Svijet
BOJAZAN OD UNUTRAŠNJEG SUKOBA U SAD: Guverner Teksasa odbio naređenje Vašingtona i vrhovnog suda
Tenzije u SAD između Vašingtona i savezne države Teksas zbog kontrole južne granice prema Meksiku. Iz Vašingtona stigla naredba da se ograda ukloni, ali Teksašani nastavljaju po svome.
Guverner Teksasa Greg Abot najavljuje da će uprkos predsjedniku SAD Džou Bajdenu i američkom Vrhovnom sudu instalirati još žice kako bi pokušao da spriječi prelazak migranata iz Meksika.
Borba između Teksasa i federalne vlade oko kontrole američko-meksičke granice dodatno se intenzivirala nakon što je guverner države Teksas Greg Abot najavio da neće ispoštovati naredbu administracije iz Vašingtona i američkog Vrhovnog suda naređujući postavljanje još više tzv. “žilet (bodljikave) žice” kako bi se odvratili migranti.
Vrhovni sud je u ponedjeljak glasovima pet prema četiri presudio u korist ovlašćenja Vlade SAD da ukloni kontroverznu žicu koja je postavljena duž dionica granice u Teksasu, a po Abotovom uputstvu.
Uprkos tome, Abot intenzivira planove da ogradi još dijelova američke granice sa Meksikom.
Federalni agenti (policija) su ove nedjelje dobili dodatnu potvrdu u Vrhovnom sudu da mogu da uklone ogradu, jer je prema tumačenju suda sprovođenje zakona o imigraciji u saveznoj nadležnosti (nadležnost Vašingtona).
Ali Abot, piše Gardijan, tvrdi da ga ništa ne sprečava da naredi Nacionalnoj gardi Teksasa (bezbjednosne snage savezne države) da nastavi da postavlja još žice.
Nacionalna garda je dio američke vojske, koju nadgleda američki predsjednik kao vrhovni komandant, ali osim u specifičnim situacijama kada predsjednik eksplicitno preuzima federalnu kontrolu, nacionalna garda u svakoj državi prima naređenja od guvernera savezne države.
Pitanja imigracije, kao što je potvrđeno u predmetu Vrhovnog suda Arizona protiv Sjedinjenih Država iz 2012., zvanično potpadaju pod vašingtonsku vladu, a ne pojedinačne države. Abot se više puta pozivao na “klauzulu o invaziji”, poredeći migrante sa stranim neprijateljem, što mu daje pravo da sprovodi graničnu bezbijednost i pitanja imigracije, tvrdi on.
Abot (republikanac) u srijedu je optužio Bajdena, demokratskog predsjednika, da koristi dolare poreskih obveznika da „otvara“ granicu za nove ilegalne migrante.
“Savezna vlada je prekršila sporazum između Sjedinjenih Država i saveznih država. Izvršna vlast Sjedinjenih Država ima ustavnu dužnost da sprovodi te zakone ali ih je prekršila“, rekao je Abot.
“Rezultat je rekordna ilegalna migracija”, nasatavlja Abot.
Organizacije za građanska prava, poput Lige građana Latinske Amerike (Lulac), osudile su upotrebu žilet žice i drugih sredstava odvraćanja, poput plutajuće barijere od bova sa mrežama i bodljikave žice u Rio Grandeu, kao „nehumane“.
Ranije ovog mjeseca, majka i njeno dvoje djece, iz Meksika, udavili su se u rijeci u blizini Igl Pasa – dijela granice gdje su zvaničnici Teksasafizički blokirali federalne agente da pristupe dijelu obala Rio Grandea. Njihova smrt izazvala je žestoku reakciju portparola američke državne bezbjednosti Luisa Mirande, koji je rekao da „država Teksas treba da prestane da se miješa u sprovođenje zakona SAD od strane američke granične patrole“.
Upotreba žice dio je Abotovog javno finansiranog programa “Operation Lone Star”, zajedničkog napora teksaškog odjeljenja za javnu bezbijednost i vojnog odjeljenja Teksasa koji je počeo 2021. godine kako bi se suzbile nelegalne migracije.
25 guvernera podržalo Abota: Pravo Teksasa na samoodbranu
U međuvremenu 25 republikanskih guvernera saveznih američkih država objavilo je zajedničku izjavu u znak podrške guverneru Teksasa Gregu Abotu i “ustavnom pravu Teksasa na samoodbranu”.
“Predsjednik Bajden i njegova administracija ostavili su Amerikance i našu zemlju potpuno ranjivim na besprimjernu ilegalnu imigraciju koja se širi preko južne granice. Umjesto da podržava vladavinu zakona i obezbjeđuje granicu, Bajdenova administracija je napala i tužila Teksas zbog pojačanja zaštite američkih građana od istorijskih nivoa ilegalnih imigranata, smrtonosnih droga poput fentanila i terorista koji ulaze u našu zemlju”.
“Solidarni smo sa našim kolegom guvernerom Gregom Abotom i državom Teksas u korišćenju svakog alata i strategije, uključujući ograde od žilet-žice, da osiguramo granicu. Djelimično to činimo zato što Bajdenova administracija odbija da primijeni zakone o imigraciji koji su već na snazi i nezakonito dozvoljava masovno uslovno otpuštanje migranata koji su ilegalno ušli u našu zemlju širom Amerike”.
“Autori Ustava SAD su jasno rekli da u ovakvim vremenima države imaju pravo na samoodbranu, prema članu 4, odjeljak 4 i članu 1, odjeljak 10, tačka 3 Ustava SAD. Pošto je Bajdenova administracija odrekla svoje ustavne obaveze prema državama, Teksas ima sva pravna opravdanja da zaštiti suverenitet naših država i naše nacije”, zaključeno je u pismu.
(MONDO)
Svijet
PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina
U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.
- Građani biraju deveti put za pet godina
- Izbori nakon ostavke vlade i protesta
- Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
- Neizvjestan sastav nove Skupštine
- Moguća nova fragmentacija parlamenta
Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.
Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.
Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.
I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.
Ostavka vlade u decembru prošle godine
Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.
Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.
Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.
“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.
Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.
“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.
Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.
Svijet
MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”
Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.
On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.
Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.
U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.
Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.
Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.
EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.
Svijet
Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!
Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.
Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.
Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.
On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.
Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.
-
Politika3 dana ago“KOMŠO” JAVOR NA RTRS-u PRIJEDOR PREDSTAVIO KAO PEKING! Botovi SNSD “On je najbolji gradonačelnik” (FOTO)
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ DEMOLIRAO NERVOZNOG MINIĆA! Imali ste 400 glasova, premijer ste jer ste kum
-
Politika2 dana agoPREMIJER SE OBRUKAO! Ne zna koliko članova ima Ustav Srpske, a ŽELI DA BUDE PREDSJEDNIK! (VIDEO)
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ PORUČIO MINIĆU: Želim TV duel prema svjetskim standardima, a ne onaj koji vi sa režimom režirate (VIDEO)
-
Društvo2 dana agoGRAĐANI OGORČENI: Greške u očitavanju struje dižu račune
-
Banjaluka3 dana agoVELIKA MJERA ZA MLADE U BANJALUCI: Besplatni placevi i do 50.000 KM podrške
-
Društvo2 dana agoSTEČAJ U „EKVATORU“: Sudbina prevarenih kupaca stanova
-
Politika3 dana agoKO JE Darijana Filipović, kandidat za HRVATSKOG ČLANA PREDSJEDNIŠTVA?
