Ako Rusija pobijedi Ukrajinu, šta mislite šta će se dogoditi u balkanskim zemljama, postavio je pitanje Džo Bajden, američki predsjednik i praktično otkrio još jedan razlog zbog čega Zapad ne odustaje od pomoći Kijevu.

Analitičari ocjenjuju za “Blic” da izjavu Bajdena treba ozbiljno shvatiti i da Zapad ne želi da Balkan ostane “enklava pod ruskim i kineskim uticajem”.

Bajden je na konferenciji u Bijeloj kući bio otvoreniji nego ikad do sada pa je rekao da bi “ukidanje finansijske pomoći Ukrajini moglo dovesti do krize u zemljama Balkana”.

– Ako odemo, a Rusija izdrži njihov napad i pobijedi Ukrajinu, šta mislite da će se dogoditi u balkanskim zemljama? Šta mislite da će se dogoditi od Poljske do Mađarske – upitao je Bajden i upozorio da bi takva situacija “promijenila dinamiku”.

Kako bi ta “promjena dinamike” i pobjeda Rusije u ratu u Ukrajini mogla da utiče na naš region – tema je koja se sve više nameće kako rat na istoku Evrope sve duže traje.

Srećko Đukić, bivši diplomata, kaže za “Blic” da izjava Bajdena zaslužuje duboku i svestranu analizu.

– Sigurno ne može da veseli činjenica da Zapadni Balkan dolazi u fokus međunarodne pažnje i da se o tome uveliko govori ne samo u Americi nego u cijelom svetu, Rusiji, NATO, Ukrajini, o tome je pričao i Volodimir Zelenski. To je dokaz da se Zapadni Balkan nalazi u složenom geografskom i političkom položaju – navodi Đukić.

Kako kaže, Bajdenovo upozorenje je sad možda eksplicitnije od svega što je do sada rečeno.

– Međutim, to nije iznenađenje. Još je 2015. godine tadašnji šef Stejt departmenta Džon Keri govorio da se Balkan nalazi na liniji vatre u odnosima SAD i Rusije. Kasnije su stizale izjave sa Zapada da je na Zapadnom Balkanu primjetan maligni uticaj Rusije. Praktično na svake dvije-tri godine imamo slična upozorenje. Očigledno u regionu ima puno podvodnog kamenja, a mi to previđamo i vjerujemo da su mir i stabilnost nešto što nam je dato. Da se nešto krupno dešava oko nas to je sigurno – ocjenjuje Đukić.

– Bajden je izgovorio to na konferenciji, znao je šta će reći i poslao je jasnu poruku Zapadnom Balkanu. Ako postavimo pitanje ko je na Zapadnom Balkanu u EU vidjećemo da nije niko. Ako se zapitamo ko je na Zapadnom Balkanu u NATO to su Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Suštinski je i Kosovo u NATO jer ta alijansa garantuje bezbjednost na toj teritoriji. Faktički ostaju samo BiH i Srbija – analizira Đukić.

Bivši diplomata ne očekuje da se skoro završi rat u Ukrajini.

– Moje je duboko uvjerenje da je prisutna velika ruska propaganda i da se precjenjuje ruska moć, a da se strahovito potcjenjuje zapadna vojna, ekonomska i finansijska pomoć. Ne treba ni precijenjivati rusku ni potcjenjivati evropsku moć. Treba istini pogledati u oči. Ako je Rusija sa 140 miliona stanovnika i BDP od 1.500 milijardi dolara u stanju da pobijedi EU sa 500 miliona stanovnika i BDP od 17.000 milijardi dolara nek pobijedi – navodi Đukić.

Kako kaže, očigledno se namjerno vodi rat iscrpljivanja.

– Pa ko duže izdrži ljudski, materijalno, oružano, finansijski. Hladni rat imali smo 45 godina, a ovaj vreli rat traje dvije godine pa ćemo vidjeti koliko će da traje i ko će na kraju izdržati – zaključuje Đukić.

I Zoran Milivojević, diplomata, smatra da američki predsjednik ništa slučajno ne izjavljuje.

– Na Balkanu se vrte američki geostrateški interesi i ciljevi jer se Balkan nalazi u središtu prostora transatlantske zajednice i okružen je NATO alijansom, ali i pod uticajem Rusije i Kine. Zbog toga Zapad želi da se što prije zaokruži balkanska priča i to još za vrijeme ove administracije i prije završetka rata u Ukrajini. To nije ništa novo tako se Zapad ponaša i cijele prošle godine – analizira Milivojević.

Dodaje da očigledno stvari na ukrajinskom frontu ne idu onako kako se očekuje na Zapadu.

– Ako Rusija pobijedi to znači da Balkan ostaje enklava okružena NATO alijansom i pod uticajem Rusije i Kine. Tu, prije svega mislim, na Srbiju koja ima 50 odsto uticaja na region odnosno na BiH, Crnu Goru, Kosovo pa i Sjevernu Makedoniju. Zato se u suštini može reći da je Bajden iznio stav prema Srbiji – ocjenjuje Milivojević.

Kako kaže, Amerika i Zapad ostaju na poziciji koju su imali i prošle godine.

-Žele da se što prije riješi kosovsko pitanje i zatvori balkanska priča tako što bi praktično cijeli region ušao u transatlantsku zajednicu. To je jasan indikator zašto je Srbija pod velikim pritiskom Zapada pogotovo što se kraj rata u Ukrajini približava, a Ukrajina trpi velike posljedice u finansijskom i ekonomskom smislu – navodi Milivojević.

Iskusni diplomata primjećuje da je svijet sada podijeljen u vezi sa ratom u Ukrajini.

– To se najbolje vidjelo u Davosu što su pokazali i govori kineskog premijera Li Ćijanga i Džejka Salivena, američkog savjetnika za nacionalnu bezbjednost koji je rekao da SAD u trci s Kinom ne želi konflikt. Situacija se značajno promijenila za godinu dana. Zapad ima ozbiljne probleme sa ekonomijom, vidimo šta se događa u Njemačkoj, a i u Americi je bio haos na Kongresu. Takođe, Zelenski i rat u Ukrajini su bili tema na marginama u Davosu. Ukrajina je u velikim problemima u vezi sa finansiranjem i naoružanjem. Takođe, činjenica je da je po izvještaju MMF Rusija prva ekonomija u Evropi, a ne Njemačka – zaključuje Milivojević.