Connect with us

Svijet

ZAROBLJENE HILJADE CIVILA: Sve veća uzbuna u najvećem gradu na jugu Gaze

Hiljade civila zarobljene su na jugu Gaze zbog bombardovanja i borbi između izraelskih snaga i boraca Hamasa, dan nakon što je najviši sud UN-a presudio da Izrael mora spriječiti genocid. Sve veća uzbuna fokusirana je na Kan Junis, najveći grad na jugu Gaze, gdje dvije glavne bolnice jedva funkcionišu pod teretom nemilosrdnog bombardovanja i pritiska hiljada ljudi kojima treba pomoć.

Svjedoci su izvijestili o novim noćnim napadima na Kan Junis, trenutno žarište izraelskih napada na Gazu, a Palestinski Crveni polumjesec je rekao da su neki od mrtvih i ranjenih prebačeni u gradsku bolnicu Al-Amal koja jedva funkcioniše.

Što je odlučio sud u Haagu?
Izraelski napadi su uslijedili nakon što je Međunarodni sud pravde u Haagu presudio da Izrael mora spriječiti moguća djela genocida u svom ratu protiv Hamasa, islamističke grupe koja kontroliše Gazu. Sud, koji nema praktički nikakva ovlašćenja za sprovođenje, nije pozvao na prekid borbi, ali je rekao u svojoj presudi da Izrael mora omogućiti “hitno potrebnu” humanitarnu pomoć.

“Ovo je prvi put da je svijet rekao Izraelu da je prešao granice”, rekla je Maha Jasin, 42-godišnja raseljena Palestinka u Gazi. To što nam Izrael radi u Gazi četiri mjeseca nikada se nije dogodilo u istoriji.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbacio je slučaj kao “nečuven”.

Sve je krenulo od Hamasovog pokolja civila
Izraelsko nemilosrdno bombardovanje i opsada palestinskog teritorija počeli su ubrzo nakon Hamasovih napada bez presedana koji su rezultirali s oko 1140 mrtvih u Izraelu, uglavnom civila, prema AFP-ovoj evidenciji službenih izraelskih podataka.

Militanti su također zarobili oko 250 talaca, a Izrael kaže da ih je oko 132 ostalo u Gazi, uključujući tijela najmanje 28 mrtvih zarobljenika.

Izrael je obećao da će slomiti Hamas, a ministarstvo zdravstva u Gazi kaže da je izraelska vojska u napadima ubila najmanje 26. 083 ljudi, od kojih su oko 70 posto žene i djeca.

Bolnice u kolapsu
Žestoke borbe između izraelske vojske i boraca Hamasa bjesne danima oko Kan Junisa, prisiljavajući desetke hiljada ljudi da bježe južnije u Rafu na granici s Egiptom. Uz sve veću humanitarnu krizu u Kan Junisu i sjevernim područjima Gaze, UN-ove agencije kažu da je u Rafi većina od procijenjenih 1,7 milijona Palestinaca koji su raseljeni zbog rata.

Ljekari bez granica rekli su da u bolnici Naser u Kan Junisu, najvećoj u gradu pod opsadom, hirurški kapaciteti “praktično ne postoje”.

Međunarodna organizacija za medicinsku pomoć rekla je u saopštenju za javnost da su medicinske usluge u bolnici “kolabirale” i da se ono malo osoblja koje je ostalo “mora boriti s vrlo malim zalihama koje su nedostatne za rješavanje događaja masovnih žrtava”.

Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je na platformi X da je 350 pacijenata i 5000 ljudi raseljenih zbog borbi ostalo u bolnici i da se borbe u blizini nastavljaju.

Rekao je da bolnici Naser “nestaje hrane, goriva i zaliha” i pozvao na trenutni prekid vatre kako bi se mogli opremiti.

Palestinski Crveni polumjesec saopštio je da su izraelski tenkovi gađali bolnicu Al-Amal, još jednu od rijetkih preostalih medicinskih ustanova u Kan Junisu, te da je “pod opsadom uz jaku vatru”.

“Hamas ima tunele ispod bolnica”
Izraelska vojska optužuje Hamas da ima tunele ispod bolnica u Gazi i da koristi medicinske ustanove kao zapovjedne centre.

Meirav Eilon Shahar, izraelski ministar pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi, optužio je WHO ove sedmice za dosluh s Hamasom ignorišući izraelske dokaze o Hamasovoj “vojnoj upotrebi” bolnica u Gazi.

Tedros je odbacio optužbe, rekavši da bi to moglo “ugroziti naše osoblje koje riskira svoje živote da bi služilo ugroženima”.

Pogoršani diplomatski odnosi Izraela i UN-ove agencije
Odnosi između Izraela i UN-ove agencije za palestinske izbjeglice pogoršali su se nakon što je UNRWA rekla da je izraelska vojska tenkovima granatirala jedno od njihovih skloništa u Kan Junisu u srijedu, ubivši 13 ljudi.

UNRWA je juče saopštila da je otpustila nekoliko zaposlenika koje je Izrael optužio za umiješanost u napad 7. listopada. Vijeće sigurnosti UN-a sastat će se u srijedu kako bi raspravljalo o presudi ICJ-a, objavilo je predsjedništvo Vijeća.

Europska unija pozvala je na “trenutnu” primjenu odluke ICJ-a.

Presuda u Haagu temelji se na hitnom zahtjevu koji je podnijela Južnoafrička Republika, koja je dugo podržavala palestinsku stvar, ali šira presuda o tome je li genocid počinjen mogla bi potrajati godinama.

Uskoro pregovori s Hamasom
Sigurnosni izvor rekao je za AFP jučer da će se čelnik američke Središnje obavještajne agencije sastati s dužnosnicima iz Izraela, Egipta i Katara “idućih dana u Parizu” kako bi pokušali postići dogovor s Hamasom.

Rat je izazvao strah od šireg sukoba, a američke snage su rekle da su pogodile cilj u Jemenu koji drže hutisti nakon njihova napada na britanski tanker u Adenskom zaljevu.

(Index.hr)

Related Topics:

Svijet

ORMUSKI MOREUZ POSTAO PRESKUP: Rekordne cijene tankera

Cijena iznajmljivanja naftnog tankera na referentnoj trgovačkoj ruti prvi put je premašila milion dolara dnevno, jer je rat sa Iranom doveo do nestašice brodova čiji su vlasnici spremni da rizikuju prolazak kroz Ormuski moreuz kako bi preuzeli teret.

Rekordna cijena prevoza
Tankeri koji prevoze naftu iz Persijskog zaliva prema Kini u ponedjeljak su ugovarani po cijeni od čak 1,035 miliona dolara dnevno, pokazuju podaci londonske Baltičke berze, što predstavlja rekord za ovu ključnu rutu.

Iako je ta referentna ruta tokom rata izgubila dio nekadašnjeg značaja, jer se sve veća količina nafte iz Persijskog zaliva prebacuje kroz Ormuski moreuz i zatim preuzima tankerima koji čekaju izvan rizičnog područja, ekstremno visoke vozarine pokazuju koliko je sukob poremetio tržište pomorskog transporta, navodi thbl.

Brodovi izbjegavaju Ormuski moreuz
Glavni razlog eksplozije cijena nije nedostatak tankera u globalnoj floti, već činjenica da veliki broj brodovlasnika zbog opasnosti od napada nije spreman da šalje svoja plovila kroz Ormuski moreuz, čime je raspoloživi kapacitet za prevoz nafte iz Zaliva drastično smanjen.

Poremećaji oko Ormuskog moreuza već su izbacili značajan broj velikih tankera iz efektivne ponude, bilo zato što su ostali zarobljeni u Zalivu ili čekaju izvan visokorizičnog područja, pa rekordne vozarine pokazuju koliko geopolitička neizvjesnost i rizik plovidbe mogu povećati troškove transporta nafte.

Nastavi čitati

Svijet

MARTA KOS PREDLAŽE VELIKA OGRANIČENJA ZA NOVE ČLANICE EU: Bez veta i uz mogućnost uskraćivanja novca

Reforme za proširenje EU uključuju da nova članica može izgubiti pravo glasa i sredstva zbog kršenja zajedničkih vrijednosti Unije

Nove članice Evropske unije trebalo bi po prijemu da se odreknu prava veta na odluke koje se u Uniji donose konsenzusom, a postoji i mogućnost da im se uskrate finansijska sredstva ako nazaduju u oblasti vladavine prava ili ugrožavaju interese Unije, piše u prijedlogu reformi procesa proširenja EU u koji je uvid imao berlinski portal table.media.

Prema njihovom pisanju nacrt reforme predviđa da bi se nova članica na određeni period mogla odreći prava veta, a takva obaveza bila bi definisana posebnom deklaracijom koja bi pratila ugovor o njenom pristupanju Evropskoj uniji.

Predložene reforme uključuju i dodatne mehanizme zaštite za nove članice koje bi pokazale ozbiljno nazadovanje. U takvim slučajevima EU bi mogla, u vremenski ograničenom periodu, da suspenduje ili ograniči finansijska sredstva namijenjena toj članici.

Prema nacrtu, takve mjere mogle bi da budu uvedene ukoliko postoje jasni pokazatelji ili ozbiljan rizik od problema u oblasti vladavine prava, kršenja zajedničkih vrijednosti EU, lošeg upravljanja evropskim fondovima ili ugrožavanja finansijskih interesa Unije.

Predviđeno je i da Evropska komisija može predložiti privremenu suspenziju prava nove članice da učestvuje u odlučivanju u Evropskom savjetu i Savjetu EU, što bi praktično značilo privremeno oduzimanje prava glasa, navodi table.media.

Nacrt reformi pripremila je komesarka EU za proširenje Marta Kos i u njemu se navodi da veća EU zahtijeva i brže i efikasnije odlučivanje. Kos planira da nacrt koji nosi naziv “Analiza politika prije proširenja” predstavi 30. septembra.

U okviru koraka kojima bi se ubrzalo odlučivanje u novoj, potencijalno znatno većoj EU, predviđeno je da se kad god je to moguće umjesto konsenzusom, odluke donose kvalifikovanom većinom.

Dodaje se da je najjednostavniji način za to korišćenje takozvanih “pasarela” klauzula, odnosno korišćenje mogućnosti fleksibilnijeg odlučivanja bez izmjene Ugovora o funkcionisanju EU, koji predviđa obavezno jednoglasno odlučivanje u spoljnoj i bezbjednosnoj politici i određenim finansijskim pitanjima.

U nacrtu piše da bi to ojačalo sposobnost EU da odgovori na strateške izazove, uključujući i pitanja poput uvođenja sankcija, ljudskih prava, zajedničke bezbjednosti i odbrane.

Ipak, i tu bi bila ugrađena “ručna kočnica” koja predviđa mogućnost da neka članica sporno pitanje proslijedi Evropskom savjetu. Takođe, spominje se i mehanizam iz Janjine, koji predviđa koliki procentualno udio u ukupnom stanovništvu EU, i udio u broju članica EU je potreban da bi se blokirala neka odluka.

Komisija želi da pripremi i glavne institucije EU za novu, veću Uniju. Jedan od prijedloga je da broj članova Evropske komisije bude smanjen na dvije trećine broja članica, što znači da ne bi kao do sada svaka zemlja imala svog evrokomesara.

Evropski savjet bi trebalo da usvoji sistem rotacije koji bi odražavao demografsku i geografsku raznolikost. Za Evropski parlament, koji sada ima 720 poslanika, Marta Kos smatra da ima kapacitet da primi i veći broj poslanika, ali i ocjenjuje da to neće biti zauvijek tako.

Portal piše da je Evropska komisija prvobitno planirala da predstavi prijedlog reforme EU još prije godinu dana, ali da kasni zbog “delikatnog balansiranja između zabrinutosti sadašnjih država članica i osjetljivosti potencijalnih budućih članica”.

Očekuje se da se u govoru o stanju Unije, u srijedu, 16. septembra, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osvrne i na pitanje kako EU treba da se pripremi za nove države članice, 13 godina poslije posljednjeg proširenja. Proširenje će biti tema i na oktobarskom samitu EU, kada se očekuju i izvještaji o napretku zemalja kandidata na evropskom putu.

Nastavi čitati

Svijet

HAOS NA GRANICAMA EU! Zašto Italija, Njemačka i još 7 država odlažu skeniranje otisaka i lica putnika

Devet članica Evropske unije, među kojima su Francuska, Njemačka i Italija, odlaže punu primjenu obaveznog uzimanja otisaka prstiju i fotografisanja putnika iz zemalja koje nisu članice EU.

Zbog straha od stvaranja velikih gužvi na prometnim aerodromima, države traže dodatno vrijeme za prilagođavanje novom Sistemu ulaska i izlaska (EES).

Iako je EES trebalo da bude u potpunosti uveden 6. septembra, njegova primjena je više puta odlagana kako bi se izbjegle gužve tokom velikih manifestacija.

Pored Francuske, Njemačke i Italije, dodatno vrijeme zatražile su i Grčka, Portugal, Holandija, Švajcarska, Belgija i Malta.

S druge strane, Španija je novi sistem u potpunosti primjenila.

Prema izvorima iz Brisela na koje se poziva Gardijan, od ukupno 1.500 graničnih prelaza poteškoće se bilježe na svega 12 lokacija, uglavnom zbog nedovoljnog broja kabina za biometrijsku registraciju.

Iako zemlje koje kasne sa primjenom tehnički krše uredbu EU, Evropska komisija je potvrdila da protiv njih neće pokretati postupke.

Uprkos lokalnim problemima, u Briselu EES ocjenjuju kao uspješan.

Do sada je evidentirano 200 miliona registracija, dok je za više od 70.000 osoba spriječen ulazak u šengenski prostor.

Zahvaljujući sistemu otkrivene su osobe koje nemaju potrebne vize, kao i putnici koji su prekoračili dozvoljenih 90 dana boravka u okviru 180 dana.

Biometrija lica i otisci prstiju omogućili su i hapšenje pojedinaca koji su pokušali da pređu granicu koristeći falsifikovane pasoše.

Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) i kompanija Rajaner upozorili su na velika kašnjenja na aerodromima poput Malage i Palme, zbog čega su pojedini putnici propuštali svoje letove.

Kao jedno od rješenja za smanjenje pritiska na granicama najavljena je aplikacija “Travel to Europe”, koja putnicima omogućava da unaprijed registruju svoje podatke i fotografiju lica. Aplikacija je trenutno dostupna samo u Švedskoj i Portugalu, a uskoro bi trebalo da bude uvedena i u još pet zemalja, piše Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno