Connect with us

Svijet

BOJAZAN OD UNUTRAŠNJEG SUKOBA U SAD: Guverner Teksasa odbio naređenje Vašingtona i vrhovnog suda

Tenzije u SAD između Vašingtona i savezne države Teksas zbog kontrole južne granice prema Meksiku. Iz Vašingtona stigla naredba da se ograda ukloni, ali Teksašani nastavljaju po svome.

Guverner Teksasa Greg Abot najavljuje da će uprkos predsjedniku SAD Džou Bajdenu i američkom Vrhovnom sudu instalirati još žice kako bi pokušao da spriječi prelazak migranata iz Meksika.

Borba između Teksasa i federalne vlade oko kontrole američko-meksičke granice dodatno se intenzivirala nakon što je guverner države Teksas Greg Abot najavio da neće ispoštovati naredbu administracije iz Vašingtona i američkog Vrhovnog suda naređujući postavljanje još više tzv. “žilet (bodljikave) žice” kako bi se odvratili migranti.

Vrhovni sud je u ponedjeljak glasovima pet prema četiri presudio u korist ovlašćenja Vlade SAD da ukloni kontroverznu žicu koja je postavljena duž dionica granice u Teksasu, a po Abotovom uputstvu.
Uprkos tome, Abot intenzivira planove da ogradi još dijelova američke granice sa Meksikom.

Federalni agenti (policija) su ove nedjelje dobili dodatnu potvrdu u Vrhovnom sudu da mogu da uklone ogradu, jer je prema tumačenju suda sprovođenje zakona o imigraciji u saveznoj nadležnosti (nadležnost Vašingtona).

Ali Abot, piše Gardijan, tvrdi da ga ništa ne sprečava da naredi Nacionalnoj gardi Teksasa (bezbjednosne snage savezne države) da nastavi da postavlja još žice.

Nacionalna garda je dio američke vojske, koju nadgleda američki predsjednik kao vrhovni komandant, ali osim u specifičnim situacijama kada predsjednik eksplicitno preuzima federalnu kontrolu, nacionalna garda u svakoj državi prima naređenja od guvernera savezne države.

Pitanja imigracije, kao što je potvrđeno u predmetu Vrhovnog suda Arizona protiv Sjedinjenih Država iz 2012., zvanično potpadaju pod vašingtonsku vladu, a ne pojedinačne države. Abot se više puta pozivao na “klauzulu o invaziji”, poredeći migrante sa stranim neprijateljem, što mu daje pravo da sprovodi graničnu bezbijednost i pitanja imigracije, tvrdi on.

Abot (republikanac) u srijedu je optužio Bajdena, demokratskog predsjednika, da koristi dolare poreskih obveznika da „otvara“ granicu za nove ilegalne migrante.

“Savezna vlada je prekršila sporazum između Sjedinjenih Država i saveznih država. Izvršna vlast Sjedinjenih Država ima ustavnu dužnost da sprovodi te zakone ali ih je prekršila“, rekao je Abot.
“Rezultat je rekordna ilegalna migracija”, nasatavlja Abot.

Organizacije za građanska prava, poput Lige građana Latinske Amerike (Lulac), osudile su upotrebu žilet žice i drugih sredstava odvraćanja, poput plutajuće barijere od bova sa mrežama i bodljikave žice u Rio Grandeu, kao „nehumane“.

Ranije ovog mjeseca, majka i njeno dvoje djece, iz Meksika, udavili su se u rijeci u blizini Igl Pasa – dijela granice gdje su zvaničnici Teksasafizički blokirali federalne agente da pristupe dijelu obala Rio Grandea. Njihova smrt izazvala je žestoku reakciju portparola američke državne bezbjednosti Luisa Mirande, koji je rekao da „država Teksas treba da prestane da se miješa u sprovođenje zakona SAD od strane američke granične patrole“.

Upotreba žice dio je Abotovog javno finansiranog programa “Operation Lone Star”, zajedničkog napora teksaškog odjeljenja za javnu bezbijednost i vojnog odjeljenja Teksasa koji je počeo 2021. godine kako bi se suzbile nelegalne migracije.

25 guvernera podržalo Abota: Pravo Teksasa na samoodbranu
U međuvremenu 25 republikanskih guvernera saveznih američkih država objavilo je zajedničku izjavu u znak podrške guverneru Teksasa Gregu Abotu i “ustavnom pravu Teksasa na samoodbranu”.

“Predsjednik Bajden i njegova administracija ostavili su Amerikance i našu zemlju potpuno ranjivim na besprimjernu ilegalnu imigraciju koja se širi preko južne granice. Umjesto da podržava vladavinu zakona i obezbjeđuje granicu, Bajdenova administracija je napala i tužila Teksas zbog pojačanja zaštite američkih građana od istorijskih nivoa ilegalnih imigranata, smrtonosnih droga poput fentanila i terorista koji ulaze u našu zemlju”.

“Solidarni smo sa našim kolegom guvernerom Gregom Abotom i državom Teksas u korišćenju svakog alata i strategije, uključujući ograde od žilet-žice, da osiguramo granicu. Djelimično to činimo zato što Bajdenova administracija odbija da primijeni zakone o imigraciji koji su već na snazi i nezakonito dozvoljava masovno uslovno otpuštanje migranata koji su ilegalno ušli u našu zemlju širom Amerike”.

“Autori Ustava SAD su jasno rekli da u ovakvim vremenima države imaju pravo na samoodbranu, prema članu 4, odjeljak 4 i članu 1, odjeljak 10, tačka 3 Ustava SAD. Pošto je Bajdenova administracija odrekla svoje ustavne obaveze prema državama, Teksas ima sva pravna opravdanja da zaštiti suverenitet naših država i naše nacije”, zaključeno je u pismu.

(MONDO)

Svijet

IZGLEDA PREDIVNO! Italijani napravili vještačko plitajuće ostrvo

Na Trazimenskom jezeru u regionu Umbrija u Italiji, stvoreno je plutajuće vještačko “ostrvo”.

Na jezeru Trazimeno u regionu Umbrija u Italiji, stvoreno je plutajuće vještačko “ostrvo” koje hvata dosadne insekte – hironomide iz porodice muva. Ovi mali insekti slični komarcima predstavljaju smetnju lokalnom stanovništvu, turistima i hotelskoj industriji.

Struktura slična splavu je “nova i konkretna akcija regiona Umbrija za zaštitu javnog zdravlja i životne sredine”, kažu lokalne vlasti, koje su finansirale projekat suzbijanja štetočina javnim sredstvima.

Vještačko ostrvo na jezeru, objasnila je lokalna zdravstvena služba, opremljeno je naprednim tehnološkim sistemom sa fotonaponskom instalacijom, zahvaljujući kojoj insekti upadaju u posebne zamke, što smanjuje njihove rojeve na obalama. Njihovo prisustvo ljeti je razlog za žalbe svake godine od strane ljudi koji tamo borave na odmoru.

Inicijatori ovog sistema uveravaju da on radi selektivno, što znači da hvata gotovo isključivo hironomide koji naseljavaju jezero. Takođe su naglasili njegovu efikasnost u zaštiti zemlje od najezde ovih insekata.

Šta su hironomidi?
Hironomidi su porodica sitnih dvokrilnih insekata koji liče na komarce, ali ne sisaju krv. Najčešće možete da ih vididte u blizini voda – jezera, bara i reka – jer se njihove larve razvijaju u vodi. Ne ujedaju i nisu opasni za ljude, ali mogu da se pojave u velikom broju i postanu dosadni. Važni su za ekosistem, jer su hrana mnogim ribama i vodenim pticama, a larve pomažu u razgradnji organske materije u vodi.

Nastavi čitati

Svijet

DOŠLI I ONI NA RED! MMF poziva SAD da smanje budžetski deficit i javni dug

Međunarodni monetarni fond smatra da je neophodno da Sjedinjene Američke Države smanje budžetski deficit i riješe problem stalno rastućeg nacionalnog duga, izjavila je zamjenica izvršne direktorke MMF-a Gita Gopinat.

Vašington bi trebalo da vodi fiskalnu politiku koja ima za cilj postepeno smanjenje javnog duga u odnosu na BDP”, rekla je Gopinat za Fajnenšel tajms (FT).

Ona je dodala da američka ekonomija pati zbog “veoma visoke” neizvjesnosti u vezi sa trgovinskom politikom uprkos nedavnom privremenom sporazumu sa Kinom, prenosi Rojters.

Prošlog petka je međunarodna agencija Mudis snizila dugoročni kreditni rejting Sjedinjenih Država zbog zabrinutosti zbog rastućeg nacionalnog duga zemlje i budžetskog deficita.

Prognoze MMF-a objavljene prošlog mjeseca pokazuju da će se budžetski deficit SAD ove godine smanjiti zahvaljujući rastućim prihodima od carina, ali one ne uzimaju u obzir potencijalni uticaj novog prijedloga zakona o smanjenju poreza koji bi mogao da dodatno uveća dug.

Sve veći budžetski deficit znači da će SAD biti prinuđene da izdaju više državnih obveznica u trenutku kada su strani i domaći investitori počeli da dovode u pitanje stabilnost američkih tržišta, primećuje FT.

MMF je u aprilu snizio prognozu rasta američkog BDP-a u 2025. godini za 0,9 procentnih poena na 1,8 odsto, a prognozu globalnog ekonomskog rasta za 0,5 odsto na 2,8 odsto.

Nastavi čitati

Svijet

BRISEL, GRAD KOJI VIŠE NIKO NE PREPOZNAJE! U raljama bankrota, droge i kriminala

Belgijski ministar bezbjednosti i unutrašnjih poslova, Bernar Kvintin, najavio je borbu protiv nasilja i droge u Briselu.

Njegov zadatak je sada da sprovede reformu policije i obuzda kriminal bandi, i to mora da učini uprkos budžetskim rupama, nepovjerenju i lokalnim političarima kojima se ta ideja ne sviđa.

Bernar je rekao da se Brisel nalazi u katastrofalnoj situaciji. Govorio je o prljavim i zagušenim ulicama, budžetskim problemima i kriminalu, kao i o činjenici da skoro godinu dana nakon izbora grad još uvijek nema regionalnu vladu.

Grad na ivici bankrota
– Mislim da je to skandal. Grad je na ivici bankrota, ako već nije bankrotirao, a bezbjednosni problemi su postali izuzetno akutni, dodao je.
Oružano nasilje je u porastu u belgijskoj prestonici. Samo u 2024. godini, devet ljudi je ubijeno u ukupno 90 pucnjava. Brisel je tako, zajedno sa Napuljem i Marsejem, jedan od tri evropska grada sa najviše oružanog nasilja.

Gradskim političarima se ne sviđa Kvintinov plan. Nacionalna vlada je, kako bi ojačala podeljene policijske snage u Briselu, odlučila da spoji šest policijskih snaga u jednu. Lokalni političari se plaše da će to otuđiti policiju od stanovnika i kažu da je problem nedostatak resursa. Tu su i već poznate jezičke podjele, piše Jutarnji list.

Droga na svakom koraku
Kvintin smatra da je neophodno brzo djelovati upravo zbog političkih podjela i planira da svoj predlog pošalje parlamentu do 21. jula i spoji policijske snage do 2027. Brisel je jedini veći grad u Belgiji koji ima više policijskih odjeljenja, a ministar kaže da je to anomalija koju treba što prije ispraviti.

Takođe je naglasio potrebu da policija ostane integrisana u različite zajednice u Briselu.

On ističe važnost borbe protiv trgovine drogom kroz cijeli lanac: od ljudi koji je proizvode i prodaju, što je često daleko izvan granica zemlje, do samih korisnika.

Nedostatak vlade veliki problem
– Malo prejterujem, ali smo sada skoro u situaciji da uđe momak, sklopi svoju malu stolicu, postavi sto i kišobran i prodaje drogu, kaže Kvintin, ističući da dilere treba iskorijeniti, a korisnike više kažnjavati.

– Ako kupujete marihuanu, kokain, heroin, dio ste tog lanca i snosite dio odgovornosti. Moramo edukovati, objasniti i spriječiti, a u nekom trenutku moramo i kažnjavati, rekao je on, dodajući da je veliki problem nedostatak vlade koja može da donosi odluke, kao i velika rupa u budžetu.

Kvintin takođe ističe da ne vjeruje da je Brisel dovoljno finansiran, ali da je očigledno da se federalni nivo ne bi složio da preusmjeri sredstva u “rupu bez dna“ kako bi se stvari dovele u red.

Agencije

Nastavi čitati

Aktuelno