podjele i oblikuje percepcija javnosti uoči izbora”, navodi se u dokumentu EU namijenjenom ograničenom krugu primalaca, koji su pripremili stručnjaci za dezinformacije u diplomatskoj službi Unije.

Postoje li dokazi da su strani akteri pokrenuli proteste?
U evropskoj procjeni nisu pronađeni dokazi da su Moskva ili drugi akteri podstakli izbijanje protesta ili njihovu eskalaciju.

Njihove aktivnosti opisane su kao “oportunističko iskorištavanje nemira”.

Neredi su prošlog mjeseca izbili u gradovima širom Francuske, nakon što su demonstracije protiv rasta životnih troškova i slabljenja javnih usluga izmakle kontroli. Zemlja je tada bila suočena s nekim od najtežih slučajeva nasilja u posljednjih nekoliko decenija.

Francuski zvaničnici su, odgovarajući na Reutersov zahtjev za komentar, uputili na izjavu predsjednika Emanuela Makrona od 21. oktobra. Makron je tada rekao da nije bilo vidljivog stranog miješanja iza protesta, ali da je bilo “strane manipulacije informacijama”.

Koliki su domet imale proruske, izraelske i MAGA objave?
Prema procjeni francuskog Ministarstva spoljnih poslova, deset najgledanijih objava o nemirima na mreži X iz “proruskih krugova” prikupilo je ukupno 2,8 miliona pregleda od 16. do 18. oktobra.

Međutim, znatno veći domet ostvarile su objave naloga povezanih s američkim pokretom MAGA, kao i izraelskih zvaničnika i influensera.

Deset najgledanijih objava zvaničnika, medija i influensera povezanih s pokretom MAGA imalo je više od 49 miliona pregleda u istom trodnevnom periodu, navodi se u francuskom izvještaju.

Istovremeno je deset najgledanijih objava izraelskih zvaničnika, državnih naloga, medija i influensera ostvarilo više od 35 miliona pregleda.

Francuska procjena navodi da su nalozi povezani s Izraelom i pokretom MAGA nerede povezivali s radikalnim islamizmom i migracijama.

Šta stručnjaci podrazumijevaju pod “nadmetanjem narativa”?
Elina Trejger, viša politikološkinja istraživačke organizacije RAND, ocijenila je da takve kampanje predstavljaju postepeno “nadmetanje narativa”.

Prema njenim riječima, one vremenom mogu uticati na to kako se zapadne demokratije doživljavaju u Evropi i izvan nje.

Trejger je navela da ove kampanje podstiču protivljenje imigraciji, koje evropske birače usmjerava prema političkim ekstremima.

Analize tako ukazuju na nastojanja različitih spoljnih aktera da tumačenje francuskih nemira prilagode sopstvenim političkim porukama.

Šta je “Operacija Overload” i koji su njeni ciljevi?
Prema izvještaju Evropske unije, “Operacija Overload” aktivna je od septembra 2023. godine i usmjerena je protiv zapadnih “javnih ličnosti, institucija i medija”.

Cilj je da se “diskredituju ti akteri i njihova podrška Ukrajini, uz promovisanje sadržaja usklađenog s ruskim interesima”, navodi se u dokumentu.

U izvještaju se dodaje da su aktivnosti mreže “takođe imale za cilj podrivanje evropske podrške Ukrajini tvrdnjama da evropske vlade daju prednost Ukrajini u odnosu na domaće probleme”.

Britanski Institut za strateški dijalog u prošlogodišnjem izvještaju opisao je “Operaciju Overload” kao “upornu rusku informacionu operaciju velikog obima”.

“Ona se lažno predstavlja kao pouzdani izvori kako bi širila razdor, zbunjenost i nepovjerenje”, naveo je Institut.

Kako nastaju lažni medijski sadržaji?
Institut za strateški dijalog opisao je i metode kojima se ova operacija služi.

“Operacija pravi i objavljuje video-snimke koji izgledaju kao novinarski izvještaji, koristi vještačku inteligenciju za kloniranje glasova stručnjaka, falsifikuje novinske naslove i manipuliše fotografijama”, naveo je Institut.

Dodaje se da operacija “preusmjerava djelovanje iz jedne zemlje u drugu kako bi iskoristila krize i javne rasprave”.

Francuska državna služba za praćenje stranih digitalnih uplitanja Viginum objavila je 2024. godine detaljan izvještaj o mreži Overload i sličnim ruskim operacijama.

Francuski zvaničnici navodili su da se ove mreže ponovo aktiviraju tokom protesta, izbora i drugih događaja koji pružaju priliku za diskreditovanje Francuske.

Kako su Moskva i izraelske vlasti odgovorile na navode?
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova nije odgovorilo na Reutersov zahtjev za komentar.

Portparolka Ministarstva Marija Zaharova u avgustu je odbacila optužbe francuske državne službe da Rusija širi dezinformacije o francuskim izborima 2027. godine.

Tada je rekla da te optužbe “neće biti posljednja izmišljotina koju će vlasti koristiti za manipulisanje javnim mnjenjem”.

Na Reutersove zahtjeve za komentar nisu odgovorili ni kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ni izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova.

Nastavi čitati

Svijet

DMITRIJEV OPTUŽIO ZELENSKOG DA JE PROTIV TRAMPA I MIRA: Oštra poruka iz Moskve uoči novih pregovora u Abu Dabiju

Ruski zvaničnik Kiril Dmitrijev optužio je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za protivljenje mirovnim inicijativama Donalda Trampa.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oduvijek je bio protiv mirovnog sporazuma i predsjednika SAD Donalda Trampa, izjavio je danas Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik predsjednika Rusije za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom i šef Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF).

Zelenski je uvijek bio i djelovao protiv Trampa i protiv svijeta, napisao je Dmitrijev na društvenoj mreži X, prenosi agencija Tačno.

Takođe je izrazio uvjerenje da će mirovne inicijative američkog predsjednika biti uspješne, uprkos otporu Kijeva.

Ovako je Dmitrijev komentarisao objavljivanje intervjua Zelenskog za CNN, u kojem je on navodno govorio o opasnosti ideje izaslanika američkog predsjednika Džareda Kušnera da uključi Rusiju u diskusije o budućoj evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi, prenosi agencija RIA Novosti.

Sljedeća runda pregovora zakazana je za 10. i 11. novembar
Kušner je, nakon konsultacija u Briselu, ranije najavio da Sjedinjene Države namjeravaju da uključe Rusiju u pregovore o formiranju nove bezbjednosne arhitekture u Evropi kao dio rješavanja ukrajinskog sukoba.

Sljedeća runda trilateralnih pregovora između Rusije, Sjedinjenih Država i Ukrajine zakazana je za 10. i 11. novembar u Abu Dabiju.

Izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof izjavio je da strane namjeravaju da razgovaraju o bezbjednosnim garancijama, deeskalaciji, humanitarnim pitanjima i daljim koracima ka mirnom rješenju.

Kremlj je potvrdio učešće ruske delegacije u pregovorima, a nju će predvoditi pomoćnik predsjednika Vladimir Medinski.

Nastavi čitati

Aktuelno